Arhiva za ‘Inflacija’

29. Prosinac 2013

Mižerija 2013.

autora/ice cronomy

Za kraj godine, kao i prošle godine, dopunjeno izdanje Misery Indeksa za Hrvatsku. Dva indeksa ovaj put.

Najjednostavnija verzija indeksa mizerije je zbroj stope inflacije i nezaposlenosti. Željeli bi da su oboje niski, što znači da su veći  brojevi loša vijest. Njihovo istovremeno nepovoljno kretanje predstavlja stagflaciju. Misery index je zapravo mjera stagflacije. Uz te dvije varijable dodao sam i treću, kamatnu stopu, točnije prosječnu kamatu na dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom stanovništvu i poduzetnicima, za koju bi također željeli da je niska. Za malo više detalja o podacima i indeksu pogledajte prošlogodišnji post, da se ne ponavljam.

Prvi graf prikazuje Indeks Mižerije od 2000. do danas sa recesijom započetom polovinom 2008. u crveno osjenčanom djelu. Ide li na bolje?

misery1

Drugi graf prikazuje evoluciju indeksa od 2000. do danas po vodećim strankama na vlasti i Premijerima i Premijeriki. Kronologija sa HIDRE. Bilo je nekad i gore?

misery2

Treći graf zasebno prikazuje tri komponente koje čine hrvatsku mizeriju. Inflacija posustaje, ali nezaposlenost galopira.

 

misery3

Posljednji graf predstavlja verziju Barro Misery Indeksa. Robert Barro je uz inflaciju, nezaposlenost i kamatu još ugradio  promjenu BDPa. Ja sam stoga dodao razliku između realiziranog i potencijalnog BDPa, tj. odstupanje BDPa od trenda. (Trend bi trebalo ekonomski precizno definirati, što nije trivijalna stvar, pa sam za potrebe ove ‘vježbe’ samo uzeo trend i cikličku komponentu BDPa izračunate HP filterom.)

BDP iznad (održivog) trenda je dobra stvar i snižava indeks, dok BDP ispod svog trenda povećava indeks. Dakle, osim povećanja inflacije i nezaposlenosti, indeks će se pogoršati ako dugoročna kamatna stopa poraste, te ako je ekonomski rast ispod nekog svog trenda. Ide li na bolje?

BMI

Sve najbolje u Novoj Godini !!

26. Kolovoz 2008

Inflacija linkova o inflaciji

autora/ice cronomy

Ja sam na kao nekom odmoru/godišnjem, pa zato blog stagnira – baš kao i ekonomija. Ali ipak da se javim da sam živ. Inflacija me nije ubila još. Inflacija je bila glavna tema u zadnjih 10 dana, a to će biti glavna tema opet, sada kad se Vlada vratila sa odmora. Danas već na konferenciji za novinare.

Evo ovdje asortiman linkova iz medija o hrvatskoj inflaciji – za one koji nisu dosta toga pohvatali. Uglavnom su izašli nakon zadnje objave o 8.4% inflacije za Srpanj, sa pogledom na Kolovoz i ostatak godine, no ima i nešto starijih. Mislim da Rohatinski ima malo populistički ton u posljednim izjavama, ali moguće sa ciljem utjecanja na očekivanja.

Srpanjska inflacija otvara novi val sindikalnih kritika upućenih Vladi 12.8.
Pogađa nas nezapamćena inflacija - 14.8
Rohatinski: Vlada mora hitno obuzdati inflaciju – 16.8.
Državne tvrtke krive za inflaciju 19.8.
Rekordi inflacije i dobre vijesti 18.8.
Jakovčević: Rohatinski zbog cijena hrane prozvao Todorića, a cijena nafte je proizvod špekulacija 18.8.
Rohatinski: Nafta se u Hrvatskoj tretira kao da je u Ininom vlasništvu 18.8.
Nadan Vidošević predstavio svoje rješenje za inflaciju u Dnevniku HTV-a 19.8.
Komentar Ratka Boškovića: Sadašnja je inflacija u nas neizbježna i korisna 25.8. (LINK na studiju koju Bošković komentira)
Inflaciju mogu spustiti jedino strukturne promjene 23.8.
Lovrinčević Vladi: Odgodite poskupljenje plina 24.8.
Komentar Šajatovića: Inflacija neće prestati sama od sebe, kako tvrdi hrvatska Vlada 21.8.
Hrvatsku inflaciju pogurao rast plaća 17.7.
PLAĆE NISU JEDINI GENERATOR INFLACIJE - SSSH 18.7.

08. Kolovoz 2008

Nedostatak hrabrosti i brodogradnja

autora/ice cronomy

Glavni ekonomist ZABAe i to-the-point-guy Goran Šaravanja iz nedavnog intervjua za Poslovni Dnevnik.

Je li u tom pravcu potrebno restrukturiranje brodogradilišta?
- To je jedno od ključnih pitanja. Bitno je restrukturiranje. Ovaj model nije dobar – hrvatski porezni obveznici su do sada platili više od dvije milijarde eura brodogradilištima. Način na koji državna brodogradilišta funkcioniraju nije više održiv. Reforma brodogradilišta ne znači nužno nestanak te industrijske grane. Nemamo prostora za pregovaranje i odugovlačenje. Ako Vlada da još jednu financijsku injekciju, povećat će se proračunski deficit i moglo bi se narušiti zasad dobro raspoloženje investitora prema Hrvatskoj.

Mislim da je ovo fin način za iskazati jednu nepoželjnu istinu o brodogradnji i iskrivljenom ekonomskom stavu u Hrvatskom društvu – gubitci u Hrvatskoj su socijalizirani, dok je profit uvijek privatan. Podsvjesno javnost to vjerojatno i zna, ali tek kad bi to stvarno shvatila bilo bi “jao si ga meni” za političare.

Je li tržište rada pripremljeno za takvo restrukturiranje?
- Zamislite da su brodogradilišta poslovala efikasnije i da se taj novac koristio drugdje. Ako tako postavite pitanje, možemo samo zamisliti bi li stopa nezaposlenosti bila tako visoka. Zbog sadašnjeg stanja hrvatska brodogradilišta u privatizaciji, o kojoj se govori, sigurno ne bi postigla dobru cijenu. Ipak, bio bih sretan kada bi se sva brodogradilišta moglo privatizirati, jer bi to značilo da smo ih uspjeli postaviti na zdrave noge i da privatni investitori tu vide priliku.

Javnost i političari uvijek razmišljaju o onome što jest ili što će se neminovno dogoditi. Čim gore, to se više koncentrira na tom događaju + medijski spin i pomama za lošim vijestima samo stvaraju opaki krug. Ekonomisti razmišljaju o onome što je moglo i može biti – propuštene prilike i oportunitetni troškovi. Problem je da javnost, u funkciji birača, i naravno političari ne žele razmišljati o tome što je moglo biti. Jednostavno je neugodno.

Što učiniti da se smanje inflatorni pritisci?
- Smanjenjem javne potrošnje smanjila bi se potražnja. Prvi signal će biti rebalans proračuna. Država može pridonijeti reformama kojima bi se usporio rast rashoda. Evidentno je da se reforme ne mogu provesti preko noći, no potrebno je više hrabrosti. Neke reforme nisu ugodne, ali ih je nužno provesti zbog nas samih.

Ja sam bio slikovitiji neki dan. Da se citiram …. “Za to treba vizija i politički …um… cohones.:)

(O brodogradnji dolazi jedan veći post, nadam se za koji dan, prije leta.)

02. Kolovoz 2008

Rohatinski na inflaciju jakom kunom

autora/ice cronomy

Ako se stopa inflacije ne stabilizira, ili bolje rečeno ako se ne počne nazirati njeno smanjenje, HNB će dodatno pooštriti mjere na strani ponude i potražnje. Zbog prodaje INE, Rohatinski očekuje aprecijacijski pritisak na kunu (vs. euro) i HNB će dozvoliti tu dodatnu aprecijaciju kune. Razlog tome je da po zakone sve transakcije moraju biti obavljene u kunama, pa će strani kupac INE privremeno snažnije povećati potražnju za kunama.    Na strani potražnje HNB bankama priprema dodatno smanjenje limita kreditiranja, na 0.75%. Članak iz današnjeg Glasa Istre.

17. Srpanj 2008

Europska ekonomija je pogođena i ne odvaja se….

autora/ice cronomy

Činilo se kao da će Europa (euro-zona) izbjeći ekonomski “napad” iz Amerike i proći najgori dio globalnog usporavanja. Možda, ali znakovi za sada ukazuju da to neće biti baš tako. Sa ekonomijom od oko $12.2 bilijuna, euro-zona je druga po veličini nakon Američke. Da li će upasti u recesiju ili “samo” tvrdo pasti još se ne zna. Po nekim analitičarima, upravo je izgledno da će EU pasti u recesiju, dok će se Američka polako i otegnuto izvući ili je za dlaku izbjeći. Po drugima, Američka je već u recesiji koji mjesec. Recimo da je priča jednostavna: Od 2001. najveće ekonomije Njemačka i Francuska su bile potištene. Male zemlje, Irska i Španjolska su izvlačile Europu izvozom u Britaniju i van europe, te nekretninskim boom-om. Sada se nekretninski boom preokrenuo, jaki euro smanjuje izvoznu konkurentnost, Britanija i Amerika su rastom gdje su Njemačka i Francuska bile većinu ovog desetljeća + kreditna kriza + nafta od $140 + neugodna inflacija.

  • Britanski mjehur na tržištu nekretnina je prsnuo. Prodaja kuća je na najnižem levelu u posljednjih 30 godina. Stopa inflacije od 3.8% najviša u posljednjih 10 godina. (Visoka inflacija dok cijene kuća padaju?) Kao i drugdje u Europi povjerenje potrošača je nisko. Britanija je najveća europska ekonomija van 15-članske euro-zone.
  • Mjehur nekretnina je prsnuo i u Irskoj i zemlja se nalazi na rubu recesije. Cijene kuća su pale otprilike 15% ove godine uz predviđanje da će padati sve do pošetka sljedeće. Iako su neki drugi djelovi ekonomije dobri, izvoz primjerice, pad cijena na tržištu nekretnina je toliko velik da je izbrisao rast drugdje. Zapravo, Irski Economic and Social Research Institute predviđa kontrakciju gospodarstva ove godine od 0.4 posto, naspram rasta od 4.5% 2007. U prvom kvartalu BDP je pao 1.5%.
  • U Španjolskoj je građevinska tvrtka Martinsa-Fadesa, sa imovinom od €10.8 milijardi objavila bankrot i tako postala najvećom žrtvom prskajućih europskih nekretninskih balona (porast cijena nekretnina u Americi u usporedbi sa euro-zonom je bio blag) i najvećom poslovnom propašću Španjolske. Groupa MF posjeduje najveću izgrađenu površinu u Španjolskoj, 28 mil. četvornih metara i posjeduje 170,000 jedinica u izgradnji. Ni prva ni zdanja koja je propala sigurno. Građevinski boom je nestao.
  • Njemački izvoz pati zbog jakog eura i slabe amerike, a potrošači su najneraspoloženiji od 1991. I Francuski potrošači, dugo stup potražnje euro-zone, su neraspoloženi. Najslabije raspoloženi od 1987.

Više o Španjolskoj Martinsa-Fadesa grupaciji, Njemačkoj, Francuskoj u WSJ članku niže. I NYT ima slični tmurni outlook.

Spain, Ireland and Denmark are either in a recession or on the brink. Italy is stagnating. France is weakening fast. And Germany, the sturdy locomotive of European growth, is suddenly faltering — dashing most residual hopes that Europe could escape the upheaval in the United States.

15. Srpanj 2008

Hrvatska inflacija od 7.6% i orgija grafova

autora/ice cronomy

I tako je inflacija na godišnjoj razini u Lipnju na “neugodnih” 7.6% ….. ako slučajno niste primjetili.

14. Lipanj 2008

Još toga za slaviti…ili ne?

autora/ice cronomy

Dan Porezne Slobode u Hrvatskoj ove godine pada dan poslje velike Hrvatske pobjede nad Njemačkom, 13.6. Ništa novog, a i ništa dobrog. Hrvatski porezni teret je i dalje težak i olakšanja ima malo. (Povećanje neoporezivog djela dohotka će se uzeti u obzir tek u sljedećoj godini.) Usporedno sa mnogim drugim državama, stojimo dosta loše. Dan porezne slobode se dočekuje u prosjeku negdje tokom Svibnja, možda polovicom Svibnja. U Hrvatskoj se radi cijelih mjesec dana duže za državu, ove godine, čak duže nego prošle. Nacional ima članak o DPS, a Mirjana Hrga u 10 do 8 je razgovarala sa Natašom Srdoč u vezi DPS.

A kvaliteta državnih usluga za sav taj silni novac? Isto ništa bolja, što je isto ništa novog. Naglasak je i dalje na saniranju financijskih problema zdravstvenog sustava, umjesto na njegovom restrukturiranju i saniranju. Dok je priljev poreznog novca odličan, državne mjere kontrole troškova drže vodu. (U svibsnju primjerice cijene zdravstva su porasle 0.1%) Upravo suprotno od onoga što je poželjno i ispravno.

Ali, vjerojatno nema zemlje u svijetu čiji građani imaju toliko novca za izgradnju brodova, od supertankera do car-carriera, za strance. Na drugu ruku, ako trebate (nadam se da ne) ostati u bolnici koji dan, ovisno gdje živite, trebati će te i svoje plahte donijeti. Upravo što je normalno u naopakoj Hrvatskoj politici. Briljantno.

Kao da takve slabe vijesti nisu bile dosta, da li je netko vidio inflaciju za Svibanj? “Komotnih” 6.4% u odnosu na prošlu godinu. Očekivala se veća stopa u Svibnju. Cijene pri proizvođačima su porasle 8.7% u Svibnju, a PPI obično daje predsliku kretanja CPI. Najveći doprinos ukupnim potrošačkim cijenama su imali hrana i piće, te promet. Iz priopćenja DZSa.

Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2008. u odnosu na travanj 2008. imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 0,48%), cijene prometa (za 0,31%), cijene odjeće i obuće (za 0,18%), cijene rekreacije i kulture (za 0,06%) te pokućstva, opreme za kuću te redovitog održavanja kao i cijene ugostiteljskih usluga za (0,04%).

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju 2008. u odnosu na travanj 2008. najviše su porasle cijene prometa (za 2,7%), (zbog povećanja cijena goriva i međumjesnog prijevoza putnika autobusom), cijene odjeće i obuće (za 2,2%), cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 1,5%) (voće, meso, riža, kruh, brašno, keksi i tjestenina, mlijeko, sir, ulja i masti te začini), cijene ugostiteljskih usluga (za 1,2%) (smještaj u hotelima i kampovima), cijene rekreacije i kulture za (1,0%) (paket-aranžmani), cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za (0,7%). Cijene alkoholnih pića i duhana, u svibnju u odnosu na travanj više su za 0,2%, cijene zdravstva kao i cijene ostalih dobara i usluga više su za 0,1% .

Moramo gledati Euro, makar da nam je zadovoljstvo privremeno veće.

19. Svibanj 2008

Hrana možda nije hrana

autora/ice cronomy

Nažalost propustio sam nedavno Otvoreno u vezi porasta cijena nafte i kruha, no jasno je da tema inflacije hrane ne jenjava. Poslovni je nedavno postavio pitanje hoće li cijene u Hrvatskoj još rasti? Ukupna poskupljenja u Hrvatskoj su predvođena višim cijenama hrane i energije. Većina medija i javnog interesa je usredotočena na kretanje svjetske cijene nafte i potom cijena derivata na domaćim tržištima. Ali, prehrana je ona koja čini daleko veći udio u košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj.

03. Svibanj 2008

Nismo u stagflaciji, ali Čačić je u pravu

autora/ice cronomy

Dva prigovora Čačićevoj tezi oko stagflacije. Prvo, nismo u recesiji/stagflaciji. Drugo, racionalna Vlada nas u biti ne može uvesti u stagflaciju. Jedna pohvala: naglaska bi trebao biti na ponudi, ne potražnji i preraspodjeli.

19. Travanj 2008

Kruh, žito, gnoj i prava cijena političkih gluposti

autora/ice cronomy

Petrokemija (većinski državna kompanija koja kotira na burzi) je najavila novo povećanje cijena gnojiva. Prvo je najavljeno 24%. Političari, od Predsjednika pa do Ministra svi vrsni menađeri, su odmah reagirali. To nije bilo prihvatljivo. Mesić traži analizu da se vidi “da li su poskupljenja bila potrebna.” Ministar Pankretić proziva i čuva glavu jer su seljaci hitro najavili povećanje cijena pšenice, što bi diglo kruh na 10kn. (Nema očito ljepljivih cijena ;) )

– Ne želim biti odgovoran za rast cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a ovakvo poskupljenje umjetnog gnojiva zasigurno će to izazvati – rekao je.

Min. Poljoprivrede smatra ovakvo povećanje neprihvatljivim. Kao. A ja mislim da cijena nafte od $115/barel nije prihvatljiva, pa ako mi Pankretić ili određeno Ministarstvo može reći do koje cijene povećanje cijene jest uredu bio bih vrlo zahvalan. Usput ubacite i cijenu bakra u analizu. (!)

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 940 drugih sljedbenika

%d bloggers like this: