Posts tagged ‘Economics Resources’

22. Srpanj 2009

“Preporuka” za čitanje

autora/ice cronomy

NPDEOk, znam da ima daleko prećih stvari za osvrnuti se. Ovo je samo mala rekacija na pitanje o popularnim knjigama ekonomske tematike. Čitatelj Šimun pita za sugestiju o čitanju popularno ekonomske tematike. Što kupiti via Amazon?

Ako baš imate vremena The New Palgrave Dictionary of Economics je odličan referentni priručnik za sve zainteresirane za ekonomiju on-the-fly, ali i šire. Izdan 2008. u osam svezaka (prvo izdanje, čini mi se iz 1987. je imalo 4 sveska) 7680 stranica, preko 1750 unosa pojmova, teorija, koncepta, biografija, sve popraćeno bibliografijom + pristup online riječniku svega što je i u knjizi. Bez pristupnog koda ili pristupa putem preplaćene institucije nemate dostup glavnom djelu teksta, ali ipak možete pogledati par besplatnih primjera ovdje. Brošura dostupna ovdje. Primjer jedne od tema i načina unosa – ekonomija klimatskih promjena. Jedini točka nedoumice oko kupnje bi mogla biti cijena. Sa etiketom od $2,500 ne spada baš u kategoriju uobičajenih Božićnih poklona.

23. Srpanj 2008

Mihaljek – Nema rasta bez reformi. Nema reformi zbog političara

autora/ice cronomy

Naslov je ponešto apsolutistički, no nije daleko od istine. U razdoblju 1994. – 1997. Hrvatska ekonomija je zabilježila najviše godišnje stope rasta, kulminacijom ’97. sa 6.8%. Tada su Hrvatske stope rasta bile više od prosjeka rasta u zemljama Srednje i Jugoistočne Europe. Od 2000. do danas u hrvatskoj traje neprekinuti ekonomski rast. No, iako Hrvatski BDP prati putanju rasta zemalja SIE, stope rasta su posljednjih godina konzistentno niže od stopa rasta u zemljama SIE. Koji su uzroci tog zaostajanja, tj. nemogućnost podizanja godišnje stope rasta piše Dubravko Mihaljek u radu Između Olimpa i brodoloma: viđenja hrvatske tranzicije u 2007. godini. Rad vrvi britkim observacijama koje se izgube, zaborave ili nikada i ne spomenu u dnevno političkom diskursu. Nadalje, osim pitanja o objašnjenju hrvatske ekonomske prošlosti, Mihaljek, jedan od najeminentnijih Hrvatskih ekonomista, je okrenut i budućnosti – kako podići stope ekonomskog rasta? Prije samih politika potrebno je postići društveni konsenzus “s ciljem ostvarivanja socijalnog mira kao jednog od preduvjeta za daljnju izgradnju i afirmaciju sistema privatno-vlasničke tržišne ekonomije.” Najme, taj sistem osigurava dugotrajan rast i razvoj. Primjetite da je, kako se meni barem čini, naglasak na ostvarivanju socijalnog mira, ne na njegovom održavanju u sadašnjem obliku.

Drugim riječima, da bi se dovršila tranzicija i povećala dugoročna stopa rasta, potreban je konsenzus oko nužnosti reformi i promjene politike. Građenje tog konsenzusa je na izabranim predstavnicim, političarima, a oni su jednostavno nedovoljno zreli, vođeni populističkim i korporatističkim idejama.

Jutarnji je još u Rujnu ’07. imao članak o Mihaljekovom radu, te unatoč tome što je članak danas relativno star, tema, dapače, nije.

12. Srpanj 2008

Više cijene su slabo kompenzirane promjenama u poreznom sustavu

autora/ice cronomy

U jednom od nedavnih Aktualnih Osvrta Instituta za Javne Financije, autor Ivica Urban analizira koliko će promjene u sustavu poreza na dohodak koje je Vlada stavila u efekt nedavno kao odgovor na veći rast cijena imati utjecaja. Zaključak analize je da kompenzacija raste sa visinom dohotka – za prvu kvintilnu skupinu (1/5 stanovnika) ona je 1%, za drugu 7%, za treću 16%, za četvrtu 23%, a za petu 50% – te su efekti kompenzacije vrlo skromni za većinu stanovništva. Izračuni se baziraju na podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava DZSa.

11. Srpanj 2008

Genijalnost Adama Smitha

autora/ice cronomy

Još o Adamu Smithu. Da ne ostane sa prošlim postom samo pokuda o nedovoljnoj čitanosti i razumjevanju Adama Smitha, odlučio sam prevesti jedan članka napisan povodom otkrivanja spomenika Smithu. Sada nema isprike da se nema nešto za pročitati o Adamu Smithu na Hrvatskom. Članak je dobio “odobrenje” prof. Gavin Kennedya iz Edinburgha sa bloga Adam Smith’s Lost Legacy, kao “odličan sažetak Smithovih pogleda.” Riječima Kennedya, “možda će potaknuti čiru čitanost  njegovih knjiga.” Članak je iz kanadskog Financial Post.

02. Srpanj 2008

Nuklearka – razlozi za DA, razlozi za NE

autora/ice cronomy

Interes za izgradnjom nuklearke ne zaobilazi ni Hrvatsku. Vlada je rekla da ništa nije “off the table” u vezi energije, što je dobro i ispravno. Najlakše je reći “ne” svemu što nam ne paše, ali temeljna činjenica da nam u budućnosti treba više energije/struje je jasna. Ta energija mora doći iz nekog izvora, koji je ekonomičan, efikasan i siguran. Samo nuklearka nije odgovor, ali je jedan od realnih riješenja i populistička nabacivanja i strašenje raznih interesnih grupa ne pridonose riješenju. Debate oko troška, isplativosti, alternativa i sigurnosti su se vratile, a da nisu nikada ni završile. Kako bi bilo jasno o kojim pitanjima se radi tokom rasprave u vezi izgradnje nuklearke, nadam se da će sljedeći, pohvaljeni, članak iz WSJ stvoriti solidni okvir.

Članak je Američki pogleda na pitanje nuklearki, pa nije posebno kompatibilan sa energetskim potrebama malih zemalja poput Hrvatske. Ali neka pitanja su podjednako važna oko odluke o izgradnji nukleaki. (Našoj javnosti, čini mi se, nije ni jasno tko bi uopće trebao donjeti tu odluku za čitavo društvo. Netko od naših političara? Neki vrli tim energetskih intelektualaca? Tržište? O tome se baš i ne priča.) Uglavnom, sigurno da ovo nije detaljno razmatranje svih aspekata nuklearne energije/nuklearke, poput The Future of Nuclear Power by MIT, ali je dovoljno informativno sa DA i NE strane po pitanjima:

-Nuklearka kao odgovor na globalno zatopljenje (Iako Hrvatska kao mala zemlja tu ne može puno ili išta napraviti. Nešto o tome sam već pisao.) NE ne emitiraju ni živu ni sumpor.

-Ekonomije (troškovima) izgradnje NE i ekonomičnosti usporedo sa drugim izvorima poput ugljena i alternativnih izvora vjetra i sunca. BTW, ne zaboravite da nema besplatnog ručka. Na veliku žalost, mnogo zeleni upravo imaju takvo razmišljanje i tako predstavljaju alternativne izvore. (O ekonomiji NE je nedavno pisao i BusinessWeek.)

-Sigurnosti NE, tehnologiji, nesrećama i stavovima javnosti zbog slika Černobila ili “The China Syndrome” filma. Zašto je fokus samo na šteti/smrtnosti zbog NE? Stotine ljudi godišnje pogine u rudnicima ugljena, no tome se ne priča. Koja je potencijalna stopa smrtnost zbog nesreće u NE, a koja zbog globalnog zatopljenja? U borbi protiv globalnog zatopljenja NE pomaže, a opet fokus je samo na rizicima nesreće NE.

-Nuklearnim otpadom i skladištenjem, što je i u Hrvatskoj, kao i Americi, više politički problem, nego tehnički. -Bojazni oko proliferacije nuklearnog materijala (i.e. plašenje javnosti sa slikama mushroom cloud).

26. Lipanj 2008

Drew Carey o tehnologiji, trgovini, jeftinoj radnoj snazi

autora/ice cronomy

more about “NAFTA“, posted with vodpod
Evo jedan zabavan, jednostavan ali i poučan video (original reason.tv) o stranoj (jeftinoj) radnoj snazi, efektima i medijsko/političkom spinu i pretjerivanju. Tema nije potpuno kompatibilna Hrvatskoj potrebi otvaranja tržišta rada za strance, tj. uvozu (jeftine) radne snage, no ima svoje pouke i bitne zaključke koji se zaborave u dnevno-političkim prepucavanjima i okrivljavanjima. Napokon će se i u Hrvatskoj o tome diskutirati (valjda). Da, slobodna trgovina i tehnologija imaju svoje negativne posljedice koje će netko platiti, gubitkom posla, nižom plaćom, kombinacijom to dvoje. Netko će izgubiti, biti “istisnut” i poželjno je amortizirati gubitke. Ne, NAFTA nije stvorila, sama, 27 milijuna poslova kao što se nespretno kaže u videu. No, trgovina i tehnologija stvaraju nove poslove. Pozitivnih posljedica ima više od negativnih – niže cijene, nove šanse, novi poslovi (koji nisu postojali prije), nova i veća tržišta. Nekad pozitivni efekti uzmu duže vremena; samo negativni su vidljivi javnosti i to je ono što političari ne vole. No, trgovina donosi benefite cijeloj ekonomiji i krajnji rezultat je veći BDP i životni standard za sve.
24. Lipanj 2008

“Easterly Rang” agencija za razvoj i vanjsku pomoć

autora/ice cronomy

Ovo je bilo moje nedjeljno čitanje, koje bi svakako preporučio svim da pročitaj jer je (1.) zanimljivo, (2.) radi boljeg razumjevanja ovog mog kratkog sumiranja. Prof. Easterly je u srcu debate o efektivnosti vanjske pomoći i općenito pristupa bogatih zapadnih zemalja razvoju siromašnih zemalja. Ne treba mu poseban uvod. No, u svom posljednjem radu – Where Does the Money Go? – objavljenom pod okriljem Brookings Instituta, Easterly (zajedno sa gosp. Pfutze, da ne zanemarimo asistente) se fokusira na „najbolju praksu“ davanja pomoći Razvojnih Agencija, ne efektivnost vanjske pomoći ili krive paradigme razvoja.

21. Lipanj 2008

Robert Mundell o porezima, nafti i globalnoj valuti

autora/ice cronomy

Ekscentrični Nobelovac u intervju za WSJ o dvije najvažnije cijene na svijetu: cijena nafte i $/€ tečaj. Teme stagflacija i cijena zlata su neizbježne (Mundell još žali za izgubljenim zlatnim standardom), plus bit teme o poreznoj politici u SADu – eliminacija nesigurnost oko smjera, umjesto licitacije sa stopama obje političke stranke. Uz to, još ’70. je Mundell tražio nižu stopu korporativnog poreza.

Prof. Mundell je davno prestao biti glavna figura u akademskim ekonomskim krugovima. Ne objavljuje radove istim tempom, davno su prestali biti lucidni i “britki” kako priješnje naziva Krugman. Mundell je povučeniji u svojoj talijanskoj vili. Ipak, njegov rad iz 1960tih je i danas najutjecajnija baza monetarnoj politici te je u to vrijeme svojim teorijama bio 20 godina ispred ostalih. Danas, je jedan od rijetkih stranaca koji posjeduju permanentnu boravišnu dozvolu u Kini, pošto je glavni savjetnik Kineskim monetarnim vlastima. Posjećivao je i Hrvatsku, gdje je započeo Zagreb Journal of Economics (ne znam što se dogodilo sa tim časopisom) i predavao po konferencijama u Dubrovniku i Zagrebu.

15. Lipanj 2008

Retorika i Nafta….

autora/ice cronomy

Na poziv G8 ministara, IMF je najavio analizu realnih i financijskih faktora iza porasta cijene nafte, njenu volatilnost i utjecaj na globalnu ekonomiju, te da će istražiti ulogu špekulanata financijskih tržišta. Evo par citata analitičara, ekonomista i članaka, vezano za brzi rasta cijena nafte. (Autori ispod citata.)

01. Lipanj 2008

Harvard kao Jugoslavija?

autora/ice cronomy

Početkom Svibnja vijest iz Massachusettsa je da tamošnji zakonodavci imaju na umu, navodno zbog zavida elitnim najbogatijim sveučilištima u lošim ekonomskim vremenim, oporezovati ih sa godišnjom stopom od 2.5% na iznose zaklade iznad $1 milijarde. Naravno, zakonodavcima vjerojatno treba i novi izvor prihoda zbog loše ekonomske situacije. “Necessity is mother of all inventions”, ide izreka. Njih 9 u državi bi godišnje napunilo kofer sa $1.4 milijarde, a pošto Harvard sam im zakladu od +$35 milijardi, platio bi više od pola tog poreznog prihoda.

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 961 drugih sljedbenika

%d bloggers like this: