Postovi označeni ‘Inflacija’

29. Prosinac 2013

Mižerija 2013.

autora/ice cronomy

Za kraj godine, kao i prošle godine, dopunjeno izdanje Misery Indeksa za Hrvatsku. Dva indeksa ovaj put.

Najjednostavnija verzija indeksa mizerije je zbroj stope inflacije i nezaposlenosti. Željeli bi da su oboje niski, što znači da su veći  brojevi loša vijest. Njihovo istovremeno nepovoljno kretanje predstavlja stagflaciju. Misery index je zapravo mjera stagflacije. Uz te dvije varijable dodao sam i treću, kamatnu stopu, točnije prosječnu kamatu na dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom stanovništvu i poduzetnicima, za koju bi također željeli da je niska. Za malo više detalja o podacima i indeksu pogledajte prošlogodišnji post, da se ne ponavljam.

Prvi graf prikazuje Indeks Mižerije od 2000. do danas sa recesijom započetom polovinom 2008. u crveno osjenčanom djelu. Ide li na bolje?

misery1

Drugi graf prikazuje evoluciju indeksa od 2000. do danas po vodećim strankama na vlasti i Premijerima i Premijeriki. Kronologija sa HIDRE. Bilo je nekad i gore?

misery2

Treći graf zasebno prikazuje tri komponente koje čine hrvatsku mizeriju. Inflacija posustaje, ali nezaposlenost galopira.

 

misery3

Posljednji graf predstavlja verziju Barro Misery Indeksa. Robert Barro je uz inflaciju, nezaposlenost i kamatu još ugradio  promjenu BDPa. Ja sam stoga dodao razliku između realiziranog i potencijalnog BDPa, tj. odstupanje BDPa od trenda. (Trend bi trebalo ekonomski precizno definirati, što nije trivijalna stvar, pa sam za potrebe ove ‘vježbe’ samo uzeo trend i cikličku komponentu BDPa izračunate HP filterom.)

BDP iznad (održivog) trenda je dobra stvar i snižava indeks, dok BDP ispod svog trenda povećava indeks. Dakle, osim povećanja inflacije i nezaposlenosti, indeks će se pogoršati ako dugoročna kamatna stopa poraste, te ako je ekonomski rast ispod nekog svog trenda. Ide li na bolje?

BMI

Sve najbolje u Novoj Godini !!

12. Siječanj 2009

Hrvatski Misery Indeks (2)

autora/ice cronomy

Početkom 2008. napravio sam jednostavnu verziju misery indeksa za Hrvatsku. Ovo je najnoviji indeks sa podacima za sve mjesece osim Prosinca. Više o indeksu i prijašnji graf je u tom starijem postu. Primjetite da smo početkom 2008. ušli u teritorij iznad 20 bodova i za veći dio godine ostali tik uz ili malo iznad, ponajviše “zahvaljujući” stopi inflacije. Inflacija je počela opadati krajem godine, pa se indeks spustio i vratili smo se na manje-više isto sa kraja 2007. No, sada možemo očekivati veći porast nezaposlenosti i od sezonski uobičajenog pa je povratak u 20+ teritorij vjerojatno neminovan, tj. pogoršanje, a ne poboljšanje je iza ugla. (Ovo je samo jednostavna verzija indeksa.)

misery20081

17. Srpanj 2008

Europska ekonomija je pogođena i ne odvaja se….

autora/ice cronomy

Činilo se kao da će Europa (euro-zona) izbjeći ekonomski “napad” iz Amerike i proći najgori dio globalnog usporavanja. Možda, ali znakovi za sada ukazuju da to neće biti baš tako. Sa ekonomijom od oko $12.2 bilijuna, euro-zona je druga po veličini nakon Američke. Da li će upasti u recesiju ili “samo” tvrdo pasti još se ne zna. Po nekim analitičarima, upravo je izgledno da će EU pasti u recesiju, dok će se Američka polako i otegnuto izvući ili je za dlaku izbjeći. Po drugima, Američka je već u recesiji koji mjesec. Recimo da je priča jednostavna: Od 2001. najveće ekonomije Njemačka i Francuska su bile potištene. Male zemlje, Irska i Španjolska su izvlačile Europu izvozom u Britaniju i van europe, te nekretninskim boom-om. Sada se nekretninski boom preokrenuo, jaki euro smanjuje izvoznu konkurentnost, Britanija i Amerika su rastom gdje su Njemačka i Francuska bile većinu ovog desetljeća + kreditna kriza + nafta od $140 + neugodna inflacija.

  • Britanski mjehur na tržištu nekretnina je prsnuo. Prodaja kuća je na najnižem levelu u posljednjih 30 godina. Stopa inflacije od 3.8% najviša u posljednjih 10 godina. (Visoka inflacija dok cijene kuća padaju?) Kao i drugdje u Europi povjerenje potrošača je nisko. Britanija je najveća europska ekonomija van 15-članske euro-zone.
  • Mjehur nekretnina je prsnuo i u Irskoj i zemlja se nalazi na rubu recesije. Cijene kuća su pale otprilike 15% ove godine uz predviđanje da će padati sve do pošetka sljedeće. Iako su neki drugi djelovi ekonomije dobri, izvoz primjerice, pad cijena na tržištu nekretnina je toliko velik da je izbrisao rast drugdje. Zapravo, Irski Economic and Social Research Institute predviđa kontrakciju gospodarstva ove godine od 0.4 posto, naspram rasta od 4.5% 2007. U prvom kvartalu BDP je pao 1.5%.
  • U Španjolskoj je građevinska tvrtka Martinsa-Fadesa, sa imovinom od €10.8 milijardi objavila bankrot i tako postala najvećom žrtvom prskajućih europskih nekretninskih balona (porast cijena nekretnina u Americi u usporedbi sa euro-zonom je bio blag) i najvećom poslovnom propašću Španjolske. Groupa MF posjeduje najveću izgrađenu površinu u Španjolskoj, 28 mil. četvornih metara i posjeduje 170,000 jedinica u izgradnji. Ni prva ni zdanja koja je propala sigurno. Građevinski boom je nestao.
  • Njemački izvoz pati zbog jakog eura i slabe amerike, a potrošači su najneraspoloženiji od 1991. I Francuski potrošači, dugo stup potražnje euro-zone, su neraspoloženi. Najslabije raspoloženi od 1987.

Više o Španjolskoj Martinsa-Fadesa grupaciji, Njemačkoj, Francuskoj u WSJ članku niže. I NYT ima slični tmurni outlook.

Spain, Ireland and Denmark are either in a recession or on the brink. Italy is stagnating. France is weakening fast. And Germany, the sturdy locomotive of European growth, is suddenly faltering — dashing most residual hopes that Europe could escape the upheaval in the United States.

15. Srpanj 2008

Hrvatska inflacija od 7.6% i orgija grafova

autora/ice cronomy

I tako je inflacija na godišnjoj razini u Lipnju na “neugodnih” 7.6% ….. ako slučajno niste primjetili.

14. Lipanj 2008

Još toga za slaviti…ili ne?

autora/ice cronomy

Dan Porezne Slobode u Hrvatskoj ove godine pada dan poslje velike Hrvatske pobjede nad Njemačkom, 13.6. Ništa novog, a i ništa dobrog. Hrvatski porezni teret je i dalje težak i olakšanja ima malo. (Povećanje neoporezivog djela dohotka će se uzeti u obzir tek u sljedećoj godini.) Usporedno sa mnogim drugim državama, stojimo dosta loše. Dan porezne slobode se dočekuje u prosjeku negdje tokom Svibnja, možda polovicom Svibnja. U Hrvatskoj se radi cijelih mjesec dana duže za državu, ove godine, čak duže nego prošle. Nacional ima članak o DPS, a Mirjana Hrga u 10 do 8 je razgovarala sa Natašom Srdoč u vezi DPS.

A kvaliteta državnih usluga za sav taj silni novac? Isto ništa bolja, što je isto ništa novog. Naglasak je i dalje na saniranju financijskih problema zdravstvenog sustava, umjesto na njegovom restrukturiranju i saniranju. Dok je priljev poreznog novca odličan, državne mjere kontrole troškova drže vodu. (U svibsnju primjerice cijene zdravstva su porasle 0.1%) Upravo suprotno od onoga što je poželjno i ispravno.

Ali, vjerojatno nema zemlje u svijetu čiji građani imaju toliko novca za izgradnju brodova, od supertankera do car-carriera, za strance. Na drugu ruku, ako trebate (nadam se da ne) ostati u bolnici koji dan, ovisno gdje živite, trebati će te i svoje plahte donijeti. Upravo što je normalno u naopakoj Hrvatskoj politici. Briljantno.

Kao da takve slabe vijesti nisu bile dosta, da li je netko vidio inflaciju za Svibanj? “Komotnih” 6.4% u odnosu na prošlu godinu. Očekivala se veća stopa u Svibnju. Cijene pri proizvođačima su porasle 8.7% u Svibnju, a PPI obično daje predsliku kretanja CPI. Najveći doprinos ukupnim potrošačkim cijenama su imali hrana i piće, te promet. Iz priopćenja DZSa.

Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2008. u odnosu na travanj 2008. imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 0,48%), cijene prometa (za 0,31%), cijene odjeće i obuće (za 0,18%), cijene rekreacije i kulture (za 0,06%) te pokućstva, opreme za kuću te redovitog održavanja kao i cijene ugostiteljskih usluga za (0,04%).

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju 2008. u odnosu na travanj 2008. najviše su porasle cijene prometa (za 2,7%), (zbog povećanja cijena goriva i međumjesnog prijevoza putnika autobusom), cijene odjeće i obuće (za 2,2%), cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 1,5%) (voće, meso, riža, kruh, brašno, keksi i tjestenina, mlijeko, sir, ulja i masti te začini), cijene ugostiteljskih usluga (za 1,2%) (smještaj u hotelima i kampovima), cijene rekreacije i kulture za (1,0%) (paket-aranžmani), cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za (0,7%). Cijene alkoholnih pića i duhana, u svibnju u odnosu na travanj više su za 0,2%, cijene zdravstva kao i cijene ostalih dobara i usluga više su za 0,1% .

Moramo gledati Euro, makar da nam je zadovoljstvo privremeno veće.

19. Svibanj 2008

Hrana možda nije hrana

autora/ice cronomy

Nažalost propustio sam nedavno Otvoreno u vezi porasta cijena nafte i kruha, no jasno je da tema inflacije hrane ne jenjava. Poslovni je nedavno postavio pitanje hoće li cijene u Hrvatskoj još rasti? Ukupna poskupljenja u Hrvatskoj su predvođena višim cijenama hrane i energije. Većina medija i javnog interesa je usredotočena na kretanje svjetske cijene nafte i potom cijena derivata na domaćim tržištima. Ali, prehrana je ona koja čini daleko veći udio u košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj.

03. Svibanj 2008

Nismo u stagflaciji, ali Čačić je u pravu

autora/ice cronomy

Dva prigovora Čačićevoj tezi oko stagflacije. Prvo, nismo u recesiji/stagflaciji. Drugo, racionalna Vlada nas u biti ne može uvesti u stagflaciju. Jedna pohvala: naglaska bi trebao biti na ponudi, ne potražnji i preraspodjeli.

19. Travanj 2008

Kruh, žito, gnoj i prava cijena političkih gluposti

autora/ice cronomy

Petrokemija (većinski državna kompanija koja kotira na burzi) je najavila novo povećanje cijena gnojiva. Prvo je najavljeno 24%. Političari, od Predsjednika pa do Ministra svi vrsni menađeri, su odmah reagirali. To nije bilo prihvatljivo. Mesić traži analizu da se vidi “da li su poskupljenja bila potrebna.” Ministar Pankretić proziva i čuva glavu jer su seljaci hitro najavili povećanje cijena pšenice, što bi diglo kruh na 10kn. (Nema očito ljepljivih cijena ;) )

– Ne želim biti odgovoran za rast cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a ovakvo poskupljenje umjetnog gnojiva zasigurno će to izazvati – rekao je.

Min. Poljoprivrede smatra ovakvo povećanje neprihvatljivim. Kao. A ja mislim da cijena nafte od $115/barel nije prihvatljiva, pa ako mi Pankretić ili određeno Ministarstvo može reći do koje cijene povećanje cijene jest uredu bio bih vrlo zahvalan. Usput ubacite i cijenu bakra u analizu. (!)

19. Ožujak 2008

Više od SDPovom prijedlogu

autora/ice cronomy

“Problem naše ekonomije je politika.” – Komentar na članak u Jutarnjem.

“Šime Lučin je, odgovarajući na stalno HDZ-ovo vraćanje u raspravama na razdoblje od 2000. do 2003. g., podsjetio da je SDP kad je 2000. g. došao na vlast zatekao groblje u zdravstvenom sustavu, za koje je kriv i Hebrang. HDZ-ova vlast je uništila 500 tisuća radnih mjesta, umirovljenicima pokrala mirovine, a o nelikvidnosti i uništavanju poduzeća privatizacijom imat ćemo još prilike govoriti.” iz saborske “rasprave”

Da, politika i politička rasprava je uvijek bila pravi problem naše ekonomije. To je vidljivo iz prošlotjedne rasprave oko SDPovog prijedloga izmjena doprinosa za zdravstveno i mirovinsko. Mislim da je fer istaknuti da je ovakav prijedlog jedan, ako ne i jedini, konkretni, kratkoročni prijedlog ublažavanja inflacijskog udara na plaće. No, to ne znači da je kvalitetan ili da ga je HDZ trebao prihvatiti. Prijedlog je više političke prirode, radi “elektivnosti” i kao uvijek u hrvatskoj politici, kako bi jednog dana SDP imao argument da su oni predlagali promjene dok HDZ nije. Eh.

14. Ožujak 2008

Inflacija u Veljači gdje je bila u Prosincu

autora/ice cronomy

inflacija mjesMalo boljih vijesti na inflacijskom frontu. Za Veljaču 2008. godišnja stopa inflacije bila je 5.8%. DZS u svom priopćenju kaže: 

Najveći doprinos smanjenju indeksa potrošačkih cijena u veljači 2008. u odnosu na siječanj 2008. imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za -0,29%), odjeće i obuće (za -0,02%) dok su doprinos povećanju imale  cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva
(za 0,09%),
  cijene pokućstva, opreme za kuću i  redovitog održavanja, ugostiteljskih usluga te cijene ostalih dobara i usluga  (za 0,03%).

Da li je to posljedica Vladinog “backroom dealing”, što bi značilo jednokratno smanjenje cijen, ili bi se trend pada mogao nastaviti, ili bi pak godišnja stopa ostala na nekih 5.5% još je za vidjeti. Na jednoj strani, cijene nafte (na oko $110) i ostalih sirovina pojačavaju inflatorne pritiske. Na drugoj, Vlada i HNB se bore sa inflatornim očekivanjima, jedino što i mogu napraviti. Prekid u trendu rasta je dobrodošao razvoj događaja, no svakako da je prerano za objavljivanje i djelomičnog uspijeha. Ovo je i dalje neprihvatljivo visoka stopa inflacije. Za očekivati je da će političari ipak iskoristiti šansu i objaviti kako njihovi potezi daju rezultate. Kao.

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 780 drugih sljedbenika

%d bloggers like this: