Kao. Za razliku od SDP-ovog konstantnog kritiziranja, HDZ je ipak u poziciji da nešto konkretno napravi. “INA je na burzi, Vlada više ne može niti želi direktno intervenirati na cijene, ali u zaštiti standarda građana može pomoći trošarinama.” Znaći, izbori su, kampanja je, ipak, je krajnje vrijeme da nešto od predizbornih obećanja se i ispuni. Malo treba zamazati oći javnosti da se brine o njihovom standardu a naravno i imati neki konkretniji argument kad se predizborna retorika zaoštri. Kao ono, sjećate se smanjit ćemo pdv. Nije pdv nego trošarina ovaj put, a možda će biti i još toga. No sa kakvim posljedicama?
Ne želim zvučati pretjerano kritički. Zato prvo, male čestitke što se Vlada Republike Hrvatske (VRH) odrekla prihoda. Odreći se nekih prihoda je dobar način da država ne zaglibi sa konstantnim rastom rashoda, na neke “društveno poželjne” programe, bilo da ih javnost traži ili ne. Javnost, bar Hrvatska, još uvijek misli da je sva državna potrošnja na socijalne programe dobra i poželjna, tj. da nema troškova. No to ipak nije tako. Fiskalna disciplina i ograničavanje državne potrošnje je zdrava ekonomska politika. Zato manje prihoda u državnu kasu je dobra stvar….za početak. Isto tako male čestitke što je VRH odlučio upotrijebiti sofisticiraniji instrument da utječe na cijenu benzina. Umjesto umjetno-administrativnog određivanja cijena, na uštrb INA-e kao šta je prije bila praksa, VRH je izgleda naučio neke osnove ekonomije. Adaptirao se tržišnom gospodarstvu, pa makar i malo. Tu su čak napredniji i od velikih zapadnih sila gdje se država ne bi odricala svojih prihoda, već bi tražila da se silne naftne kompanije odreknu svojih (svojevremeno i kod nas praksa) ili krenula u kampanju da odviknu javnost od pretjerane vožnje, tj. smanje potražnju za naftom.
Svakako da snižavanje i održavanje nižih cijena benzina sa manjim porezima u skupoj europi (nasuport Sj. Amerike) je pohvalno. No evo i malo kritika, tj. zašto niža cijena benzina može polučiti i ne tako dobre rezultate. Cijena utječe kao glavni poticaj na potrošaće, pa sa nižom cijenom količina potržanje za benzinom će biti veća, jeftiniji je. Sama ta povećana potražnja može podići cijenu nafte na svjetskom tržištu. Naravno to ne vrijedi za Hrvatsku koja konzumira relativno zanemarivih 102 000 barela na dan. Ipak, sa većim izgaranjem benzina dolazi i do više štete za okoliš, zdravlje a i veće gužve na cesti. Veća upotreba naftnih derivata samo povećava našu ovisnost o stranoj nafti, nešto što amerikanci dobro znaju i pokušavaju se odteretiti toga. Zato i postoje prijedlozi da se zapravo poveća cijena benzina sa većim porezom na benzin. Amerika i tako ima jedan od najmanjih omjera poreza na cijenu benzina. Cilj je smanjiti količinu benzina i diversificirati u nove, po mogućnosti, zelene izvore energije, ali koji bi naravno bili cijenovno konkurentniji.
No dobro je da se VRH odriče svojih prihoda, a ne prisiljava INA-u na to. INA, ideja je, će uložiti svoje prihode u nužnu modernizaciju svojih pogona i time postići efiasniju proizvodnju i omogućiti jeftiniji benzin na tržištu.
Cronomy.org 