Ante Čičin Šain i što uzrokuje paniku

autora/ice cronomy

Ante Čičin Šain, prvi guverner HNBa s pravom, s obzirom na našu bankarsku povijest, poziva na smirivanje nervoze u javnosti kako uistinu nebi došlo do prave bankarske panike. Šain je mislio na rastuću zabrinutost hrvatskih građana oko ugroženosti stranih banki vlasnica naših banaka – što, u očima javnosti, direktno ugoržava

Iako je uvijek moguće napraviti od muhe slona, nema nikakvog razloga za paniku i nervozu hrvatskih građana. Ne vjerujem da će doći do stečaja bilo koje banke inozemne vlasnice naših banaka, no čak i ako se to dogodi, kupac se uvijek može naći.

Panika je prizivanje vraga, jer ako ga jako prizivate, možete biti uspješni. Nema razloga ni za paniku ni za prozivanje vraga.

Iako nema razloga za paniku, jer financijska kriza vani ne ugrožava depozite hrvatskih građana u Hrvatskoj koji su i ovako osigurani, solidan i realan razlog (poput realnog saznanja da je određena banka u nevolji) nije ni potreban da bi se situacija zakotrljala nizbrdo.

U ovakvim vremenima, i s obzirom na naša iskustva, dovoljno je da se proširi manja glasina o nedostatku gotovine u nekoj podružnici (zbog recimo tehničke greške) ili pak da se omanja grupica penzionera zaputi na šaltere bojeći se za nedostatak gotovine ili misleći da panika u drugoj zemlji utječu na njihovu banku, na što reagira druga veća “grupica” misleći da ova prva ima neku negativnu informaciju o sigurnosti depozita, kvaliteti kredita banke ili veličini plasmana – a nema. Ne treba zaboraviti ni senzacijolistički medijsku mašinu u Hrvatskoj. I panika nastupi. Generator takvih panika je asimetričnost informacija – jedna strana ne zna dovoljno o drugoj strani kako bi donjela ispravnu odluku, tj. nepostojanje ispravnih, sigurnih i verificiranih informacija za sve sudionike. (Postojanje sistema osiguranja depozita osigurava i informaciju za sve da je novac u bankama do određene svote osiguran i tako ublažuje u nekoj mjeri asimetričnost informacija i paniku.) Banke se nađu na udaru bezrazložno paničnih građana; zaraza i run on the bank se proširi na više banaka; bilance banaka se rapidno počnu pogoršavati. Striktno govoreći, nagli propast brojnih banaka na taj način je bankarska panika. Upravo nepostojanje solidnog i realnog razloga dovodi do panike.

Postojanje realnog razloga, poput realizacije da je određena velika financijska institucija u značajnim nevoljama dovodi do stvarne bankarske krize.

Blog o ekonomiji New York Timesa Economix je prije neki dan imao odličan kratki primjer o uzroku panika.

This Is What Causes Panics

Yesterday my mother wrote me the following (real) e-mail:

From: Mom
To: Catherine Rampell
Subject: Important
Try to take some $ out of your account at an ATM asap — doesn’t have to be [your primary bank]. Some are predicting scarcity of cash from banks in this mess.

I wonder how many other worried mothers are sending the same message to their offspring. For the record, I’m not taking my mother up on her suggestion.

3 komentara to “Ante Čičin Šain i što uzrokuje paniku”

  1. Sto mislis u kojoj je valuti sada najbolje drzati stednju?

    Aside from possible government intervention, the best thing the dollar has going for it right now is that it’s not the Euro or any of the commodity-based or emerging market currencies. People have to keep their money in some currency, and as money is extracted from markets around the world, investors are choosing to move it to the “safe” U.S. dollar. Although this dollar rally has been powerful, its sustainability needs to be seriously questioned given the following:

    * The U.S. government is now on the hook for future Fannie (FNM)/Freddie (FRE) losses. Total losses will depend on the severity of the housing/credit debacle, but it isn’t a stretch to imagine losses in the $1 trillion range.
    * The U.S. budget deficit in August alone was $112 billion.
    * The U.S budget deficit is forecast to be $407 billion in 2008 and a record $438 billion in 2009.
    * The $438 billion for 2009 does not include any funds used to “conserve” Freddie or Fannie or any new fiscal stimulus package, and it doesn’t account for the full cost of the Iraq War (let alone any new incursion into Iran, the Caucasus region, or Pakistan/Afghanistan).
    * About the only thing supporting GDP growth in the past two quarters has been net exports, thanks to the falling value of the dollar. The recent strength in the dollar is likely to blunt this tailwind.
    * The risk of competitive currency devaluations is very real as every country battles for a piece of the shrinking pie of investment and consumption spending.
    * The Fed continues to swap high-quality Treasury securities for garbage securities.
    * U.S. unfunded liabilities range from $50 trillion to $95 trillion (depending on the assumptions used).

  2. Ovo mi je zanimljivo, štedno-kreditne zadruge nisu osigurane (http://www.dab.hr/neosigurani.html).
    Dali negdje postoji statistika, koliko je hr štednje u zadrugama?

  3. @interstellar- Potraži tu statistiku na HNBovim stranicama.

    @BD- Pravo pitanje je u kojoj valuti držati svoju imovinu. A kao i sa svim drugim investicijskim pitanjima ključni odgovori je diversifikacija – zašto držati samo u jednoj valuti kad mogu u četiri.
    A konkretno što se tiče dolara, on je još uvijek najpoželjnija valuta. Američke obveznice su i dalje nasigurnija (najmanje rizična) imovina.

%d blogeri kao ovaj: