Postovi označeni ‘Poduzetništvo’

16. Listopad 2013

Dobit Poduzeća i Zaposlenost (šporki, ali ne iznenađujući rezultati)

autora/ice cronomy

Ne treba nam dubinska analiza da bi saznali kako su zaposlenost i nova radna mjesta najveći problemi u Hrvatskoj. Jedan način razmišljanja o pitanju od kud dolaze nova radna mjesta, tko stvara nove poslove, je promatrajući poslovanje privatnih poduzeća i njihove bilance.

Privatnih poduzeća, jer državna u Hrvatskoj ne posluju po poduzetničkoj logici i tržišnim principima. Zašto i bi kad uvijek imaju porezne obveznike na koje se mogu osloniti za vječite subvencije, sanacije i rekonstruiranja. Firme poput HŽa, brodogradilišta, INA, HEP, Šume i sličnih ne mogu biti izvor rasta novih radnih mjesta i zaposlenosti. Dakle, ostaje uzdati se na privatna poduzeća.

Uostalom, razna istraživanja pokazuju da su upravo mala privatna poduzeća ona koja stvaraju nova radna mjesta brže i relativno više od velikih, pogotovo tokom perioda visoke nezaposlenosti. Ideja da su mali motor rasta i zapošljavanja su odavno prisutne kao teme istraživanja. Po podacima FINE, mala privatna poduzeća čine većinu privatnih, od osnivanja, poduzeća. 2012. bilo je nekih 98,000 malih poduzetnika, srednje veličine 847, a velikih ‘svega’ 161. Važnost malih poduzeća za stvaranje novih radnih  mjesta je stoga velika.

Logično je da zarada poduzeća ima veze sa zaposlenošću. Kada su poduzeća u dobroj financijskoj poziciji i očekuju da ostanu u dobroj poziciji dogodine, zapošljavaju, investiraju i šire poslovanje. Dodaju radnike umjesto da ih otpuštaju. Stoga je za očekivati da kad je dobit poduzeća snažna, snažan rast zaposlenosti i novih radnih mjesta sljedi.

  • Prvi graf prikazuje kretanje dobiti i gubitaka (nakon oporezivanja) privatnih malih i srednjih poduzeća. Podaci FINE. U predrecesijskoj 2007. dobit malih i srednjih poduzeća je bila još prilično viša od onih u gubitku. No recesija koja je počela sredinom 2008. i traje do danas istopila je dobit i poduzetnici još vuku više gubitke. Zanimljivo je da se dobit (blago) oporavil od 2011, ali izgleda da su još uvijek gubici veći.

g1

Da je ‘dovoljno’ otpuštanja uspjelo zaustaviti pad dobiti? Možda, ali gubici su još uvijek veći i dok se oboje ne izvrnu kao 2007. neće doći do snažnog zapošljavanja.

  • Donji graf prikazuje razliku između dobiti i gubitaka (nakon oporezivanja) malih i srednjih privatnih poduzeća (od osnivanja firme), te broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima za razdoblje 2007-2012. Gubitak je naravno negativan broj. Skladno sa gornjim grafom, uočljiv je snažan rast gubitaka pa je razlika potonula u negativan teritorij.g2
  • Isti graf, samo sa podacima DZSa o broju zaposlenih, da ne bi ispalo kako je ukupna zaposlenost rasla dok su mali i srednji poduzetnici otpuštali i nisu zapošljavali. Ukupna zaposlenosti pada već godinama. Doduše ukupni broj zaposlenih sadrži i zaposlene u državi, pa bi morao biti umanjen za broj zapslenih u javnom sektoru (lokanoj i državnoj upravi) jer nas zanima zaposlenost  samo u privatnom sektoru.g3

Da li podataka (nekakva vemenska serija) o zaposlenima u javnom sektoru ima, da li država to uopće zna, možda netko drugi može odgovoriti.

Standardna priča ala ministar Linić je da dobit poduzeća raste i da su je povećali otpuštanjem. Država im ide “svime” na ruku, a poduzetnici nikako da počnu investirati i zapošljavati. Kao.

Realnost izgleda malo drugačija. Kad pada dobit, pada i zaposlenost. Priča da su ‘poduzetnicima rasli profiti jer su otpuštali radnike’ ne drži vodu. Za očekivati je upravo suprotno, kad počnu rasti profiti i očekivanja veće zarade u budućnosti, početi će zapošljavati radnike.

  • Posljednji graf prikazuje kretanje Dobiti malih i srednjih privatnih poduzeća, od osnivanja, kao postotak BDPa i promjena zaposlenosti u istim malim i srednjim poduzećima. Unatoč vrlo malom broju godina očito je da se kreću zajedno. Veća Dobit nije loša stvar za zaposlenost. Tko bi reko.

g4

Hvala Nenadu Bakiću na podacima.

[*** Mali disclaimer: Koliko kvalitetno možemo napraviti ovakvu analizu Hrvatskih poduzeća i njihovih bilanci je upitno. Podataka o dobit je u biti malo, nisu javni, vremenske serije su kratke, samo po godišnjim intervalima. Profiti bi trebali biti iskazani i u nacionalnim računima, no ja ih preko DZSa nisam našao. Ovo je uistinu prljav prikaz i analiza. Mali broj obzervacija i godišnja razina nisu najbolji za dobiti uvid o vezi promjene zaposlenosti i privatne dobiti (gubitaka). Ono što nas zanima je podatak o dobiti (gubitku) na mjesečnoj ili tromjesečnoj bazi da možemo izračunati rast (pad) dobiti i zaposlenih od mjeseca do mjeseca i korelaciju tih dviju varijabli promjene. No imamo podatke koje imamo.]

15. Kolovoz 2010

Neke stvari se nikada ne mijenjaju

autora/ice cronomy

Godišnji se proteže. Imao sam priliku pročitati neke zanimljive stvari, poprilično van uobičajenog štiva. Ovo je dio iz (kontroverzne) biografije Josipa Kopiniča, koju je napisao Vjenceslav Cenčić 1983. Između ostalih “aktivnosti” Kopinič je bio i generalni direktor Uljanika nekih 12 godina počevši sa 1951. Ostao sam zatečen koliko donji, stari opis daleke povijesti svježe opisuje današnji svijet biznisa ovdje, koliko ima dodirnih točaka sa problemima danas. Da ne znamo vremensko razdoblje teško bi bilo prepoznati što je to drugačije danas. Pitam se da li je “svijet biznisa” i poslovna klima danas nešto bolja na ovim prostorima od ondašnjih nebuloznih situacija. Jedni nekorisni birokratski propisi su zamjenili druge, ali i da su ovi danas bolji (što možda marginalno i jesu) mentalitet, strahovi vođeni predrasudama i ideološko donošenje zaključaka nisu nestali.

BTW, bageri su viđeni na Marleri (Ližnjan). Izgleda da izgradnja golfa kreće na jesen – nakon 13 godina papirologije.

Citat

To sam dobro zapamtio, pa sam se trudio da `Uljaniku’ dam takav pravac razvoja, da postane veliki sistem.” Uljanik ipak to nije postao. Zašto, Kopinič i za to ima objašnjenje:

03. Svibanj 2008

Nismo u stagflaciji, ali Čačić je u pravu

autora/ice cronomy

Dva prigovora Čačićevoj tezi oko stagflacije. Prvo, nismo u recesiji/stagflaciji. Drugo, racionalna Vlada nas u biti ne može uvesti u stagflaciju. Jedna pohvala: naglaska bi trebao biti na ponudi, ne potražnji i preraspodjeli.

30. Siječanj 2008

4 Elementa Uspješne Poduzetničke Ekonomije

autora/ice cronomy

Malo da se otrijeznimo od priča o cijenovnim skokovima. Baš čitam odličnu knjigu Good Capitalism, Bad Capitalism and the Economics of Growth and Prosperity by William Baumol, Robert Litan, Carl Schramn, izašlu prošle godine, koju bi svatko, a pogotovo studenti ekonomije i zakonodavci, trebao pročitati. Umjesto da pišem više o svemu u njoj sada, (valjda bi to bio onda review) evo samo nešto za sada što mislim da treba istaknuti što od izravnog interesa za Hrvatsku.

16. Studeni 2007

Prava Oda Pravom Liberalu

autora/ice cronomy


Još jedan video povodom obljetnice smrti Milton Friedmana. Najjednostavnije, sve se svodi na izbor je pravi put i neka tržište stvara pravila, ne država. S državom za kormilom ekonomske slobode izbora jednostavno gube, nekad direktno, što ljudi vide i osjećaju, a nekad indirektno, suptilno, čega nismo svjesni dok nas ne ošteti.

Nekima se neće svidjeti oda o “korporaciji” jer su zaljubljeni u radikalnu NK. (Samo spominjanje nje u blizini Miltona mi stvara mučninu.) No takav stav proizlazi zbog nerazumjevanja i arbitralnih, zakonskih određivanja što je korporacija. Stav da su korporacije loše, a država moralno superiorna, je većinom europski stav, pošto u europskom kapitalizu, a i u Japanu, u ekonomskoj aktivnosti dominiraju velike korporacije. Ti “vrli” nacionalni šampioni u samom vlasništvu države ili pod raznim zaštitama države od konkurencije i stranih kompanija zbog argumenta “obiteljskog srebra”, koji je prelevantan i u Hrvatskoj. To “obiteljsko srebro” dosta puta uključuje oronule, gubitaške kompanije, pa ne vidim, kao i mnogi drugi, zašto srebro. Politički argument, nikako ekonomski. U američkom, ili šire anglo-saxonskom, svijetu, a odnedavno i u Kini, veću ulogu u ekonomskoj aktivnosti igra poduzetnički kapitalizam sa malim, privatnim, obiteljskim, fleksibilnim i inovativnim kompanijama. Ili pak javnim, dioničarskim, vlasništvo. Korporacija tu može imati i 20 ljudi, ne nužno 100,000, i zvati se Bepo Inc. S tim na umu, ima smisla da korporacija jest bolji put jer predstavlja slobodni poduzetnički duh.

03. Studeni 2007

Bolji od drugih. Točka.

autora/ice cronomy

Svakako (!) pročitajte razgovor sa Ante Čičin Šainom u Magazinu Jutarnjeg Lista. Dodatno komentirati njegove odgovore i objašnjenja sa moje strane je suvišno. Nije potrebno ni dodatno objašnjavati radi boljeg razumjevanja, sve je jasno i očito. Ekonomski problemi u Hrvatskoj nisu ni polovica onih koje svakodnevni komentatori i uglavnom populisti iznose. Stvarni problemi jesu nedostatak kvalificirane, obrazovane radne snage, regionalna nejednakost u stupnju razvijenosti i demografsko stanje te budućnost zemlje, a ne sama nezaposlenost per se ili nekakva porezna nejednakost koju se gura u izborne debate.

02. Studeni 2007

Bolji smo od Amera, ali su Oman i Tunis ispred nas

autora/ice cronomy

Vidim Fed vas baš i ne zanima, onda neću pisati o tome (šteta). Nego, mogli ste prije koji dan pročitati novo izvješće o Globalnoj Konkurentnosti, u izradnji World Economic Foruma. Bolji pregled sa par grafova možete pregledati u članku iz Poslovnog. Izvještaj se sastoji od više indexa, (12 stupova) a rezultati se onda objedinjavanju u jedan Index Globalne Konkurentnosti. Ukratko, došlo je to promjene metodologije, Hrvatska je 57. od 131, prošle godine bi bila 59. po ovoj metodologiji. Ameri su prvi ovdje, kao što bi bili i prošle godine. Kako smo onda bolji od njih?

25. Listopad 2007

Back in the Balkans

autora/ice cronomy

serticDanašnji članak o Applied Ceramics, businessu u Hrvatskoj i općenito žalosnoj investicijskoj klimi u Hrvatskoj iz WSJ. Čisti primjer katastrofe za svih od filozofije glomazne države i političke lijenosti. Nisam ni znao do sada da se Applied Ceramics nije kvalificirao kao “greenfield” investicija. I onda se pitamo zašto ne proizvodimo više, gdje je taj pravi FDI, zašto nismo više konkurenti, zašto nam strani investitori ne dolaze onako kako bi Mesić htio. Sertić je car.

(Ja sam boldao najupečatljvije rečenice)

By KYLE WINGFIELD
October 25, 2007

SISAK, Croatia — The first thing you notice after passing the gate to the old iron works and the oak trees filled with shrapnel, but before you reach the shiny new machines for polishing silicon wafers, is the sign — brightly painted, low to the ground and slightly trapezoidal, straight out of Office Park, U.S.A. It represents the fresh face that Matt Sertic is trying to put on his depressed hometown, and Croatian business generally.

24. Listopad 2007

Otvoreno u Utorak 23.10.

autora/ice cronomy

Nadam se da ste gledali sinoćnje Otvoreno, kao i ono u Ponedjeljak. Kad god pišem na blogu postoji oportunitetni trošak: ili ću komentirati sinoćnje Otvoreno sa ekonomskim stručnjacima (neki više, neki manje) ili ću pisati o radu MMFovih ekonomista za našu regije (nije službeni stav MMFa, to je bitno). Prvo o zanimljivom Otvorenom, a ja se nadam (preko)sutra o radu. Do onda pročitajte šturo izvješće u Večernjem (via Banka Magazin) malo bolje u Jutarnjem. Gosti Otvorenog bili Đuro Njavro, Đuro Popijač, Darko Vuković i Slavko Kulić. Ne znam zašto su Kulića zvali, moglo se nekog mnogo kompetentnijeg zvati iz Ekonomskog Instituta, nego sociologa/pravnika. Željka Lovrinčevića npr. ili Danijela Nestića. Mogli su i iz Instituta Javnih Financija pozvati Marinu Škreb (autorica onog Newslettera o porezima u Hrvata) ili Katarinu Ott. Poslodavce je predstavljao Popijač, no ne bi bilo na odmet da su prisustvovali i neki ekonomisti iz privatnog sektora, tj. banka. Svakako su tu Goran Šaravanja, Velimir Šonje ili Hrvoja Stojića. Dubravka Mihaljeka nikako se ne smije zaobići, no ne znam da li BIS dopušta ovakva gostovanja, za vrijeme izborne kampanje. Možda hoće (trebala bi!) to učiniti ekipa iz Otvorenog prilikom još jedne rasprave u Studenom.

01. Listopad 2007

DoingBusiness, Economist i Jurčić

autora/ice cronomy

Dok ja marljivo radim na nadopuni EkonIzbora za Rujan, ali i neke prije mjesece za koje mogu dodati par “vijest”, izdvojio sam tri slike iz nedavno objavljenog DoingBusiness Report za Hrvatsku i tekst iz WSJ. Tekst je općenito o izvještaju, ali i spominje Hrvatsku u vrlo povoljnom svijetlu. (Za tekst članka otvorite cijeli post). Za one koji prate Economist mogli su primjetiti da je nedavno pisao o izborima u hrvatskoj, nažalost samo na webu. Za printano izdanje je još valjda rano ili su naši izbori relativno dosadni. No, htio sam istaknuti, bez neke zlobe, da bi novinari business.hr mogli uzeti koji tečaj iz engleskog. Naime, prevode Economist-ov tekst “Milanović će nominirati profesora ekonomije dr. Ljubu Jurčića za novog premijera, stručnjaka koji se tek nedavno pridružio SDP-u, ali je zbog svojih sposobnosti stekao nemalu popularnost.” Dok originalni tekst ne spominje nikakve “sposobnosti” već samo kaže: “Jurcic, a professor of economics, has only recently joined the SDP and is popular in his own right.” Dosta izvrnuto i nategnuto prevođenje. Ne bi očekivao od Economista ili sličnih uglednih publikacija da posebno navedu sposobnosti, a da ne objasne i daju primjer, pa mi je bilo sumnjičavo prevođenje “sposobnosti” a bez prevođenja koje su te sposobnosti.

BDCro

Nego, vezano za Doing Business, primjetite ključna objašnjenja, bold i podcrtano, za razumjevanje izvješća. Iako su krajnje promjene vrlo bitne, brzina promjena može odlučiti mjesto na tablici. No taj postignuti rang nije bitniji od samih promjena tijekom zadnjih par godina. U tablici lijevo vidimo da smo najviše napredovali u dobivanju kredita, čak za 63 mjesta. Ako se sjećate u nedavnom Economic Freedom Report, upravo smo najvišu ocjenu dobili za regulaciju tržišta kredita (9.2 od 10) i to nam je od svih najbolje rangirano područje.

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 942 drugih sljedbenika

%d bloggers like this: