Archive for Prosinac, 2008

30. Prosinac 2008

Tužne vijesti

autora/ice cronomy

Neće više biti Šainovih članaka u Subotnjem Jutarnjem. Šteta. Evo jedan dio iz njegovog rada Izazovi dugoročnog razvoja Hrvatske sa istoimene konferencije. Cijeli rad nastavite čitati ovdje.

28. Prosinac 2008

Nedjeljno čitanje – Gejzir Kriza

autora/ice cronomy

Priča o propasti mini financijskog centra, otoku sa 300,000 stanovnika bi trebala biti važna i poučna za sve. Gejzir Kriza je priča o ispuhavanju mjehur i euforiji bankarskog sektora, posuđivanju u stranoj valuti, pogrešci centralne banke, nestašici eura, propasti krune (ne kune!) i kako, nacionalizam, vjerojatno, igra negativca ka boljoj ekonomskoj politici.

Priča za 5 iz WSJ ispod.

27. Prosinac 2008

Dobri izbori

autora/ice cronomy

Da, ne iznenađuje izbor Rohatinskog za “junaka” godine u odabiru Jutarnjeg. Na muci se poznaju junaci, zar ne? Doduše, na jednu ruku, izbor dolazi sa podsmjehom ako razmislimo da najbolje što možemo izabrati u godini je guvernera centralne banke kao “jedine političke neovisne institucije” i kormilara za većinu građana ezoterične monetarne politike. Ne nekog koji je učinio grandiozno djelo, slomio leđa korupciji, organiziranom kriminalu ili političkog lidera koji se snažno suprostavio utjecajima kontra interesa vlastite države ili pak kao pravi lider povukao neke nepopularne poteze ali imao snage i pameti objasniti zašto je to potrebno i dobro. Mi takve nemamo. Mi gledamo u centralnu banku kako bi pronašli integritet i vjerodostojnost jer nema konkurencije neke druge javne institucije. Jutarnji piše:

Željko Rohatinski stoga je, sasvim očekivano, postao jedan od ljudi s najvišim stupnjem vjerodostojnosti i integriteta na hrvatskoj javnoj sceni. Vjerodostojnost, autoritet i poštovanje; što bi više jedan bankar mogao poželjeti? I to u zemlji gdje nitko nikome ne vjeruje i gdje se malokoga respektira.

Centralni bankari ne bi trebali biti junaci godine u tom smislu. To je isto kao i da Sutkinja na ustavnom sudu bude proglašena osobom godine zbog integriteta. Za svakog kvalitetnog i uspiješnog centralnog bankara kredibilnost, integritet i konzistentnost su najpotrebnije karakteristike kako bi kvalitetno mogli provoditi monetarnu politiku. Pravilo je da nema monetarne politike sa ciljem niske inflacije i financijske stabilnosti bez temelja vjerodostojnosti i konzistentnosti onih koji je provode. Rohatinski to razumije i zato je odličan centralni bankar, ne samo zato jer je vrstan ekonomist. Uz rizik da zvuči malo omalovažavajuće, što mi svakako nije cilj, osobne karakteristike kao integritet i poštenje ne bi trebale nekog činiti junakom godine. Izgleda da je Hrvatska iznimka koja potvrđuje pravilo ili jednostavno imamo nestašicu integriteta u političkom miljeu. Tako, na drugu ruku, upravo zbog toga priznanje pripada Rohatinskom i njegovom HNBu. HNB je već niz godina politički neovisna institucija upravo zbog karaktera Rohatinskog i ostalih u HNB, samo to nitkome nije bilo zanimljivo dok su “zlatne godine” tekle, a i niz godina provodi istu dosadnu ekonomsku politiku. Unatoč mnogim protivljenjima politike visokog profila, specijalnih interesa i nekoherentnim zahtjevima oko valute, Rohin HNB je konzistentno održavao svoju “nepopularnu” politiku i priskrbio vjerodostojnost, iako teoretski i nema vlastitu monetarnu politiku za provoditi. Financijska stabilnost je visoko na listi prioriteta centralne banke pa je politika išla u tom smjeru i donjela benefite u burnoj 2008. što nije bilo predviđeno od svih silnih kritičara.

E da. Sada barem Rohatinski nema potrebe kupovati nagrade ala Man of the Year kao neki drugi.

Drugi junak godine koji mi je zapeo za oko je dr. Eduard Vrdoljak. Prikupio je 20 mil. kuna kako b unaprijedio zdravstvenu uslugu onkološkog odjela u KBCu u Splitu? Zar to se može?? Zar su ljudi voljni donirati novac za unaprijeđenje “besplatnog” zdravstva? Tko zna, možda su voljni i platiti za bolje zdravstvene usluge u svim odjelima? Još bolje, kako novinari pišu, dr. Vrdoljak je uzeo “duh dobro opremljenih američkih klinika i prenio ga u Hrvatsku.” Hmmm tko bi rekao da se nešto može naučiti i iz američkog zdravstvenog sustava. Ono što se nikada nije spomenulo tokom svih polemika oko reforme zdravstva je neprofitabilnost. Kao da nitko nikada nije čuo da bolnice mogu biti i neprofitabilne. Ali kako bi se onda napadao i aferizirao svaki pokušaj reforme i uvođenje reda u javno zdravstvo? Čim se spomene “plaćanje” za zdravstvene usluge dovoljno je to poistovijetiti sa “ostvarivanjem profita” i efektivno je blokiran svaki potez ka boljoj politici od postojeće.

KBC Split sigurno nije ostvario neki profit (ili famozni ekstra profit) zbog poteza dr. Vrdoljaka, ali je unaprijedio zdravstvenu uslugu bez centralne državne birokracije. Diljem svijeta postoje iznimno dobre bolnice koje su neprofitabilne institucije vođene od privatnih vijeća ne birokrata u dalekom glavnom gradu, a usluge (ako ne sve, bar neke) se ipak naplaćuju. Isto vrijedi i za sveučilišta. Proces prikupljanja donacija za poboljšanje usluga u bolnicama je isto poznata praksa, koja nije strana ni u Hrvatskoj. Ako čekamo da svi potezi, financiranje i investiranja budu odobreni od nekog birokrata u Zagrebu nećemo doći daleko.

Nadam se da je dr. Eduard Vrdoljak nagrađen za svoje odlične poteze osim same titule junaka.

25. Prosinac 2008

On a brighter note….

autora/ice cronomy

Ministar Financija će imati glavobolja u 2009. ali je zato u 2008. imao vremena za zabavu i nastup u reklami za Microsoft. :D Samo šala jeli.

25. Prosinac 2008

Da…Sretan Božić

autora/ice cronomy

Sretan Božić, ili ako ne slavite religijske blagdane onda Sretan Zimski Solsticij, svima a posebice čitaocim bloga.

Još par dana bezbrižne zabave i druženja, a onda bi se mogli početi i brinuti. Prihodi su najzanimljivi dio pororačuna za 2009. a evo punjenje usporava u 3 kvartala ove godine, kad je ekonomski rast bio sigurno veći nego što ćemo imati kroz isto razdoblje 2009. Porezni prihodi podbacuju, a što možemo očekivati sljedeće godine. Vlada računa na rast BDPa od 2% u 2009. dok privatne institucije računaju na rast između 0.5 – 1%. HNB računa na 1%. Rast od 1% je za neke i “utjeha”. Iz Poslovnog:

Iz kvartala u kvartal podaci o izvršenju proračuna potvrđuju usporavanje tempa punjenja državne blagajne. Prihodi državnog proračuna nakon devet mjeseci još bilježe solidan rast u odnosu na isto lanjsko razdoblje (sa 87 milijardi veći su od lanjskih za sedam milijardi), ali dinamika je znatno sporija nego u prvom i drugom tromjesečju.

S devetomjesečnim podacima međugodišnje stope rasta prvi put pokazuju i zaostajanje za tempom rasta predviđenim rebalansom za 2008. A loše je pritom to što će upravo s podacima za listopad, studeni i prosinac stići potvrda znatnijeg usporavanja u punjenju proračuna. Slabiju poreznu berbu sugeriraju statistički podaci koji su dostupni s manje vremenskog odmaka, poput kretanja u trgovini na malo. Na to je upozorio i ministar financija Ivan Šuker za nedavnog donošenja proračuna za 2009., ističući kako bi prema trenutnom tempu punjenja proračuna ispalo da već jesmo u recesiji.

punjenje-prorarcuna

Hrvatska nema službeno tijelo koje datira recesiju, ali i bez službenog glasa ne znači da nismo u počecima recesije. Upravo trgovina na malo je jedan od bitnijih pokazatelja, a bilježi realni pad u trećem kvartalu. Ne zaboravimo da nije nužno potrebno zadovoljiti onu šablonsku definiciju od “dva uzastopna kvartala negativnog rasta” da bi ekonomija bila u recesiji. Vrhunac poslovnog ciklusa označava kraj rasta (ekspanzije) i nakon toga sljedi silazna putanja, tj. recesija. Ponekima, vrhunac ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj dostignut je još krajem 2007. U 3. kvartalu 2009., za vrijeme turističke sezone, rast može biti 2% a u svim ostalim stagnirati ili čak zabilježiti blagi pad od -0.5%. U takvim uvijetima nikakvi poslovi osim sezonskih neće biti stvoreni. Miriše na recesiju.

23. Prosinac 2008

Zašto Biser?

autora/ice cronomy

Ivo Banac ima biser godine po business.hr.

“Namjera mi je bila olakšati sebi poreznu situaciju. Ništa više.”

Iako izjava zvući kao biser, nije besmislena. U maniri vrsnog intelektualca, Banac se bavio jedinim zanimanjem  koje donosi nagradu. Možda i J. M. Keynes ima biser godine.

The avoidance of taxes is the only intellectual pursuit that carries any reward.” – John Maynard Keynes

Oznake: ,
18. Prosinac 2008

Ubrzo…i 30 godina

autora/ice cronomy

Blogiranje bi se trebalo vratiti u normalu od danas. Dosta toga mi promiče ovih dana. Kao npr. neke zanimljive diskusije po netu, (golf, kapitalizam, privatizacija), pa proračun kao najsviježija i potencijalno najvažnija tema (bolno naporno pronaći ga! Sramotno Ministre.). Upitan sam da “prolistam” kroz proračun i vidim da li ima šta zanimljivog što bi mi ulovilo oko, uz pretpostavku da je najzanimljivija rashodovna strana. A ja baš mislim da je prihodovna strana zanimljivija. Deficit kojeg će trebati financirati ovisi i o tome koliko će se prikupiti u sljedećoj godini što je i funkcija rasta BDPa, a uz najave slabog rasta zanimljivo je pogledati uz koju stopu rasta MiFin veže prihode proračuna. Ili bolje rečeno, koja je politička premija na očekivanu, realniju, stopu rasta za 2009. A gdje je još važnija tema brodogradnje

Evo jedan zanimljivi članak o Kineskom kapitalizmu i reformi.

The Lessons From 30 Years of Chinese Reform

One of the greatest economic booms in history, but an emerging turn back to the left.

Thirty years ago this week, Deng Xiaoping and the Chinese Communist Party turned their backs on Maoism and embarked on a reform program that led to the most remarkable period of wealth creation the world has ever seen. From today’s vantage point this process appears surprisingly smooth. But it hasn’t been, and still isn’t.

08. Prosinac 2008

Lucidno

autora/ice cronomy

Vjerojatnost da ću se složiti sa bilo kojom Jurčićevom izjavom, mišljenjem ili stavom je vrlo mala. Pa tako i ovaj put, razmišljanje me vodi na ideju pretjerano državno planiranje i nametljive državne ruke, pogotovo u situaciji neefikasnog državnog aparata čak i u primarnim funkcijama svake države. No ipak ovo je dobro rečeno i jest problem. Nedostatak više kvalitetnih i bitnih ekonomskih pokazatelja i informacija jest prepreka ka nekim novim, relativno boljim, potezima. Svakako pročitajte cijeli intervju.

Ne znamo kakva je struktura domaće proizvodnje, kakvi su odnosi među djelatnostima, ne znamo odnose domaćih djelatnosti s inozemstvom niti strukturu proizvoda pojedinih djelatnosti da bismo mogli kreirati mjere. Ne znamo proizvodnost proizvodnih faktora u pojedinim djelatnostima, ne znamo kolika je proizvodnja po radniku i po jedinici kapitala. Time se bave profesionalci rasterećeni politikom, to je čista matematika, podloga za kreiranje ekonomske politike, koje nema. Bez te podloge mjere ekonomske politike su pucanj u kmicu, u crni prostor koji je toliko velik da se rijetko pogodi meta.

04. Prosinac 2008

Uravnoteženi proračun

autora/ice cronomy

PBZovih 5 razloga zašto uravnoteženi proračun, koji sada izgleda sve manje vjerojatan.

“Zašto” argumenti su razumljivi, standardni i već saslušani u prošlosti, ali ipak bi ih ukratko mogli nazvati Strah od špekulanata povjerenje čini prioritetom.

——————————————————————————————————————————

Klasični makroekonomski udžbenici u uvjetima značajnog usporavanja rasta redovno preporučuju povećanje fiskalnog deficita (diskrecijsko pored djelovanja automatskih stabilizatora). Keynesijanski je model, pojednostavljeno rečeno, usmjeren na to da država kroz povećanu potrošnju nadoknadi manjak potražnje privatnog sektora i generira dodatni rast. Ideja povećanja fiskalnog deficita kao stimulansa rasta u 2009. godini može izgledati primamljivo (anticiklično), no naše je mišljenje da ona danas nije primjerena Hrvatskoj stvarnosti, dapače poželjan bi bio i suficit. Zašto?

Prvo, temeljno je pitanje svakog deficita kako se on financira? U uvjetima kada je (barem krajem 2008. te očekivano dijelom 2009. godine) gotovo nemoguće dodatno vanjsko zaduživanje države, ostaje samo domaće tržište kao mogućnost prikupljanja sredstava. U sadašnjem makroekonomskom trenutku problem domaćeg tržišta je nedostatak sredstava.

Drugo, po svemu sudeći očekivanja su vanjskih kreditora da bi deficit trebao biti uravnotežen. Hrvatska kao mala, otvorena, relativno visoko zadužena zemlja nema tu privilegiju da vodi autonomnu ekonomsku politiku neovisnu o preferencijama i očekivanjima vanjskih kreditora. Visok vanjski dug u tuđoj, a ne vlastitoj valuti (što je “istočni grijeh” svih sličnih zemalja) i nužnost njegova urednog financiranja ne dozvoljavaju avanture na tom planu.

Treće, stupnjevi su slobode monetarne politike (koja je na sebe preuzela vrlo veliki dio osiguranja dosadašnje makroekonomske stabilnosti) relativno mali (iz dobro znanih razloga, prvenstveno potrebe očuvanja stabilnosti tečaja visoko eurizirane zemlje) stoga fiskalna politika na sebe jednostavno mora u ovakvim uvjetima preuzeti dodatnu stabilizacijsku ulogu. A uravnoteženi bi proračun (po mogućnosti i suficit) sigurno djelovao stabilizacijski u ovim vrlo burnim vremenima.

Četvrto, vezano s prethodnom točkom, hrvatska je Ahilova peta strukturno visok deficit tekućeg računa bilance plaćanja te posljedično visok vanjski dug (dakle postojanje vanjskih neravnoteža). On je, pojednostavljeno, rezultat viška potrošnje nad proizvodnjom u zemlji. Svako smanjivanje rashoda (odnosno usporavanje rasta ispod rasta BDP-a) pridonosi smanjenju vanjskog deficita i potrebi njegova financiranja. Dakle, uravnoteženi je proračun dobar za naše vanjske neravnoteže.

Peto, ukoliko bi deficit i bio moguć (dakle da ga je moguće financirati i da ne izazove negative reakcije rejting agencija a time i kreditora) sigurno bi izazvao učinak istiskivanja privatnog sektora koji je u fazi značajnog usporavanja rasta zapravo nepoželjan. Rijetka raspoloživa sredstva (uglavnom banaka) time ne bi bila plasirana u gospodarstvo, već u državni sektor.


01. Prosinac 2008

Službeno je….

autora/ice cronomy

… Amerika je u recesiji već skoro godinu dana. Objavio je to National Bureau of Economic Research – institucija koja datira poslovni ciklus i kronologiju recesija u Americi. Posebnost NBERa je da ne datira recesiju na način koji se uobičajeno spominje po financijskim medijima, uključujući domaćim –  dva uzastopa kvartala negativnog rasta realnog BDPa. Manje-više ta definicija je beskorisna. Dok bi čekali podatke realnog BDPa po kvartalima (pogotovo u Hrvatskoj), da li je došlo do rasta ili pada, recesija bi došla i prošla, tj. nemoguće bi bilo definirati recesiju ako ne postoje dva kvartala pada realnog BDPa. Naravno, realni BDP može rasti u 2. kvartalu za 3%, i pasti u 3. i 4. za 0.3%. Da li je to recesija? Ekonomska aktivnost, koju NBER gleda u datiranju, se sastoji od više varijabli osim realnog nacionalnog dohotka. Najvažniji su domaća proizvodnja i zaposlenost. Konkretnije, gledaju se 4 pokazatelja: zaposlenost, realni osobni prihodi minus državni transferi, industrijska proizvodnja i realna prodaja dobara. Koncentracija je na mjesečnim pokzateljima, ne na kvartalnim.

Još jedna stvar. Svakako pročitajte teksta sa gornjeg linka kako bi bolje razumjeli što je to recesija, ekonomska aktivnost i poslovni ciklus. Pogotovo Q&A dio. U Hrvatskoj se paušalno i pomopozno – karakteristike medija – sve vezano za ekonomiju i pad ekonomske aktivnosti naziva “kriza.” Brkaju se realni i financijski sektori. Inflacija gore je kriza. Pad burze je kriza. Nelikvidnost brodogradilišta je kriza. Zdravstvo – kriza. Dug – kriza. To je valjda kompatibilno sa politikom, gdje je sve “afera.” Fuj.

Koliko se puta spominje “kriza” u objavljenom tekstu NBERa? 0.

U.S. Entered a Recession A Year Ago, NBER Says (NYT link)

NEW YORK — The U.S. economy has been in recession for about a year, according to the research organization that tracks economic cycles.

In a statement, the National Bureau of Economic Research said its Business Cycle Dating Committee determined that the U.S. entered recession in December 2007, marking the end of the economic expansion that began in November 2001. That month marked the end of the last recession for the U.S. economy.

“A recession is a significant decline in economic activity spread across the economy, lasting more than a few months, normally visible in production, employment, real income and other indicators,” according to the NBER’s statement.

The committee uses gross domestic product reports and gross domestic income estimates as a guide. Domestic production and employment are the primary conceptual measures of economic activity, according to the statement.

The determination was made Friday and released to the public Monday. The NBER noted it has tweaked cycle dates in the past, although no changes have occurred since 1978.

Oznake: ,
Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 960 drugih sljedbenika

%d bloggers like this: