Arhiva za Rujan, 2007

24. Rujan 2007

Razgovor o Privatizaciji – Prof. Emanuel S. Savas

autora/ice cronomy

“Privatizacija je poput demontiranja bombe – mora biti napravljeno jako pažljivo, jer krive odluke mogu imati gadne posljedice.”

Taj citat je iz knjige prof. Emanuela Savasa Privatization and Public-Private Partnerships, izdanoj u novoj verziji 1999. godine na stranici 284. Knjiga je obavezno “štivo” u vezi privatizacije diljem svijeta. Ta i druge njegove knjige prevedene su na 22 jezika. Prof. Savas je jedan od najvećih autoriteta za privatizaciju u svijetu. Da li smo mi u Hrvatskoj ikad čuli za njega? Ne, javnost vjerojatno nije. Ta knjiga ili koja druga njegova nisu nažalost prevedene na hrvatski, no naši stručnjaci za javne poslove koji govore engleski vjerojatno jesu čuli za njega. Da li mi u Hrvatskoj znamo za ovaj citat iako nismo pročitali knjigu ili čuli za dotičnog profesora? Nažalost, znamo.

Oznake:
21. Rujan 2007

Razgovor o Privatizaciji – A conversation about privatization

autora/ice cronomy

Razgovarao sam sa Prof. Emanuel S. Savas-om, jednim od prvih experta i općenito “pionira” u području privatizacije. Mnogi ga smatraju intelektualnim ocem privatizacije i najvećim zagovornikom outsourcinga. Profesor je na poznatoj School of Public Affairs, dio Baruch Collegea, City University of New York. Godine 1987. je izašla njegova knjiga Privatization – The Key to Better Government koja je potom izdata ponovo 1999. u novoj verziji pod naslovom Privatization and Public-Private Partnerships. Knjiga je obavezno “štivo” u vezi privatizacije. Ta i druge knjige prevedene su na 22 jezika, nažalost ne i na hrvatski. Predsjednik Ronald Reagan ga je postavio kao Assistant Secretary, Department of Housing and Urban Development. Ovo je razgovor koji sam imao sa njime prije neki dan. Post je sada na engleskom jer smo naravno tako razgovarali i jer sam želio sve napisati dok mi je svježe na papiru. No, plan je da ću do ponedjeljka prevesti intervju na hrvatski kad ću i napisati više nego ovdje o prof. Savasu o njegovom radu, knjigama i primjerima iz njih.

Oznake:
19. Rujan 2007

Greenspan na Daily Show with Jon Stewart

autora/ice cronomy

Alan Greenspan u razgovoru sa Jon Stewartom na Comedy Central. Primjetite odlično pitanje koje Stewart pita: Zašto imamo centralnu banku koja određuje kamate na slobodnom tržištu? Vrlo fundamentalno pitanje zbog kojeg Greg Mankiw, ekonomist na Harvardu zove Stewarta “genijem.” Kako Greenspan brani hedge fondove i velike investitore. Razgovor napisan ispod videa.

19. Rujan 2007

Greenspan – The Undertaker

autora/ice cronomy

“The Knjiga” je došla meni u ruke, prilažem par slika za zainteresirane. Možda jednom prilikom više, ali ipak ne želim doći u problem sa zakonom. Kad je zadnja knjiga Harry Pottera izašla, jedna korejanka, ako se ne varam, je pročitala knjigu u rekordnih 40 minuta. Naravno pošto ja nažalost ne čitam knjige tom brzinom ne mogu još suditi o pročitanome. No svakako ću pisati kako idem kroz poglavlja, i što mi upadne u oko kao relevantno ili primjenjivo na nas. Nešto što sam pročitao već pokazuje da je vrlo čitljivo kroz jedan razgovorni stil pisanja. Greenspan je priznao da je gotovo 80% knjige napisao ležeći u kadi. Navika pisanja u kadi je od kad je rehabilitirao leđa (valjda nakon neke povrede). Provjerio sam u indexu da li ima nekog spomena Juge, Hrvatske, Bosne ili Srbije i nema (naravno). No on dosta piše o padu komunizma i ideologije centralnog planiranja pa se možda nađe neka referenca na “nas tamo” što nije indeksirano. Nadimak “The Undertaker” je dobio od svoje mentorice Ayn Rand. Alan je proicirao sumornost za budućnost. A da li je to tako prosudite sami iz ulomka njegove knjige, konkretnije zadnjeg poglavlja The Delphic Future.

18. Rujan 2007

Nadopuna i Švicarci

autora/ice cronomy

ŠNBNadopunio sam EkonIzbore (vidim da se prate skoro pa najviše) iako nikako da stignem unazad dodati još sadržaja. Malo sam zauzetiji nego inače, a i spremam jedan post/intervju za koji dan. Zaboravio sam napisati da, kao što sam pisao u postu o kamatama na “švicarce”, Švicarska Nacionalna Banka je podigla referentnu kamatnu stopu na 2.75% sa 2.5%. (graf lijevo nakon zadnjeg podizanja) ŠNB sada cilja referentni Libor u centru raspona 2.25% – 3.25%. Većinu ekonomista je to iznenadilo, što je malo čudno pošto Švicarska nije bila pogođena ljetnom “virozom” na tržištima i kamata već jest druga najniža u svijetu, tako da ima mjesta za podizanje. 

15. Rujan 2007

Greenspan – First Preview

autora/ice cronomy

Za čitatelje, tekst tek objavljenog članka, kratke recenzije o Greenspan-ovoj knjizi The Age of Turbulence. Knjiga bi trebala izaći u Ponedjeljak i ja bi je trebao dobiti onda (nadam se!!!) pa ću pisati više o njoj i naravno kad više pročitam. U međuvremenu, članka koji je objavio WSJ koji je knjigu kupio unaprijed u knjižari u “okolici New Yorka” vidi podcrtano niže. (Da su naveli gdje, vjerojatno bi nastao stampedo ;)

14. Rujan 2007

Jurčićevo Ne Hrvatskoj, a ne Srbiji

autora/ice cronomy

    Što je Jurčiću trebao komentar o nepoželjnosti srpskog investiranja u Hrvatskoj, tj. istočnoj Slavoniji, ne znam. Valjda SDPovi stratezi znaju što rade i što njihov kandidat broj jedan radi. Neću se osvrtati na političke ramifikacije ovakvih izjava jednog pretendenta za premjera. Mediji su se dovoljno izrazili koliko je to “naivno”, “još jedan autogol”, dokaz “političkog sljepila” i “nezrela politička izjava.” Izjava nije bila potrebna za javne uši, čak ako on tako privatno i misli. I da takve nepotrebne izjave ne ostave trag na hrvatskoj javnosti i ne utječu na izbore, ukoliko Jurčić postane premjer, domaći i strani mediji neće brzo zaboraviti njegove riječi i objašnjenja. Ako je Associated Press prokomentirao dolazak Hloverke na HRT, dolazak jednog novog premjera neće proći nezapaženo i bez isticanja par važnijih karakteristika i nedavnih izjava. To je tako za sve zemlje i nakon svih izbora kad dođe do promjene (ako dođe) pa ni Jurčić neće ostati bez analize. A kako vani vide i protumače ovakve izjave može imati efekta na ukupni imidž koji ostavljamo Europi i ostaku svijeta, ponajviše za investiranje.

11. Rujan 2007

Economic Freedom Index – Hrvatska blago napredovala, ali ispod prosjeka

autora/ice cronomy

Za one koje zanima, opet sam malo sam nadopunio EkonIzbore, nešto o Jučiću, Optimizmu.
Indeks Ekonomskih Sloboda sastavljen od strane kanadskog Fraser Institute mjeri stupanj politike i institucija raznih zemalja
koje podržavaju ekonomsku slobodu koja znači osobni izbor, dobrovoljnu razmjenu, slobodu ulaska i natjecanja na tržištu i sigurnost privatnog vlasništva. Kako The Economist kaže, index rangira politike svake zemalje ovisno koliko one potiču slobodnu trgovinu, interno i sa drugim zemljama.

Oznake: ,
08. Rujan 2007

“Švicarci” na Hrvate

autora/ice cronomy

U Hrvatskoj, krediti indeksirani u stranoj valuti su uglavnom (2/3 njih) povezani sa eurom. No, iako je Europska Središnja Banka ostavila svoju ključnu kamatnu stopu nepromjenjenom u četvrtak, kamatne stope u Hrvatskoj bi svejedno mogle porasti, opet. Ne bi bilo iznenađujuće da kamate na kredite s valutnom klauzulom u Švicarskim francima porastu još jednom do kraja godine. Kad je PBZ u Srpnju najavila povećanje kamate na kredite u “švicarcima” za 1% (počevši od 1.8.) kao razlog je naveden stalni rast referentne kamatne stope LIBOR na franak. Još prije PBZa, Splitska Banka je podigla kamatu na Švicarce, a ZABA je najavila da se podizanje “može očekivati” tokom jeseni.

Razlog ZABA-e je isti kao i PBZ-ov, kontinuirani porast referentnih stopa na novčanim tržištima. Radi se o referentnoj kamati za franke LIBOR, London InterBank Offered Rate, koji sada iznosi 2.5%. Švicarska nacionalna banka, Swiss National Bank, provodi svoju monetarnu politiku održavanja stabilnosti cijena tako da postavlja raspon za tromjesečni LIBOR na franke. Kao pravilo, raspon je od jedan posto (trenutno 2% – 3%), a nacionalna banka drži referentni LIBOR u centru raspona, trenutno 2.5% nakon zadnjeg podizanja u Lipnju. Ovaj tjedan, 13. Rujna očekuje se još jedno podizanje raspona tromjesečnog LIBOR-a na franak i time povišenje ključne kamate na 2.75%, a procjene su da će se ključna kamata podići i na 3% do kraja godine.

Što stoji iza tih povišenja, koji procesi, koji potom imaju utjecaj na Hrvatske i druge, prvenstveno Istočno Europske kredite sa klauzulom u francima? Za početak, Švicarska referentna kamatna stopa od 2.5% je druga najniža u svijetu, odmah poslije Japanskih 0.5%. Zbog toga, švicarski franak (i yen) je iznimno pogodan za aktivno trgovanje valutama. Trgovci aktivno posuđuju ogromne količine franaka i investiraju ih u (kupuju) valute sa puno višim kamatnim stopama. Zemlje poput Islanda gdje novac zarađuje iznad 13% ili australski i dolar Novog Zelanda, kao i Britanska funta, su popularni ciljevi valutnih spekulanata. Na taj način, pomoću niskih kamatnjaka i niske volatilnosti, investitori zarađuju na razlici, procesom koji se zove carry-trade. U svom posljednjem kvartalnom izvješću Bank for International Settlements (BIS), koja skuplja podatke od 40 centralnih banaka, kaže da su Japanski yen i Švcarski franak najviše korišteni za financiranje spekulativnih pozicija na svjetskim tržištima valuta. Posljednjih godina iznos zajmova denominiranih u “švicarcima” se popeo na $678 milijarde u prvom kvartalu 2007. i stalno raste.

To brine Švicarsku nacionalnu banku, ponajviše jer promjena u kamatnim stopama ili osjećaji investitora u kompleksnim carry-trade pozicijama bi brzo mogli poljujatu Švicarsku ekonomiju kao i ostala svjetska tržišta i ekonomije, uključujući i Istočnu Europu. No, drugi problem sa carry trade-om je da kao nusproizvod oslabljuje švicarski franak u odnosu na druge valute, što kao posljedicu ima porast inflacije. Franak je pao za 4% u odnosu na euro u posljednih 12 mjeseci zbog financiranja carry trade-a, i 10% u odnosu na dolar od 2005. Kad je franak slabiji, uvoznici i potrošači u Švicarskoj moraju potrošiti više franaka na uvoz.

Švicarska nacionalna banka (SNB) je od 2005. podigla referentnu kamatnu stopu 7 puta, na 2.5% kako bi smanjila raskorak između kamatnih stopa na ostale valute, poskupila franak i tako učinila carry-trade manje privlačnim, iako je u tom razdoblju inflacija bila niska. U Ožujku primjerice, inflacija je bila 0% no ŠNB je ipak podigla LIBOR na frank na 2.25%, a u Lipnju na 2.5%. No sada već inflacija pokazuje zube u Švicarskoj. (vidi graf niže) Ukupna inflacija i temeljne inflacije koje isključuju hranu, duhan i energiju su oštro krenule na gore od Ožujka. Uz pretpostavku da kamatnjak ostane na 2.5% kao što ŠNB pretpostavila u zadnjem izvješću iz Lipnja, očekuje se stopa inflacije 0.8% ove godine i blizu 2% 2009., što je indikacija da neće stati sa podizanjem kamatnjaka u narednim mjesecima. Nadalje, ekonomija ne pokazuje znakove posustajanja unatoč nemiru na svijetskom financijskom tržištu. Razlog tomu jest da su Švicarske banke ostale nazahvaćene krizom bezgarantnih hipoteka u Americi. Švicarci su veliki štediše i za razliku od zemalja Europske Unije, Švicarska ima samostalnu monetarnu politiku. Po procjeni SNC godišnja stopa rasta za 2007. će biti 2.5%. Nezaposlenost je na vrlo niskih 2.7%.

švic. inflacija

Podizanje švicarske kamatne stope zbog veće inflacije i smanjivanja carry-trade, osjetiti će se i u Hrvatskoj kao i drugim zemljama centralne i istočne Europe. Franci zbog svoje niske kamate korišteni su za zajmove u zemljama istočne i centralne Europe (CEE regija). Standarda strategija je da kućanstva posuđuju direktno u francima ili s klauzulama u švicarskim francima kako bi investirali na domaćim tržištima ili zbog hipoteka, što je većinom slučaj. Kako kaže najnovije kvartalno izvješće BISa “hipoteke denominirane u Švicarskim francima su postale vrlo popularne u zemljama centralne i istočne Europe.” Ta popularnost u CEE regiji je pridonijela ukupnom porastu zajmova u francima. Između 2002. i 2007. godine otprilike $15 milijardi je “prebačeno” iz banaka euro regiji u banke CEE regije. (Diagram dolje. Em znači Emerging i obuhvaća Bugarsku, Češku, Estoniju, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Tursku, Ukrajinu, Maltu, Litvu, Letoniju).

flows

Interbankovni transferi u francima su išli primarno bankama u Poljskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj, iako su usporili u zadnje vrijeme.

cro claims Kako su kamate u istočnoj Europi puno više od Švicarskih, banke sve više nude zajmove u francima ili indeksirane u francima. To znači da obična kućanstva, Hrvatska i Mađarska, svjesno ili nesvjeno, ulaze u carry-trade, tkz. carry-trade za kućanstva kako su neki bankari to nazvali. Prema BIS-ovim podacima vrijednost zajmova u “švicarcima” izdanih izvan Švicarske je narasla na oko $140 milijardi prošle godine, dok je 2002. godine taj iznos bio nešto iznad $61 milijarde. Ekonomisti procjenjuju da je većina tog porasta rezultat tih tkz. carry-trade za kućanstva.

Postoji zabrinutost da špekulacije sa valutama mogu destabilizirati ekonomije istočne Europe u kojima su hipotekarni krediti indeksirani ili denominirani u francima i vrlo popularni. Dok se tipični investitori na tržišu valuta znaju zaštiti od gubitaka u carry-trade spekulacijama i mogu brzo likvidirati svoje pozicije, obična kućanstva nisu u mogućnosti to napraviti, a neka nisu ni svijesna u što se upuštaju. Hipotekarni krediti su uglavnom u domaćoj valuti, ali indeksirani za franak ili neku drugu valutu. Ako su krediti u “švicarcima” izdani sa plivajućom kamatom, porast Švicarskih kamata će povećati kamate na postojeće kredite. Kad bi vrijednost franka porasla u odnosu na kunu dužničko opterećenje obitelji koja zarađuje u kunama, a ima zajam u francima, bi se povećalo (bilo zbog rasta vrijednosti franka ili nekakve umjetne devalvacije kune). Za sada, kako HNB izvještava “tijekom prva četiri mjeseca 2007. godine ostvarena je … aprecijacija tečaja kune prema … švicarskom franku za 1,9%.” Treba primjetiti kako HNB izvještava u Godišnjem Izvješću za 2006. da se:

“znatno povećao iznos kredita indeksiranih uz švicarski franak, koji je na kraju 2006. bio za 92,8% veći nego na kraju 2005. godine. Tako se udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnom iznosu kredita odobrenih u stranoj valuti ili s valutnom klauzulom povećao s 11,8%, koliko je iznosio na kraju 2005., na 21,0% na kraju 2006. godine. Više od polovine ukupnog iznosa neto kredita na kraju 2006. godine odnosilo se na kredite indeksirane uz euro (53,7%), dok su udio od 15,0% ostvarili krediti indeksirani uz švicarski franak.”

Primjerice, u Mađarskoj je taj skok bio 87% od 2005., na €6.6 milijardi. Povećanje kamatnih stopa na kredite vezane uz “švicarce” smanjiti će njihovu atraktivnost i utjecati na hlađenje potražnje za stranim kreditim u Hrvatskoj, što i nije tako nepoželjno kad vidimo da je udio “švicaraca” u vanjskom dugu prešao udio dolara 2006. i nalazi na drugom mjestu iza eura. (graf dolje) No što ako ECB u sljedećih par mjeseci spusti svoju referentnu kamatnu stopu? Otplata kredita u euru bi trebala biti lakša, ali i potražnja za novim kreditima bi ojačala. Godišnje izvješće HNBa za 2006. godinu navodi:

“Tijekom 2006. godine u valutnoj strukturi inozemnog duga udio eura smanjio se sa 75,5%, koliko je iznosio na kraju prethodne godine, na 74,5% na kraju 2006. Posljedica je to pada duga poslovnih banaka nominiranog u eurima, koji je zamijenjen povećanim zaduživanjem u švicarskim francima i kunama. Pritom je udio švicarskog franka premašio udio američkog dolara, do tada druge najvažnije valute u strukturi ukupnoga inozemnog duga. Udio američkog dolara i jena smanjio se uglavnom zbog otplata državnih obveznica nominiranih u tim dvjema valutama (otplate duga Londonskom klubu i otplate samurajske obveznice.”

valuta struktura

04. Rujan 2007

Nebuloze uvjeta privatizacija

autora/ice cronomy

    Kratko i jasno: Da li želimo privući FDI ili ne? Za neuspijeli i šlampavi pokušaj privatizacije KIMa okrivljeni su svi od svih. Nisu dostavljeni ovi ili oni papiri, bankovne garancije, neki su imali svu dokumentaciju u redu pa su bili odbačeni, a drugi pak su davali garancije nepostojećih banaka (to još prije zadnjeg pokušaja). Dobro da se još nije išlo maloumno i jadno kriviti Srbe, koji kao stoje iza Danube Foods, za naše greške. Javnost i mediji najlakše skoče na vrat političarima, pogotovo onima koji bi trebali znati sve kao Predsjednik nadzornog odbora HFPa Damir Polančec i nespretni Ivan Šuker. To je i normalno, njih i njihove stranke se i biralo i oni su odgovorni javnosti, no politika dođe i prođe, a problemi privatizacije oronulih poduzeća i kao takvih utega na gospodarstvo i razvoj ostaju.

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 786 drugih sljedbenika

%d bloggers like this: