Archive for ‘Izbori Amerika’

05. Studeni 2008

Hello Chicago …

autora/ice cronomy

sunfrontOvo mi je najbolja naslovnica od svih povijesnih danas. Više njih iz cijelog svijeta možete vidjeti ovdje.

Svi mediji citiraju prvih par redaka Obaminog pobjedničkog govora. No, ovaj dio je posebno odskočio u mojoj glavi.

And to all those who have wondered if America’s beacon still burns as bright – tonight we proved once more that the true strength of our nation comes not from our the might of our arms or the scale of our wealth, but from the enduring power of our ideals: democracy, liberty, opportunity, and unyielding hope.

Tokom govora, mislio sam da je rekao ideas, da bi poslje čitajući govor vidio da je zapravo rekao ideals. Razlika je, ali zanemarimo semantiku i dodajmo da bi došli do ideala trebaju nam ideje. Evo što je netko vrlo utjecajan imao za reći o idejama jednom davno.

The ideas of economists and political philosophers, both when they are right and when they are wrong, are more powerful than is commonly understood. Indeed the world is ruled by little else.

Meni ne smeta da svjetom vladaju američki ideali i ideje. Jedan od američkih ideala je da u Americi pripadate idejama i idealima.

Oznake:
04. Studeni 2008

Vjerojatni pobjednik je ….

autora/ice cronomy

… Barack Obama.

I u ove kasne sate pretpostavljam da ima blogera/surfera koji prate završne sate THE izbora. Prvi exti poll – NBC izvještava da je za 63% glasača najvažnija tema ekonomija. Ne iznenađuje. Ipak, povijesno exit polls su bili oko 7% off od krajnjih rezultata. Tako, u slučaju da odete u krevet bez da znate tko je pobjedio, sutra ujutro pobjeda McCaina vas ne bi trebala iznenaditi. Ovo je što tržište kaže. Dobra članak sa još grafova ovdje. Klik na sliku u sredini za link na InTrade.

Tržište predviđa 92.9% šansu da Obama postane novi Predsjednik.

ob

obothmcc

Samo 7.7% šansa da će McCain postati Predsjednik.

Oznake:
26. Listopad 2008

O Potresima u Kontekstu – Charles W. Calomiris

autora/ice cronomy

http://s.wsj.net/public/resources/images/HC-FM401_Calomi_20051017141644.gif

Profesor na Columbia Sveučilištu i autor knjige U.S. Bank Deregulation in Historical Perspective (kratke recenzije ovdje i ovdje), uzvraća u WSJ omiljenim popularnim objašnjenjima da je kriza plod deregulacije. Ta objašnjenja su zapravo politikantske prirode, a dolaze posebice kako je izborna godina sa ljevice. Machiavelli daje razlog za to. No dovoljno su jaka da odjekuju i u Hrvatskoj, gdje javnost zna povijest američkog bankarstva koliko ja jahati na slonu. (priznajem da ne znam) Puno je jednostavnije izmisliti jednostavno objašnjenje nego mukotrpno studirati sadašnje i povijesne događaje kako bi dobili ispravnu sliku realnosti.

Calomiris pita koja je to točno deregulacija uzrok današnje financijske krize? Većina na ljevici odmah skoči na 1999. (vidi prošli post), no taj deregulativni Act je vjerojatno pomogao više nego bilo koja regulacija u ovoj krizi. Da bi neka određena deregulacija bila jedini uzrok današnje financijske oluje, morali bi vjerovati da se sistem urušio zbog jednog jedinog faktora; jedne greške u sistemu. Korijeni krize su u mnogim područjima – monetarna politika kao gorivo, državno uplitanje u tržište nekretnina, ali naravno i privatne greške. Calomiris ukazuje i na iskrivljene poticaje umjerenju rizika i prudencijalne mjere Basel Komiteta. Ne zaboravimo da su par godina unazad hedge fondovi bili u centru pažnje kao mamutni neregulirani brodovi novca i rizika, a danas predstavljaju mnogo manji rizik od financijskih institucija sa stogodišnjom tradicijom. Proći će neko vrijeme da bi se uspostavio puni, ispravni konsenzus o tome što se dogodilo. Iako će sigurno usljediti privremena ear sa više novih regulativa (nekih dobrih ali i loših), “Deregulacija je kriva za sve” jednostavno nije taj konsenzus. Potrebno ga je uspostaviti jer jedino tako se može dizajnirati kvalitetna reforma kako bi se izbjegla ista situacija ponovo. Uz to, trebalo bi imati na umu da postoji razlika između državnig aktivizma i (de)regulacije.

23. Rujan 2008

O Potresima u Kontekstu – Charles Calomiris & Peter Wallison

autora/ice cronomy

Via WSJ. Prof. Calomiris sa Columbia University i Mr. Wallison iz AEI pridaju veliki dio krivnje za financijske probleme i potrese u kojima se nalazi Amerika lošim odlukama državno sponzoriranih i štićenih poduzeća Fannie Mae i Freddie Mac te onima koji ih je štitio. Podsjetnik ukratko: Fannie Mae (Federal National Mortgage Association) je stvorena 1938. kako bi osiguravala (ili snabdjevala) likvidnost putem sekundarnog hipotekarnog tržišta kroz kupovinu izdanih hipoteka od banaka i ostalih hipotekarnih kreditora (začetnika) te garantiranje glavnice i kamata na iste. Na taj način oslobađala je knjige banaka za izdavanje novih, svježih, hipoteka, po mogućnosti po nižim kamatama, pa tako nominalno služi (služila je) u poticanju i financiranju kupovine kuća i cijenovno dostupne stambene politike. Upravo sa tim posljednjim ciljem autori imaju problem. Freddie Mac (1970. Federal Home Loan Mortgage Association) je na sličan način participirao na sekundarnom hipotekranom tržištu; kupovao je hipoteke od kreditora u primarnom tržištu, prepakirao ih u nove instrumente (mortgage backed securities) i prodavao investitorima. Tom aktivnošću Freddie je osiguravao stalni priljev novca primarnom hipotekarnom tržištu koji je izdavao hipoteke kupcima.

Calomiris i Wallison ukazuju da su u razdoblju 2004.-2007. ta dva poduzeća bila najveći kupci subprime i Alt-A hipoteka (Alt-A su niša iznad subprime ali još uvijek ne Prime ‘A’, hipoteke. Naziv je kratica za Alternative A). Na taj način izrazito su stimulirala razvoj tržišta nekvalitetnih, suboptimalnih hipoteka koje su se poslje pretvorile u “toksički” dug. Korijeni takvih odluka Fannie & Freddie sežu iz više faktora. Oba poduzeća su imala implicitnu državnu garanciju dugova, što ima je u očima tržišta dozvoljavalo da posuđuju po povlaštenom tretmanu i taj novac koriste za kupovinu hipoteka i hipotekarnih izvedenica. Nakon što su 2003/04. otkriveni skandali u obje firme, Kongres ih je pritisnuo da objasne svoju vrijednost društvu zbog koje uživaju povlastice poreznog novca i državne zaštite. No, nisu samo skandali bili razlog pritiska. Ekonomske studije su pokazale da Fannie i Freddie nisu postizale svoje nominalne ciljeve, tj. svojom kupoprodajnom aktivnošću na hipotekarnim tržištima omogućavale smanjenje kamatnih stopa na hipoteke za kupce. Neki od uzroka današnjih problema, po nekim komentatorima i analitičarima, je i Community Reinvestment Act kojeg je Kongres donio 1995. Cilj je bio spriječiti diskriminaciju u bankovnom poslovanju protiv siromašnijih četvrti i obavezati banke na poslovanje kroz čitavo tržište. Banke i ostale financijske institucije su zbog toga bile primorane posuđivati i stvarati mogućnosti za hipotekarno kreditiranje i kreditno nepodobnim klijentima, a uz to dozvoljena je sekuritizacija subprime hipoteka.

Argument koji su Fannie & Freddie dale u svoju obranu je da vrijednost koju pružaju je cijenovno dostupno stanovanje (affordable housing). Argument je bio hvale vrijedan – obitelji koje se ne bi kvalificirale za hipoteke jer nisu kreditno sposobne će ovako dobiti šansu za kupiti kuću, i ispuniti Američki san, jer će Fannie i Freddie kupiti njihove riskantnije hipotekarne zajmove na sekundarnom tržištu. Kongres je to pozdravio, progledao kroz prste i nastavio politiku implicitne državne zaštite. No da bi Fannie i Freddie potvrdile tu vrijednost za društvo pod čijom izlikom su se provukle, trebale su agresivnije kupovati subprime i Alt-A hipoteke. Kao što već čitatelji znaju, te hipoteke se izdaju (pogotovo subprime) riskantnijim kupcima, nižeg prihodovnog razreda i većeg kreditnog rizika, čija vrijednost je klabirala nakon prsnuća nekretninskog mjehura. Subprime i Alt-A su 2003. činile 8% svih postojećih hipoteka. U 2006. taj postotak je već bio na 20%. Zbog povećane potražnje za tim vrstama hipoteka primarni izdavatelji su srozavali standarde pod kojima su posuđivali novac sve riskantnijoj klijenteli. To je bilo vrijeme kada su nastali ninja loans – No Income, No Job, No Asset; kada su klienti bili primamljeni vrlo niskim početnim kamatama i uplatama, neznajući da će kasnije vrijednost tih uplata naglo skočiti i staviti ih u situaciju da ne mogu uplaćivati mjesečne rate.

Kao što i priliči izbornoj sezoni, autori iznose i neke politčke optužbe na račun Demokrata (oba imaju mjesto u konzervativnom AEI), koji sada pozivaju na pojačanu regulaciju dok su 2005. prešutili, uključujući Obamu, predloženi regulacijski paket za Fannie i Freddie. Demokrati optužuju i deregulacije za sadašnje probleme. Postoji razlika između deregulacije u raznim ekonomskim sektorima – nema potrebe da država regulira veličinu sendviča u avio kompanijama – i deregulacije u bankarskom sustavu ili pak postojanje zastarijelog regulativnog okvira za financijski svijet nekog drugog vremena. Drugim riječima, nepostojanje ikakvog regulativnog okvira, kao što je jučer iznio Christopher Cox, za određene instrumente (over-the-counter derivatives) kao faktor u današnjoj krizi nije isto što i smanjivanje postojećih regulacija. Neke vrste deregulacije su se pokazale i dobrodošlim u posljednje vrijeme – da Glass-Steagall Act nije ukinut 1999. i tako dopušteno spajanje komercijalnih sa investicijskim bankama, Merrill Lynch ne bi bio kupljen od BoA, već bi bankrotirao. Zanimljiv je i podatak da su 4 najveća primatelja Fannie Mae i Freddie Mac doprinosa u predizbornoj kampanji u razdoblju 1989.-2008. četiri Demokrata: Christopher Dodd, John Kerry, Barack Obama i Hillary Clinton.  (Članak u nastavku)

26. Lipanj 2008

Drew Carey o tehnologiji, trgovini, jeftinoj radnoj snazi

autora/ice cronomy

more about “NAFTA“, posted with vodpod
Evo jedan zabavan, jednostavan ali i poučan video (original reason.tv) o stranoj (jeftinoj) radnoj snazi, efektima i medijsko/političkom spinu i pretjerivanju. Tema nije potpuno kompatibilna Hrvatskoj potrebi otvaranja tržišta rada za strance, tj. uvozu (jeftine) radne snage, no ima svoje pouke i bitne zaključke koji se zaborave u dnevno-političkim prepucavanjima i okrivljavanjima. Napokon će se i u Hrvatskoj o tome diskutirati (valjda). Da, slobodna trgovina i tehnologija imaju svoje negativne posljedice koje će netko platiti, gubitkom posla, nižom plaćom, kombinacijom to dvoje. Netko će izgubiti, biti “istisnut” i poželjno je amortizirati gubitke. Ne, NAFTA nije stvorila, sama, 27 milijuna poslova kao što se nespretno kaže u videu. No, trgovina i tehnologija stvaraju nove poslove. Pozitivnih posljedica ima više od negativnih – niže cijene, nove šanse, novi poslovi (koji nisu postojali prije), nova i veća tržišta. Nekad pozitivni efekti uzmu duže vremena; samo negativni su vidljivi javnosti i to je ono što političari ne vole. No, trgovina donosi benefite cijeloj ekonomiji i krajnji rezultat je veći BDP i životni standard za sve.
21. Lipanj 2008

Robert Mundell o porezima, nafti i globalnoj valuti

autora/ice cronomy

Ekscentrični Nobelovac u intervju za WSJ o dvije najvažnije cijene na svijetu: cijena nafte i $/€ tečaj. Teme stagflacija i cijena zlata su neizbježne (Mundell još žali za izgubljenim zlatnim standardom), plus bit teme o poreznoj politici u SADu – eliminacija nesigurnost oko smjera, umjesto licitacije sa stopama obje političke stranke. Uz to, još ’70. je Mundell tražio nižu stopu korporativnog poreza.

Prof. Mundell je davno prestao biti glavna figura u akademskim ekonomskim krugovima. Ne objavljuje radove istim tempom, davno su prestali biti lucidni i “britki” kako priješnje naziva Krugman. Mundell je povučeniji u svojoj talijanskoj vili. Ipak, njegov rad iz 1960tih je i danas najutjecajnija baza monetarnoj politici te je u to vrijeme svojim teorijama bio 20 godina ispred ostalih. Danas, je jedan od rijetkih stranaca koji posjeduju permanentnu boravišnu dozvolu u Kini, pošto je glavni savjetnik Kineskim monetarnim vlastima. Posjećivao je i Hrvatsku, gdje je započeo Zagreb Journal of Economics (ne znam što se dogodilo sa tim časopisom) i predavao po konferencijama u Dubrovniku i Zagrebu.

05. Lipanj 2008

US Election – Neki grafovi

autora/ice cronomy

Danas u Otvorenom govore o izborima u US. Evo par grafova sada kad je primary season završena i generalna kampanja počinje. Svježe stanje prikupljenih i dostupne gotovine. Kako je došlo do odluke Hillary vs. Obama, tj. kako je Hillary relativno izgubila značajno vodstvo. Potom, zanimljivo je i usporediti donacije u ovim izborima do sada, sa istim razdobljem u izborima 2004. (U izborima 2000 mapa je još crvenija.) Staro nepisano pravilo je da pobjeđuje onaj kandidat sa najviše sredstava. Slična loša pozicija Republikanca je vidljiva i u donacijama financijskih kuća usporedo sa prošlim izborima.

Oznake:
04. Ožujak 2008

Ususret Texas i Ohio

autora/ice cronomy

ot3
Bira se i u Vermontu i Rhode Islandu, ali rezultati ove dvije države je gdje su sve oči uprte. Rezultati su važniji i od same pobjede, pogotovo za Clinton, jer će na osnovu njih pasti odluka da li nastaviti kampanju ili će momentum odnjeti Obamu sve do nominacije u Lipnju. Jasna i široka pobjeda u jednoj od 2 velike države daje razlog Clintonici da nastavi kampanju iako ne smanjuje razliku u delegatima i još uvijek ostavlja Obamu kao najvjerojatnijeg kandidata; tjesna pobjeda Hillary stavlja pod upitnik njenu kandidaturu. Clinton je do prije mjesec dana uvjerljivo vodila u obje države, dok danas ima samo manje vodstvo u Ohio. Suma sumarum, najvjerojatnije je interpretiranje rezultata nakon ovih država, prava poslastica za armchair political analysts. Texas je pogotovo zanimljiv jer sadrži popularno glasovanje i caucuses na kojima se dodjeljuje trećina delegata. Da ne dužim sa već poznatim informacijama za one koji prate i pate od “političkog svrbeža,” evo par slika i interaktivnih grafova.

Oznake:
06. Veljača 2008

Slika Rezultata Super-Duper-T

autora/ice cronomy

Evo kako su sinoć završili kandidati, sa gotovo svim državama osim velike Kalifornije pobrojanim. Držimo fige da Billary neće izvući pobjedu tamo, iako se čini da hoće. (Klik za uvećanje)

Supert

15. Siječanj 2008

Ususret Michiganu

autora/ice cronomy

michprimMichiganci danas glasaju i to samo za Republikanskog kandidata. Demokrati (Demokratska stranka) bojkotiraju Michigan. Očekuje se da će McCain pobjediti ovdje, unatoč okrnjenoj kampanji i nedostatku sredstava. McCain je pobjedio Busha u Michiganu 2000. No, kako smo vidjeli u New Hampshireu prošli tjedan, istraživanja mišljenja se nisu pokazala točnim u ovoj kampanji i došlo je to velikih obrata. Što je još zanimljivije, ne samo da su ispitivanja bila pogrešna, već i kladionice ili tržišta predikcija, su se pokazala lošim indikatorima. Ona bi u teoriji trebala imati puno kvalitetnije predviđanje jer agregiraju informacije na osnovnu kojih “investitori” biraju pobjednike i formiraju cijenu. U Michiganu 3 kandidata na Republikanskoj strani imaju realne šansu pobjediti. Michigan ima otvoreno glasanje, kao i NH, što znači da i neregistrirani, nezavisni, birači mogu glasati. Do sada ništa nije riješeno u prva dva glasanja i utrka je otvorena na obje strane. Glavni događaj je “Super Duper Tuesday”, 5. Veljače kada će se najvjerojatnije znati tko ima najrealnije šanse biti kandidat na obje strane.

Oznake:
Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 969 drugih sljedbenika

%d bloggers like this: