Nuka me, i laska mi, gale na pollitici:
Osobno te dozivljavam ekonomskim autoritetom pollitika.com-a. Stoga bih barem osobno jako volio vidjeti i tvoj elaborat cijele ove krize i regulacije trzista koju je ocito potrebno revidira.
Hvala na laskanju, ali ja sebe ne smatram autoritetom. Premalo diskutiram i eksponiram se na pollitika.com da bi to zavrijedio. Možda je dovoljno reći da sam iznadprosječno informiran i treniran.(?) Riječ dvije o upitu.
Očekivao sam da će netko priupitati zašto ne pišem više ili komentiram o sadašnjoj krizi. Tome sam se čak i nadao, jer tako imam vanjski razlog da pojasnim razlog i krenem sa nekom raspravom. Blog sam započeo, i još uvijek držim do toga, sa ciljem pisanja o problemima i zanimljivostima Hrvatske ekonomije, o kojoj priznajem znam nešto manje od američke.
Unatoč tome, ili bolje rečeno zbog toga, sam se limitirao na teme u hrvatskoj ekonomiji i politici te nastojao povezati hrvatske razvojne probleme i političke diskusije sa “ekonomskijim” pogledom koji, po mom mišljenju, toliko nedostaje u domaćem političkom diskursu. Mrak je jednom opisao kako on vidi ovaj blog, a drugom prilikom, za vrijeme izbora2007, je rekao da ovaj blog piše o temama gdje se ekonomija i politika u Hrvatskoj sudaraju. Ako uzmem Mraka kao reprezentativnog potrošača ovog bloga, plus pohvale preko emaila, mogao bi zaključiti da su ostali potrošači prepoznali kretanje tema i okvir ovog bloga sukladno mojoj tentativnoj zamisli. (Doduše imam ja dosta samokritika.)
Pošto blogova o američkoj ekonomiji i općenito ekonomskih blogova o raznim temama ima pregršt na engleskom, komentara, rasprava “elaborata” o ekonomskoj situaciji u Americi, Europi ili pak o specifičnim ekonomskim temama poput financijske krize koja je započela prošle godine ne nedostaje. Oni uistinu zainteresirani sigurno sve to prate, više ili manje, koliko im znanje engleskog dopušta te koliko ih zanima što se vani događa. Nema potrebe da pretjerano reproduciram strane teme i problematiku sa tih blogova ako nekako nije vezana za Hrvatsku, njen kontekst i njenu perspektivu.
Konkretno, financijska kriza uvelike je bila, za više od godinu dana, za Hrvatsku vanjski izolirani događaj od ne pretjeranog interesa, pogotovo ne za prosječnog građanina. Za vrijeme prošlogodišnjih izbori te nakon njih previranja na američkim i europskim tržištima (kapitalnim i kreditnim) nisu dopirala glasno i jasno do hrvatske javnosti. Osim dnevnih političkih tema, rekordna hrvatska inflacija poticana globalnim porastom cijena sirovina i Vladine antiinflacijske mjere, su bile glavna ekonomska vijest. Nasuprot tome, događaji na financijskim tržištima tokom posljednjih par tjedana su preuzeli dobrim djelom naslovnice i interes javnosti od političkih pitanja, a inflacija iako još uvijek neugodno visoka je izgleda potpuno sišla sa radara javnosti. (Što i nije tako loše za inflatorna očekivanja) Danas, kreditna kriza i krah burzi, uključujući i domaću, te Vladine mjere (poput povećanje limita osiguranja računa) zajedno sa HNBom su glavne ekonomske teme.
Pošto je hrvatski bankovni sektor dio europskih bankovnih grupacija, točnije austrijskih i talijanskih, svi negativni udarci na te banke majke potencijalno mogu negativno utjecati na Hrvatsku ekonomsku aktivnost. HNB je posebno obazriv na moguće indirektne šokove za hrvatski bankovni sustav i tendencije smanjenja ponude kredita zbog preljevanja krize kroz međunarodne bankovne grupacije. Ne očekuje se nikakav direktni šok poput propasti neke domaće banke zbog direktne izloženosti subprime hipotekama. Koliko je znano hrvatske banke ne posjeduju tkz. “toksičnu imovinu”. Nadalje, od posebne i najveće važnosti su učinci na poslovni ciklus. Poslovni ciklus u europi i pojedinim zemljama, našim trgovinskim partnerima euro zone, je od najvećeg značaja za nas. (Turistička sezona sljedeće godine će malo ovisiti o tome tko je na vlasti) Svako smanjenje ponude kredita je negativni impuls na ekonomsku aktivnost i tako utječe na realnu ekonomiju.
Dakle utjecaji na Hrvatsku će biti neizbježni, no moramo imati na umu kratkoročne i dugoročne utjecaje. Kratkoročni se odnose na moguće preljevanje krize na domaće banke putem banka majki, tj. koliko i ako bi gubici banaka majki negativno utjecalo na normalno poslovanje domaćih banaka kćeri. Dugoročnih utjecaja ima više, te svi još nisu poznati.
Joan Robinson, karizmatična britanska ekonomistica je rekla da je svrha studiranja ekonomije naučiti kako izbjeći biti obmanut od drugih ekonomista. Za one koji žele znati više o Hrvatskoj poziciji u ovim vremenima i započeti neko razumjevanje krize i našeg položaja, te bit bolje informirani preporučam dva rada.
HNBovu analizu Financijske Stabilnosti koja je izašla u Lipnju, koja sagledava makro okružje u kojem posluju financijske institucije i iz kojeg proizlaze rizici za bankarski sustav. Najprimjerenija analiza za ova vremena. Pretpostavljam da će HNB, u svjetlu nedavnih događaja u financijskom sektoru i kreditnim tržištima uskoro izdati drugu publikaciju. Svakako bi bilo poželjno.
Druga je Analiza broj 12. Hrvatske Udruge Banaka. Na 40tak stranica jedina, što je meni poznato, analiza slučaja “subprime” na hrvatskom. Svakako vrijedi pogledati za sve kojima engleski nije toliko razvijen da svladaju postojeća objašnjenja i komentare na webu. U 5 djelova, HUBova analiza se bavi pozadinom “subprime”, sakledavaju uzroke, mjehur nekretnina i makro i mikro faktore i mehanizme, potom mehaniku širenja na Europu i procjene gubitaka. U četvrtom poglavnju, za Hrvatsku bitno, se diskutira o posljedicama krize, a u petom o otvorenim pitanjima financijske regulacije.
Gale, peto te zanima?
Cronomy.org 