Arhiva za ‘Kamate’

29. Prosinac 2013

Mižerija 2013.

autora/ice cronomy

Za kraj godine, kao i prošle godine, dopunjeno izdanje Misery Indeksa za Hrvatsku. Dva indeksa ovaj put.

Najjednostavnija verzija indeksa mizerije je zbroj stope inflacije i nezaposlenosti. Željeli bi da su oboje niski, što znači da su veći  brojevi loša vijest. Njihovo istovremeno nepovoljno kretanje predstavlja stagflaciju. Misery index je zapravo mjera stagflacije. Uz te dvije varijable dodao sam i treću, kamatnu stopu, točnije prosječnu kamatu na dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom stanovništvu i poduzetnicima, za koju bi također željeli da je niska. Za malo više detalja o podacima i indeksu pogledajte prošlogodišnji post, da se ne ponavljam.

Prvi graf prikazuje Indeks Mižerije od 2000. do danas sa recesijom započetom polovinom 2008. u crveno osjenčanom djelu. Ide li na bolje?

misery1

Drugi graf prikazuje evoluciju indeksa od 2000. do danas po vodećim strankama na vlasti i Premijerima i Premijeriki. Kronologija sa HIDRE. Bilo je nekad i gore?

misery2

Treći graf zasebno prikazuje tri komponente koje čine hrvatsku mizeriju. Inflacija posustaje, ali nezaposlenost galopira.

 

misery3

Posljednji graf predstavlja verziju Barro Misery Indeksa. Robert Barro je uz inflaciju, nezaposlenost i kamatu još ugradio  promjenu BDPa. Ja sam stoga dodao razliku između realiziranog i potencijalnog BDPa, tj. odstupanje BDPa od trenda. (Trend bi trebalo ekonomski precizno definirati, što nije trivijalna stvar, pa sam za potrebe ove ‘vježbe’ samo uzeo trend i cikličku komponentu BDPa izračunate HP filterom.)

BDP iznad (održivog) trenda je dobra stvar i snižava indeks, dok BDP ispod svog trenda povećava indeks. Dakle, osim povećanja inflacije i nezaposlenosti, indeks će se pogoršati ako dugoročna kamatna stopa poraste, te ako je ekonomski rast ispod nekog svog trenda. Ide li na bolje?

BMI

Sve najbolje u Novoj Godini !!

06. Ožujak 2010

Ekon Rap

autora/ice cronomy

Video koji se širi ekonomskom profesijom poput virusa. Rap (ili hip hop, ne znam razliku) verzija Keynesovog i Hayekovog prikaza poslovnog ciklusa. Ako ga niste još vidjeli. Više ovdje.


Oznake:
27. Siječanj 2009

Teret i zamke €

autora/ice cronomy

NYT donosi priču upozorenja o ulasku u euro zonu, a lekciju bi mogli proširiti i u domenu samogu ulaska u Eurospku Uniju. Ako ekonomija ima jednu lekciju koja nedostaje drugim disciplinama to je da baš sve ima koristi i troškove. Političarima ta lekcija legne najteže, a najpoželjnije je nikada je i ne naučiti.

29. Listopad 2008

Kredit-Likvidnost Indikatori

autora/ice cronomy

Domaći mediji, čak i oni poslovne i financijske prirode, uglavnom izvještavaju o svakodnevnom kretanju najvećih svjetskih burzovnih indeksa i naravno onog domaćeg. Crveni, padajući indeksi su jasni indikator financijske krize koja još uvijek traje. Crni, bombastični naslovi o strmoglavom padu burzi i dionica financijskih institucija su indikatori, prema medijima, da se krizi (panici) ne vidi kraj te da spasilački pothvati ne daju željene razultate. Prema tome, u obrnutom slučaju, nagli porast burzovnih indeksa i pogotovo financijskih institucija bili bi indikator završetka krize, ili barem početak kraja i postupnog ulaženja u period smirenih duhova.

Ipak, za bolje razumjevanje financijske krize (ili tkz. credit cruncha) potrebno nam je par konkretnijih pokazatelja, tj. oni koji nam govore što se zbiva na tržištu novca i kredita, a da su u isto vrijeme pristupačni i razumljivi ne-stručnoj javnosti. Gledanje u dioničke indekse kao pokazatelje oporavka ili završetka krize (što je vanjski događaj) je slabo jer je kratkoročnog pogleda; ne daju odgovor o oporavku u financijskom/bankarskom sektoru jer faktora koji utječu na promjene cijena dionice ima pravo mnoštvo, od razumljivih i izračunljivih (tehnički i fundamentalni) do Keynesovih “životinjskih duhova” i nikada nisu svi savršeno usklađeni. Promjene cijena dionica se kreću nasumce – Random Walk i tako nam ne služe kao prognoza završetka krize. Vijest o tome kako je burza zatvorila na dnevnoj bazi zvuči kao vijest, ali nije. Takvo praćenje burzi daje osjećaj informiranost o tome što se događa, a u biti uopće ne daje puno informacija. Dionice će uvijek dotaknuti dno prije nego ekonomija izađe iz recesije pa ne treba paničariti na dnevnoj bazi. Mediji samo rade senzaciju. To je zato jer dioničko tržište gleda unaprijed. Ono je palo u očekivanju slabe ekonomske aktivnosti, i s vremenom ono će se oporaviti kad očekuje poboljšanje i povratak zdravih profita. S vremenom i trendom, što nam dioničko tržište govori je da oporavak dolazi. Pametni će biti nagrađeni, a Buffet je pametan.

Kvalitetniji indikatori popravka trenutne krize su na kreditnim tržištima. Korak prema tome će biti i današnji sastanak FEDa i rezanje fed fund rate. Čak se očekuju i rezanje za 75 baznih bodova.

23. Listopad 2008

Island vs. Hrvatska

autora/ice cronomy

Priča i usporedba bi trebala možda biti duža, ali i ova mala usporedba govori puno. Iz WSJ prije koji dan.

Iceland’s central bank had only €2 billion in foreign currency reserves — while the banks had reached about €100 billion in assets — meaning it was effectively unable to fill its role as lender of last resort. The reserves were “woefully inadequate,” says Mr. Magnusson. Mr. Oddsson, in his TV interview, said foreign-exchange reserves weren’t the issue. “People started yelling that we must enlarge the foreign-currency reserves in step with the banks’ growth. A totally wrong theory,” he said. “We should have cut the banking system down.”

Asked by telephone if the central bank should have boosted reserves as its banks swelled, Mr. Oddsson said: “We have more foreign reserves per capita than most” countries. Iceland has only 300,000 people.

Iceland was unwilling to use unorthodox tools to provide more backing to its system. Lars Christensen, an analyst at Danske Bank, points to Croatia, which required banks to hold foreign currency in a special account with the central bank in proportion to overseas commitments. Croatia now has that capital to deploy.

Ipak priča nije gotova za Istočnu Europu. Tek počinje. Tržišta su hirovita, ali kalkulirajuća. Iz Telegrapha jučer. Deficit našeg tekućeg računa za 2008. se očekuje oko 10.1%. Za 2007. je bio 8.6%.

“We doubt the effect will be long-lasting,” said Lars Christensen, East Europe strategist at Danske Bank. “The markets are very likely to test how far the central bank is willing to go.”

Simon Derrick, from Bank of New York Mellon, said the rate rise was probably doomed to failure. “As soon as you see aggressive actions like this when the economy is not strong to take it, you know it is unsustainable,” he said.

There is a risk is that hedge funds will pick off those East European states with big current account deficits that rely on foreign financing, smashing the pegs or ‘dirty-floats’ one by one. The deficits have reached 23pc of GDP in Bulgaria, 16pc in Estonia, and 16pc in Romania….

….

Maya Bhandiri, from Lombard Street Research, said Hungary was primed for crisis after letting rip on foreign credit, letting net external debt reach 90pc of GDP.

Some 60pc of all mortgages and car loans are funded in foreign currencies, mostly euros or Swiss francs. Hungary’s government is now letting debtors switch franc loans into forints and even forgive debts in what amounts to a bail-out of the most reckless. Unicredit warned that this may cause markets to question the credit-worthiness of the state itself.

The Baltic States, Poland, Croatia, and Romania have also let foreign mortgages proliferate. Mr Christensen says the region is even more overstretched than East Asia on the cusp of the 1998 crisis. “Imbalances have grown to unsustainable levels. The unwinding is likely to be painful and disorderly. There is a clear risk of the situation getting out of hand, with serious implications for Western Europe,” he said.

10. Listopad 2008

Dobro je (kao)

autora/ice cronomy

Kako što kaže Alphaville, blog o tržištu Financial Timesa, pacijent ne odgovara na terapiju. Na reanimaciji je … već sedmi dan zaredom. Izgleda da je danas i Azija pritisla Panic Button. Za četvrtak:

02. Kolovoz 2008

Rohatinski na inflaciju jakom kunom

autora/ice cronomy

Ako se stopa inflacije ne stabilizira, ili bolje rečeno ako se ne počne nazirati njeno smanjenje, HNB će dodatno pooštriti mjere na strani ponude i potražnje. Zbog prodaje INE, Rohatinski očekuje aprecijacijski pritisak na kunu (vs. euro) i HNB će dozvoliti tu dodatnu aprecijaciju kune. Razlog tome je da po zakone sve transakcije moraju biti obavljene u kunama, pa će strani kupac INE privremeno snažnije povećati potražnju za kunama.    Na strani potražnje HNB bankama priprema dodatno smanjenje limita kreditiranja, na 0.75%. Članak iz današnjeg Glasa Istre.

16. Veljača 2008

“Imamo dovoljno iskustva” – Ne prijeti inflacijska spirala

autora/ice cronomy

Nisam ukazao ili komentirao odličan članak dr. Ante Čičin Šajina u Jutarnjem prije dva tjedna. Ne želim da se to ponovo dogodi, pa ću sada makar prenjeti intervju u današnjem Magazinu Jutarnjeg Lista sa zamjenikom guvernera HNBa dr. Borisom Vujčićem. Dobro je da kad je govor o inflaciji i kamatama da se razgovara sa ljudima iz HNBa, uostalom to sam i tražio od medija prije koji tjedan.

U intervju – vrlo informativni i otvoreni odgovori na pitanja koja mnoge u javnosti sigurno zanimaju nakon ovotjednih razgovora između Vlade u HNBa, te neminovno oblikovanje očekivanja oko buduće inflacije. You got to love them central bankers! Jedina zamjerka, ovako na brzinu, je odgovor oko cijena energenata koje “treba kontrolirati u kratkom roku.” Iako nigdje ne stoji da to znači direktno određivanje cijena od strane države, teško je zamisliti naše “Vladajuće” da ne posegnu za tim politikama ukoliko zagusti, pogotovo kad je popularnost zamrzavanja cijena u porastu diljem svijeta. Naravno, uvijek sa lošim, lošim posljedicama. Smanjenje trošarina ili poreza na energente je sve manje vjerojatna mogućnost ako ekonomija uspori i porezni prihodi padnu. Da li će političari pustiti cijene slobodnim nakon kraćeg vremena kontrole? Što je uopće kratkoročno u njihovima glavama? Što je sa posljedicama i sanacijom gubitaka u energetskim kompanijama? Da li će to ići na leđa poreznih obveznika? Cijene nafte i plina su van kontrole i utjecaja Vlade i HNBa i tako ih treba tretirati, pogotovo kad sa svojom volatilnošću stvaraju veliku “buku” u ukupnoj promjeni cijena. Pokuša utjecanja na te cijene je lovljenje vjetra, a političarima služi za mazanje očiju javnosti da “rade nešto korisno.”

Svakako pročitajte intervju, tim više jer vam je servirano pod nos. (Bold je moj)

21. Prosinac 2007

Da Bago, možda bi bilo bolje bez Božića

autora/ice cronomy

Bez da optužujem Mislava Bagu da je za ukidanje Božića i darivanja, sva ona pitanja u jučerašnjem Otvorenom su donekle opravdana i imaju smisla (osim onog sa bojlerom no i to ima nekog smisla). Da je i rekao da je za ukidanje Božićnog darivanja ne bi bio u krivu. Građani hrvatske misle potrošiti negdje oko 12 milijardi kuna za ove blagdane, a pravo pitanje je koji je stvarni trošak toga? Koliko nas realno košta Djed Mraz? Trebali bi misliti o dvije vrste analize: makroekonomska i mikroekonomska.

Na prvi letimični pogled, makroekonomski Hrvatska je na dobitku. Božićna potrošnja u milijardama kuna je bogom dana za trgovce koji i zapošljavaju znatan broj ljudi. Hrvatska, kako su konstatirali u sinoć u Otvorenom, ulazi u društvo zemalja koje trese potrošačka groznica za vrijeme blagdana. To znači da trgovci jednostavno neće moći zamisliti opstanak bez Božićnog šopinga. Primjerice, u Americi potrošnja u zadnja dva mjeseca godine donosi čak 1/4 svog godišnjeg prihoda trgovaca, pa nešto slično tome neće biti iznenađujuće ni kod nas. Božić reklo bi se, najbolji je dio godine za njih i ekonomiju. Je i nije. Ponekad je ispravno uzeti argument u krajnost. Što bi se dogodilo da nema Božića?

Možda ništa posebno. Primjerice, godišnja potrošnja bi vjerojatno ostala ista, samo bi bila raspoređena ravnomjernije kroz godinu. To bi zapravo i bilo bolje za prodavače jer izglađenija potrošnja kroz godinu teoretski je poželjnija – trgovci bi izbjegli neproduktivno planiranje zaliha i troškove neprodanih zaliha. Na slični način, potrošnja bi ostala ista kroz godinu jer bi se raspodjelila kroz druge blagdane i rođendane koji bi postali sve važniji. Pokloni za 1. Maj? (Krajnja desekracija komunističkog nasljeđa.)

Jedan scenarij, gdje bi došlo do pozitivne promjene, je da bi potrošnja pala, ali bi štednja porasla. Svakako bi to bilo korisno za hrvatskog zaduženog potrošača, vanjski dug u odnosu na BDP (u apsolutnim iznosima ne znači ništa). Građani će se zadužiti i ove blagdane za kupnju poklona, što nije baš sasvim racionalno. Djed Mraz znači smanjuje štednju? Tyler Cowen kaže da da. No tko kaže da je štednja racionalna?

No ako Božić postoji, a mi ne kupujemo i ne poklanjamo zar nismo gosp. Scrooge? Da, pa šta? Ebenezer Scrooge je vjerojatno bio najveći filantropist. Pošto nije ništa kupovao, samo zarađivao, svaka dodatna funta (ili što već je zarađivao) proizvedena je obogaćivala svijet. No u Hrvatskoj ionako ne proizvodimo mnogo generalne potrošačke robe. Drugo, sa debelim bankovnim računom omogućujemo drugima uvijek dostupna sredstva za posuditi i spustimo kamatne stope. No, u Hrvatskoj kamate su određene vani i već su niske. Nejasno je koliko bi dodatna kuna štednje spustila kamatnu stopu. (vjerojatno ne bi) Ako ne vjerujete bankama, slobodno punite madrac. Smanjenje novčane mase, smanjiti će te level cijena. To je ujak Paje Patka radio. Znači, i jedna i drugi su bili korisni društvu. (Thank you Steven Landsburg for nifty analogies.) Preporuka za roditelje – kupite djeci DVD A Christmas Carol i naučite ih štediti. :)

E, ali da li će se djeci svidjeti baš taj poklon? Da li je to dobro za ekonomiju? Mikroekonomska analiza za sutra.

17. Prosinac 2007

Greenspan za zainteresirane

autora/ice cronomy

Prije koji dan Alan Greenspan je napisao, po prvi put, svoje mišljenje/objašnjenje (op-ed) o sadašnjoj kreditnoj krizi i problemima na hipotekarnom tržištu u SAD koji su poslužili kao okidač. Niske kratkoročne kamatne stope koje su trajale predugo, zbog straha od “korozivne” deflacije, su izgleda imale nekakvog utjecaja na balon hipotekarnog tržišta. (vidi niže podcrtano) Čitav komentar je dostupan besplatno, no ja sam ga ipak cijelog stavio ovdje za one lijene kliknuti na link. Greenspan piše vrlo zanimljivo i relativno točno. Za one koji ne prate i ne znaju dovoljno (jer ne prate) Greenspan je apsolutni car sa ekonomskim brojkama i raznim podacima prošlosti. Tu mu svakako pa i nema premca. No, to ne znači da je u pravu uvijek ili da najbolje zna. Iako je Greenspanov op-ed precizan u svom objašnjenju, priznaje da su postojale ozbiljne brige te ukazuje na točne globalne ekonomske pojave koje su imale velikog utjecaja bez obzira na niske kamatne stope, blogeri nisu baš razumljivi, tj. ne absolviraju Greenspana od grijeha lakog novca i niske ključne kamatne stope i smatraju da je preblag prema osobnim greškama. Za pregled reakcija blogera vidite WSJ blog kao i ovdje gdje poznati ekonomist Allan Meltzer kaže da je Greenspan bio sasvim u krivu oko posljedica potencijalne deflacije, i na poznatom blogu duga imena kritičnom prema Alanu. Greenspan bi trebao preuzeti određenu odgovornost, no svakako ne potpunu. Blaži konsenzus bi bio da je monetarna politika 2003. bila ispravna, iako preduga i mogla je biti bolja. 

Oznake:
Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 939 drugih sljedbenika

%d bloggers like this: