Komentari na: Vještine vs. godine u obrazovanju

Autor: cronomy

cronomy — Wed, 11 Jul 2007 17:53:46 +0000

Puno toga je rečeno i manje više se slažem sa time. Pogotovo da se osbosobljavanje i stejcanje vještina za rad može obaviti i u firmi nakon zaposljenja. Tamo se zapravo stječu najproduktivnije vještine, ne u školama. (Obrazovanje je zapravo “overrated” u tom slučaju) To tako i ide u razvijenijim zemljama, kompanija te zaposli kao novog, mladog i pametnog, pa te oni stavljaju u njihov kalup po njihovim potrebama.
Problem u Hrvatskoj je da toga neće biti u dovoljnim količinama, pošto se takvo zapošljavanje i treniranje obavlja dugoročno. Dugoročno zapošljavanje je nezahvalno u Hrvatskoj, em zbog prevelikih obaveznih troškova ali i zbog krutih zakona o radu i otpuštanju. To sam mogao i spomenuti u postu.

Autor: MasterMind

MasterMind — Wed, 11 Jul 2007 07:19:17 +0000

Obrazovanje je “vrući krumpir” ne samo kod nas, nego posvuda. Problema s pronalaženjem adekvatnih ljudskih resursa imaju praktički svi, od SAD preko Francuske do Njemačke. Apsurd je da se takva situacija djelomično rješava ponovnim vraćanjem u rad već umirovljenog kadra – naime jedino on posjeduje traženu stručnost (i to ne mora uvijek biti na razini VSS, bitna je radna vještina).
Zašto je to tako? Temeljeno na mojim iskustvima već odavno tvrdim da je ljude nemoguće natjerati na učenje, svaki pojedinac to mora sam željeti, vidjeti smisao i potrebu tog učenja. Ja imam dojam da naši ljudi samo gledaju odnos razine formalnog obrazovanja i dohotka. A bit je u odnosu između stručne (radne) kompetencije i naknade za istu. Mentalne sklopove ljudi je jako teško promijeniti, a mentalni sklop našeg radno aktivnog stanovništva je “pa ja školu imam, ne vrijeđaj me, šta će mi ta tvoja izmišljotina”.
Drugi veliki problem jeste odakle regrutirati obrazovni kadar?! Opet gledam praktično: uzmimo obrte (svejedno da li proizvodne ili uslužne) kroz koje se praktičnom nastavom možda može najbolje obrazovati sljedeća generacija. Obrtnik u tom sustavu ima samo obavezu (pa i obavezu plaćanja naučnika), od 50 njih možda se nađe jedan koji stvarno “grize” na znanje i vještine, pa je shodno tome benefit obrtnika nikakav. Tim više ako se radi o struci u kojoj se i samo brtnik konstantno mora samoobrazovati da bi držao korak s vremenom i bio konkurentan. Ako to radi (i opstaje na tržištu), škola mu isporučuje praktički neupotrebljivi kadar, mora ga stvoriti sam – država u tome praktički ne sudjeluje nikakvim poticajima, dapače i otežava taj proces koji bi se ponekad i prirodno odvijao (kada postoji obostrani interes naučnika i obrazovatelja). Da uopće ne govorim o vremenu (poduzetnika) koje mora uložiti u stvaranje novog stručnjaka. U sustavu koji je trebao zaživjeti, a umjesto toga se polako urušio, praktično to izgleda tako da je poduzetnik prepušten sam sebi: opstani na tržištu, osposobi sam svoj kadar i sve to skupa plati državi (računice su tu vrlo jednostavne – rezultat je nepovoljan tj. odluka je guraj dalje po starom jer si novo ne možeš priuštiti).
Upravo tu ulogu sebe kao poticatelja bi država trebala dobro osmisliti. Propisivanjem obaveze nekakvog obrazovanja ne rješava se apsolutno ništa.
Čini mi se da bi obrazovanje trebalo izvirati iz same privrede i njenih konkretnih potreba (ako se ne varam, Mercedes je imao ‘svoje’ škole i sustav naukovanja iz kojih se onda dobivao upravo potreban kadar, a ne formalno osposobljen), trebalo bi osmisliti sustav u kojem obučavatelj dolazi izravno iz poduzetništva (a to je teško jer dobar poduzetnik može biti jako loš učitelj – jedno ne implicira drugo). Traže se praktički davinčijevski svestrani kompetentni ljudi koji bi povukli sljedeće generacije. To ne postoji. Rješenje: pojma nemam zapravo. No ipak prvi i osnovni problem ostaje motivacija onih koji bilo kakvo obrazovanje tj. stručnu kompetenciju na bilo kojoj razini trebaju steći. Zvučati će suludo ali: lakše je primati socijalnu pomoć nego se doooobro pomučiti za samo jedan korak naprijed. So it is.

Autor: garp

garp — Tue, 10 Jul 2007 19:20:04 +0000

Bravo još jednom.Kao i uvijek, odličan i informativan tekst.Ali jedna stvar mi upada u “oko”:tko će biti ljudi koji će obrazovati “neobrazovane”?Mislim da je tu glavni “catch”.Dakle,vrtimo se u krug.Problem je što nemamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji će to provesti,čak i kad bi bilo “političke volje”.Osim toga,u SAD-u i Europi već dugi niz godina na svim boljim poslovnim školama postoji menagment za ljudske resurse(a i btw.na samim sveučilištima postoji “career advice centri”) kojeg kod nas gotovo da i nema.Npr. samo Google ima oko 300 recruitera po svijetu koji traže najbolje kadrove. Nažalost,bojim se da bi obrazovanje koje priželjkujemo zahtijeva puuuno rezova.

Autor: cronomy

cronomy — Tue, 10 Jul 2007 16:37:50 +0000

A čuj, ja sam samo stavio link, možda ima i pretplatnika, ako ne makar znaš o kojem se radi, pa možeš pronaći u knjižnici možda ili nekoj online database.

Autor: puzz

puzz — Tue, 10 Jul 2007 15:42:06 +0000

Ne znam jesi li primijetio ali “davni članak u Economistu” je samo za pretplatnike (mislim da sam ga čitao, ali nisam siguran jer zaboravih šifru otkad postoji “audio edition”). Tako da link malo gubi na smislu