Komentari na: Vulgarni Keynezijanizam (1.dio)

Autor: Vulgarni Keynezijanizam (treći dio) « Cronomy

Vulgarni Keynezijanizam (treći dio) « Cronomy — Tue, 11 Sep 2012 05:12:51 +0000

[...] Vulgarni Keynezijanizam (treći dio) Nadam se da ste imali vremena i bar se malo potrudili prožvakati onaj jednostavni model u zadnjem postu u seriji. Pitanja? (Prvi dio ovdje.) [...]

Autor: vedran2006

vedran2006 — Thu, 30 Aug 2012 22:02:34 +0000

Mozes dati odgovor na ta pitanja. Samo ako odgovor ne pocinje sa ovisi… Znas da onaj tko daje odgovor nema pojma. Keynesovo vrludanje zapravo je posljedica tadasnjeg nerazumjevanja bihevioralnih efekata. Naime svaki modelar zaprepastit ce se kad empirijski spozna da uvodjenje abs-a u automobile nije proizvelo nikakv utjecaj na kolicinu nezgoda u prometu i sl. A 100% sam uvjeren da bi svaki matematicar koji bi radio na modelu predvidio upravo smanjenje nesreca.

Autor: reakcionar

reakcionar — Thu, 30 Aug 2012 09:58:20 +0000

@Ed

Problem je u tome što uopće nisi upoznat s austrijskom metodom, i ismijavajući njihov anti-pozitivistički stav samo ideš niz dlaku najgorim ljevičarima. Ne postoji niti jedan matematički model kojim ti možeš dokazati da uvoz 5 milijuna Afrikanaca u Hrvatsku ne bi uzrokovao neviđen gospodarski rast, ili da bi dodatna socijalna prava samohranim majkama podigla BDP za 3,4%, pa šta onda? Da odustanemo od zakonitosti ljudskog ponašanja jer je to matematički neprovjerljivo? Da empirijski dokažemo da ne bi? Koju ti teoretski možeš metodu dati koja bi dokazivala ili se suprotstavila Čačićevoj tvrdnji da će trošenje x milijardi kuna pokrenuti ekonomiju?

I samo napomena – ovdje se govori o teoriji ekonomije. Nitko, ali baš nitko sa zdravom pameću neće negirati korisnost množenja i zbrajanja u računanju.

Autor: strasilo

strasilo — Sun, 26 Aug 2012 12:57:53 +0000

@Ed
molim te reci mi što je krivo u mojoj tvrdnjama da
1) ne postoji model koji može obuhvatit sve varijable koje postoje u stvarnom svijetu
2) matematički model teži prikazivanju korelacija, a ne kauzalnih odnosa

Autor: Ed

Ed — Fri, 24 Aug 2012 16:27:23 +0000

Ovo je apsolutna neistina i tvrdnja zbog koje austrijske ekonomiste ne mogu shvatiti drugačije od grupice šarlatana koja laprda bez uvida u stvarni svijet iako sam i sam pro slobodnog tržišta.
Dapače, s tim pričama kako “ne treba koristiti znanstveni princip” i kako je “ljudsko ponašanje nemoguće opisati matematikom” samo olakšavaju posao protivnicima. Ta se metodologija nipočemu ne razlikuje od vjere (ne govorim ovdje negativno o vjeri, već samo kao metodologiji po kojoj se dolazi do znanja).
Da, postoje loši matematički modeli, ali raditi eksplicitne matematičke modele i usporedbom s mjerenjima u stvarnom svijetu je jedini ispravan način. Bez matematičkih modela čovjek nema nikakav osjećaj o vlastitim greškama u razmišljanju.
razumijevanje istih. Ljudi su izrazito loši u procjenama uzroka i posljedica gdje je događaj posljedica mnoštva interakcija, zapravo su loši kada su dvije interakcije u pitanju, a kamoli kad je ekonomija.
Ali austrijski ekonomisti su si malo razmislili o tome i njima je sve jasno, stvarno nevjerojatna prepotencija i samozavaravanje.

Autor: IsakN

IsakN — Fri, 24 Aug 2012 09:21:08 +0000

Cak je i Hayek govorio o tome..

Reason: Da li je Kejnz promenio svoje mišljenje u svojim poznijim godinama, kako se to često govorkalo?

Hajek: Ne naročito. On se sve vreme kolebao. Nalazio se na nekoj vrsti srednje linije i uvek je brinuo o potrebama trenutka. U mom poslednjem razgovoru sa njim (oko tri nedelje pre njegove smrti 1945. godine) pitao sam ga nije li se uznemirio povodom onog što neki od njegovih učenika rade sa njegovim idejama. A on je rekao “Ma oni su samo budale. Te ideje su bile zastrašujuće važne tridesetih, ali ukoliko ove ideje ikad postanu opasne, budite sigurni da ću preokrenuti javno mnenje samo tako.” On bi to i uradio. Siguran sam da bi u posleratnim godinama Kejnz postao jedan od najvećih boraca protiv inflacije.

Autor: cronomy

cronomy — Mon, 20 Aug 2012 14:15:48 +0000

Ne, nije promašen način rada. Tu se svakako ne slažem. Ipak, legitimno je pitati zašto koristiti matematiku, kako nam pomaže da razumijemo ekonomske fenomene bolje.
Dobra tema za post. Svakako se ne radi o nabacivanju formulama, jer sve imaju svoju funkciju, postulat, matematičku osnovu. Ekonomisti nisu ništa veći ni manji znanstvenici zbog korišenja matematike. Ona je alat za razbistriti neku ekonomsku pojavu i ima svoje limite u ekonomiji.
1) To nije ni cilj jer utrpavanjem svega moguće u model samo bi proizveli neuredan model gdje ne bi znali što uzrokuje što niti bi nam pomogao u razumijevanju osnova ekonomskog fenomena.
2) Korelacija je empirijska mjera kretanja varijabli. Kazualni odnos se isto mora pronaći i potvrditi empirijski (iako je gotovo pa nemoguće). Model u tome pomaže utoliko da izolira faktore i odnose koje onda treba empirijski pronaći, potvrditi ili pobiti.

P.S. Ne trebaš ni znati kako riješiti integral da bi (1) vidio prednost korištenja matematike i (2) razumio jednostavan matematički model ekonomije. Nadam se da će drugi dio Vulgarnih Keynezijanaca u tome pomoći. Nema integrala, samo grafova.

Autor: strasilo

strasilo — Sun, 19 Aug 2012 20:21:15 +0000

ali uporeba matematike je apsolutno promašen princip rada
1) jer ne postoji model koji može obuhvatit sve varijable koje postoje u stvarnom svijetu
2) jer teži prikazivanju korelacija, a ne kauzalnih odnosa

uvijek mi je to djelovalo kao nešto ajmo djelovat kao veći znanstvenici pa ćemo se nabacivat formulama
(disclaimer: ja više ne znam riješit ni obični integral, a kamoli obični, pa je moguće da na moj stav utječu neke predrasude )

Autor: cronomy

cronomy — Sat, 18 Aug 2012 15:03:48 +0000

Ja bi ipak imao malo drugačije mišljenje o Keynesu od tvog, iako se isto ne držim Keynezijancem. Da li je genije ili ne i nije baš nešto za diskutirati jer ne znamo što biti genije znači. Keynes je važan i utjecajan ekonomist. Da, General Theory je teška za čitati, nimalo izravna, ali to ne znači da nema zanimljivih i važnih uvida, neki od kojih su ignorirani. Doduše, mislim da nije potrebno čitati General Theory da bi učili (makro)ekonomiju osim ako niste ili povjesničar misli ili vas to samo zanima. Uvijek treba imati na umu razlike između Keynesa i Keynezijanaca. Nisu svi Keynezijanci isti.

Da, Keynes je diplomirao kao matematičar, ali je bio matematičar kao i ja (osim što je bio bolji). Znam riješiti dupli integral ali to ničem ne koristi ako ne prevedeš značenje toga u “običan” jezika. Keynes je bio Marshallov student, i.e. koristi matematiku kao jezik rađe nego kao mehanizam analize, sve prevedi na engleski i onda zapali matematiku. Keynes je bio i dosta nesiguran matematičar.

Autor: Simun

Simun — Thu, 16 Aug 2012 18:49:45 +0000

Baš je zanimljiva ta stvar u vezi Keynesa, da ga tumače na razne načine. Možeš ga zato nazvati suptilnim misliocem, ali ja ne bih bio tako blag — zbrkan, nejasan, nedorečen, neprecizan, sve su termini koje bih radije koristio. Uostalom tako nešto i Krugman kaže u predgovoru nekom od izdanja, samo on to smatra odlikom inspiriranog genija. Mislim da tu nije potpuno iskren.

Postoje li, recimo, različita tumačenja Samuelsona ili Krugmana? Oni su već dio novog standarda preciznog izražavanja.

Keynes je bio matematičar i trebao se izražavati precizno i nedvosmisleno. To je možda i pokušao, i snosi odgovornost za neuspjeh. Tko je pokušao čitati “General Theory…” zna o čemu govorim. Knjigu je jako teško čitati bez pomoći nekakvog tumača sa dodatnim objašnjenjima. Ja ju, priznajem, nisam mogao dovršiti.

Osim toga da je Keynes bio genije kojeg se danas krivo tumači, što mislim da nije bio, slažem se s ostatkom članka. Stvarno svjedočimo gotovo djetinjastom intuitivnom shvaćanju ekonomske politike. Keynes im tu samo dobro dođe kao nekakvo opravdanje, rasipali bi oni novac na intervencije i ovako i onako.