Comments on: Tri zamjerke

Od: cronomy

cronomy — Fri, 25 Jan 2008 19:18:50 +0000

Komentar je vrlo dobar i nije bilo blesavo upustiti se u pisanje.
Jedino gdje se ne slažem je da Agrokor ima monopol, iako “rent seeking behavior” nije za isključiti. Ali tu ne spada samo Todorić i toga je više bilo u ranim 90tim. Sada neke druge rentijerske skupine imaju veću moć.
Problem inflacije nije diskutiran u Biltenu u ovakvom smislu, ali hnb ima prstu na pulsu i oni razumiju prijetnje spirale kao i uzroke inflacije. Centralne banke obicno suptilno iznose kritike Vladinih politika, usmeno ili svojim publikacijama, ali to ne znači da ne znaju što je stvar problem i koji su uzroci. Kredibilnost HNB još nije izgubio i vjerojatno zna što priča daleko bolje od Vlade koja pa i nema stručnjaka. Tu se slaže da nema analitičkog potencijala u Vladi. Zato bi HNB trebao oštrije krenuti u raspravu, a Vlada neka sluša i čita one koji su specijalizirani za ekonomsku politiku.
Rohatinski zapravo, kroz branjenja tečaja kune radi spriječavanja inflatornih pritisaka, može ojačati uvoz a smanjiti izvoz. To je indirektna posljedica jer zadaca HNB nije da korigira vanjsku trgovinu. To i ne može učiniti kad su u pitanju vanjski faktori poput cijene nafte i poljoprivrednih sirovina na koje monetarna politika nema utjecaja. Porast cijene nekretnina i financijske imovine je isto inflacija (imovinska) i kao posljedica tog efekta prihoda, ljudi povećavaju potrošnju. No, monetarna politika ne bi trebala ispuhivati te “balone.” Općenito monetarna politika ima uski prostor za manevre i ograničen set alata koji ne djeluju instantno.
Pošto je inflacija na kraju dana monetarni fenomen, inflacija ne može rasti bez količine novca. HNB će zategnuti rast novčane mase i obuzdati inflacija. Pitanje je samo koliko treba platiti. Usporavanje ekonomije upravo jest cijena koja se plaća kako bi se smanjila inflacija. Drugi način na koji se može smanjiti stopa rasta inflacije je povećanje ekonomskog rasta kroz rasterećenje ponude. Tu se može poduzeti niz mjera, ali neke imaju tek dugoročni efekt (bolje pravosuđe ili uvođenje konkurencije u komunalne usluge primjerice). Smanjenje poreza bi imalo kratkoročni. Tu Vlada ulazi sa svojim mjerama. Ali oni su 4 godine zbrajali prihode proračuna i hvalili se time.
Neću duljiti da ne napišem cijeli post.

Od: Stari

Stari — Fri, 25 Jan 2008 00:29:21 +0000

Jesi ti cuo za monopol i rent seeking… Necu reci da branim sanadera, ionako su problemi s inflacijom kompliciraniji nego prosti mozgovi u Povjerenstvu mogu i pretpostaviti, ali nije blesavo pretpostaviti da u Hrvatskoj ima naslijedjene strukture koja profit iskazuje raubajuci zasticene pozicije. Osim toga, kad sam se vec blesavo upustio u pisanje u sasvim nepotrebno ovog komentara ovdje, u Hrvatskoj se raspravlja samo o cijenama na malo. Cijene su vazne jer njihova promjena utjece na promjenu vrijednosti novca – ako indeks cijena na malo poraste sest posto otprilike toliko je na vrijednosti izgubila moja nominalna ustedjevina (ako ne urecunam kamate). Medjutim, moja je ustedjevina izgubila i u odnosu na cijenu stana, zemljista ili dionica cija je cijena rasla jos vise. I sta se dogadja – ljudi koji imaju zemljiste prodaju ga i kupuju robu siroke potrosnje i dizu cijene. Ili, banke im na osnovi zemljista odobravaju kredite pa oni sve vise uvoze automobile kojima odlaze u shoping centre po hranu i i drugu robu, sto takodjer izaziva rast cijena. Cesto, ta je roba uvezena, cime se bilanca tekuceg racuna dodatno pogorsava (prije se pogorsala onim kreditom za auto ili za stan jer je uglavnom dosao iz inozemstva, od zaduzivanja banaka iz inozemne akumulacije). Valjalo bi vidjeti koliko se proracuna napunilo od PDV-a na uvoznu robu (i carina), sto ce reci da bi proracun dosao u bananu kad bi se vansjkotrgovinska i proracunska spirala nekako zaustavila, sto Rohatinski pokusava i prijeti da ce – uspije li – zapravo usporiti domacu ekonomiju. Hocu reci, problem inflacije se tesko moze obuhvatiti iz Biltena HNB-a koji biljezi samo koje su komponente zabiljezile koliku promjenu, ali ne ulazi u uzroke. Cinjenica da Dalmosima izgleda da su se obogatili, jer ne prodaju kvadrat stracare ispod dva soma eura, moze izazvati lancanu reakciju koja osiromasuje kojekoga u drustvu, stedise (jer nikakvom magijom ne mogu sustici cijenu stana), zaposlene u industriji (jer su im place u konkurenciji s dalmatinskom kupovnom moci nekonkurentne). A rast cijena nekretnina je cista polozajna renta, i malo ima veze s trzisnom utakmicom koja vodi generalnoj ravnotezi., Da ne govorim o Todoricevom rentiranju monopolnog polozaja. Kao sto je rekao Rohatinski, on monetarnim mjerama moze ubaciti klip u cijeli traj vrtlog, ali Vlada i zakonodavac moraju uci u pricu s reguliranjem trzista, pa ako je potrebno, da se izbjegnu ravnoteze, cak i suspendirati neke segmente trzista. Stvar niposto nije tako jednostavna i sumnjam da ce hrvatski analiticari biti sposobni uci u analizu dovoljno duboko. prije vjerujem da ce jedni kola gurati do vrhunca s cije druge strane je provalija, a drugi (kao Roha0 taj ce usapon nastojati usporiti. Za nekakvo fino moderiranje i finu analizu odrzivosti razvitka ja ne vidim ni analiticke podloge proizvedene od hrvatskih ekonomista a ni znanja u Vladi da barem vidi koliko je problem slozen. Vjerojatno ce biti – sta se dogodi u Europi nek bude i s nama. Problem je samo sto u stampedu ipak najlosije prodju najslabiji – samelje ih se.

Od: Mirko

Mirko — Thu, 24 Jan 2008 21:42:12 +0000

Znači da bi se ovo Povjerenstvo trebalo zvati Povjerenstvo za čitanje HNBovog Biltena