Ovogodišnji proračunski deficit Hrvatske procjenjuje se nešto više od devet milijardi kuna, odnosno oko 2,8 posto BDP-a, a analitičari navode kako Vlada sad ima dvije opcije na raspolaganju.

“Ili će država ići po sindicirani zajam u inozemstvo ili će se ići na još jedno izdanje euroobveznica, ali još Ivan Šuker, ministar financija uvijek nije jasno na što će se odlučiti”, rekao je Reutersu Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe Adria Banke.

Ovog je proljeća, podsjeća Reuters, Hrvatska izdala euroobveznice u vrijednosti 750 milijuna eura. Uz potrebu pokrivanja ovogodišnjeg proračunskog deficira, Hrvatska mora refinancirati i 500 milijuna eura euroobveznica i tri milijarde kuna državnih obveznica, pri čemu i jedne i druge dospijevaju u prvom kvartalu 2010. Analitičari smatraju da to neće biti lako izvesti, piše Reuters.

Ministarstvo financija također je objavilo da, uz planove za novo zaduživanje, radi na prijedlogu proračuna za 2010. Prema preliminarnim planovima, proračunski deficit u 2010. godini trebao bi iznositi oko četiri milijarde kuna, dok bi potrošnja trebala biti slična onoj iz 2009.

Sve su ovo vrlo tentativne brojke deficita, sa ja bih rekao, potencijalom povećanja. Ja bi se i dalje držao onoga što je guverner Rohatinski izjavio u ono poznatom srpanjskom govoru govoru u HAZU – deficit proračuna opće konsolidirane države oko 14 mlrd. kuna, a možda i više. Ali nešto drugo je istaknuo kao daleko važnije. Citat iz govora, ne verbatim ali blizu. (Video dostupan ovdje. Počnite negdje oko 19:45 minute videa.)

“Kada pričamo o deficitima, mi u stvari spominjemo samo manji dio problema. Nije riječ samo o financiranju deficita. Kad bi to bio problem, lako bi ga riješili. Suština problema je sada u refinanciranju, koje malo zavisi od monetarne politike pa čak i od ukupne politike. Ilustraciju radim. Govori se o fiskalnom deficitu konsolidirano opće države u 2009. od 14 mlrd. kuna a izgleda da će on biti i veći. Da bi se država financirala uz takav deficit, ona se mora bruto zadužiti 42 mlrd. kn. Manji problem je ono novo zaduženje od 14 mlrd. u postojećim uvijetima, a glavni problem je refinanciranje od 28 mlrd.”

Obožavatelji kažu da je spasio hrvatsku ekonomiju. Kritičarima je kriv za njeno loše zdravlje jednako kao i vlada, možda čak i više, jer je on, za razliku od njih, znao i razumio. Obožavatelji, ako i ne razumiju što to Željko Rohatinski radi, vjeruju da zna što radi. Kritičari, koji razumiju što Rohatinski radi, također mu priznaju da zna što radi, samo se s tim ne slažu.

Rijetko kada je guverner centralne banke bio toliko obožavan od javnosti, iako bez punog razumjevanja o onome što radi. Da imamo guvernera u kojeg javnost ima puno povjerenje, a struka, iako razumije, ima podjeljeno mišljenje o tome što i kako guvernera radi samo potvrđuje da imamo suvremenog, neovisnog, upravitelja četvrte vlasti.

Gloria je početkom godine imala sličan tekst. (Slučajno sam naletio na članak. Nisam čitatelj Glorie. Uistinu.)

Vjerojatno najbolji članka o Rohatinskom je onaj Ratka Boškovića iz Veljače prošle godine – manje osobna a više stručnija strana dr. Rohatinskog - kada je Rohatinski počeo ‘drmati’ javnost.  No najviše su se uzdrmali političari, jer je guverner pokazao da je ne samo odličan politički taktičar, već i vrhunski praktičar “turobne znanosti.” Kredibilitet i povjerenje građana koje uživa, guvernera je zaslužio i omogućilo da se niti jedna političar više ne usudi kritizirati ili “lajati” na Rohatinskog. Zato sada ne čujemo svemoćnog Šuker koji optužuje guvernera za “širenje panike” ili klaunovski istupa nekih političara koji traže njegovu smjenu.

Preostaje jedino da Rohatinski sam napiše memoare nakon što završi njegov guvernerski posao. Bilo na kraju ovog mandata ili za 20 godina, svejedno. Ako mu javnost vjeruje toliko i obožava ga toliko je li puno za pitati da nam Željko Rohatinski zahvali jednom knjigom?

(Da li će 2009. biti godina u kojoj se neće tražiti devalvacija kune kako bi se povećao izvoz?)

GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE ZA JESEN NAJAVLJUJE INTERVENCIJU NOVIM RESTRIKTIVNIM MJERAMA ZA OBUZDAVANJE RASTA CIJENA

Rohatinski protiv inflacije još jačom kunom

Ukoliko se inflatorni pritisci nastave, planiramo dodatno smanjiti mjesečni limit rasta plasmana banaka sa sadašnjih jedan na 0,75 posto, a ne isključujemo ni mogućnost da kuna dodatno ojača, poručuje guverner HNB-a Željko Rohatinski.

ZAGREB -

Ukoliko se inflatorni pritisci nastave, moguće je da Hrvatska narodna banka na jesen intervenira novim restriktivnim mjerama, najavio je guverner HNB-a dr. Željko Rohatinski. Kaže da će, bude li potrebno, HNB poduzeti restriktivne mjere i na strani ponude i na strani potražnje.
- Potencijalna mjera na strani potražnje jest dodatno smanjivanje mjesečnog limita rasta plasmana banaka sa sadašnjih jedan na 0,75 posto, a što se tiče ponude, ne isključujemo mogućnost da kuna dodatno aprecira, ističe Rohatinski. Na pitanje koja je to razina inflacije koja bi poslužila kao okidač za nove restrikcije, odnosno za daljnje prepuštanje kune aprecijacijskim pritiscima na tržištu, Rohatinski kaže da točke intervencije nisu određene, niti je još donesena konačna odluka. Međutim, HNB prati kretanja na tržištu i sukladno tome će reagirati.

Prodaja Ine prilika za jačanje kune

Glavni razlog zbog kojeg se središnja banka protiv inflacije bori jačanjem domaće valute jest činjenica da time uvoz postaje jeftiniji, što povećava konkurenciju na domaćem tržištu, a to onda koči daljnje podizanje cijena. Također, jačanjem domaće valute ublažava se i uvezena komponenta inflatornih pritisaka. Iako je guverner početkom godine kazao da ne bi bilo dobro da tečaj padne ispod 7,25, sezonski pritisci već su ga spustili na oko 7,22 kune za euro, a očekuje se da bi na tečaj u pravcu jačanja kune ključno mogao utjecati daljnji tijek prodaje Ine. Po zakonu se sve transakcije moraju provesti u kunama, pa će inozemni kupac (očekuje se MOL-ova ponuda), da bi kupio Inine dionice, prvo morati svoje devize konvertirati u kune.
To će naravno povećati potražnju za kunama i djelovati na jačanje domaće valute. S obzirom na to da se »ne isključuje mogućnost da kuna dodatno aprecira«, u takvom scenariju HNB će tečaj neko vrijeme naprosto prepustiti tržištu, točnije – aprecijacijskim pritiscima, ili se barem neće specijalno truditi da ih već u startu suzbije deviznim intervencijama. Što je nova donja granica tečaja, odnosno do koje će se razine aprecijacijski pritisci tolerirati, Rohatinski nije želio komentirati, uz obrazloženje da je to diskrecijsko pravo središnje banke.

Pritisak na rast kamata

Što se tiče restrikcija na strani potražnje, odnosno dodatnog smanjivanja kreditnog limita s jedan na 0,75 posto mjesečno (s 12 na devet posto godišnje), to bi moglo dodatno povećati šansu za rast kamata u drugoj polovici 2008. Kamate zapravo konstantno potiho rastu, barem one efektivne, jer banke postupno postrožuju uvjete dobivanja kredita, skraćuju rokove povrata, povećavaju potrebne hipoteke, a neke recimo javno ni ne objavljuju odluke o povećanju kamata ako se one odnose samo na nove kredite, a ne i na postojeće.
Bankari ne žele komentirati konkretne mjere HNB-a, ali je jasno da daljnje stezanje u sferi ponude, uz istu potražnju, povećava cijenu. No, budući da postoje neke naznake da se i potražnja usporava (pogotovo kod stambenih kredita), pritisak na rast kamata možda ipak neće biti toliko značajan.

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ