Posts tagged ‘HNB’

06. srpnja 2012

Vječni Guverner – Nezavisnost, Intervencionizma i Nekoordinacija

autora/ice cronomy

Guverneru Rohatinskom završava mandat. Primopredaja je skoro završena. I to kakva primopredaja.
Bilo bi suvišno dosađivati laskavim pohvalama. Rohatinski je the guverner. Nije prvi, ali je najznačajniji. Nije posljednji, ali je najdugotrajniji. Svojim radom i politikom uspostavio je relevantnu četvrtu vlast u zemlji te level profesionalizma sa kojim se Vlade i Sabori nisu znali kvalitetno nositi. Kritike koje su dolazile iz redova zakonodavne i izvršene vlasti, bez da navodim imena, prečesto su bile čista patetika. Rijetko su suvislo pokazale iole razumijevanja za hrvatsku monetarnu stvarnost. Lako bi se bilo smijat da nisu preozbiljne teme.

Iz završnog govora sa posljednje sjednice Savjeta HNBa isčitavam tri teme (imho), tri poruke kojima se Rohatinski oprostio od monetarne politike i kojima je rezimirao svoj staž.

Prvo je svakako Nezavisnost HNBa. Treba istaknuti da je nezavisnost centralne banke te tako i monetarne politike predmet tisuće studija. Vrlo je lako pronaći neku koja analizira političku ekonomiju monetarne politike i koja pokazuje važnost nezavisnosti centralne banke – političke i ekonomske – za postizanje niske inflacije. Rohatinski je to vrlo dobro znao još prije 12 godina. Prava nezavisnost je počela zakonom iz 2001. ali se učvrstila i održala zbog stručnosti i profesionalizma Rohatinskog i njegovog tima.

Intervencionizma HNBa je druga značajna tema. Guverner Rohatinski vrlo dobro rezimira da je “notorna glupost” povezivati HNB i neoliberalizam, što valjda podrazumjeva nekakvu nekontroliranu i neregulirana ekonomsku politiku. “Nitko nije vodio tako intervencionističku politiku kao što smo vodili mi, bilo to dobro ili ne” zaključuje Rohatinski.
Politička i medijska scene koristi tu omiljena poštapalica svaki put kad žele “objasniti” nešto što ne razumije u ekonomiji pa i ovom slučaju pokazuju nerazumjevanje oko monetarne politike. Sve vri od neo-ovog i neo-onog objašnjenja, jedino su zaboravili primjetiti ‘neo-rtodoksnu’ politiku “visokog intervencionizma”.

Posljednja je Nekoordinacija. Guverner nije izravan ovdje, ali je ipak jasan.

“Mnogo puta smo konstatirali da monetarna politika, i najbolja da je, ni jedna nije idealna, sama ne može rješavati probleme. Kazali smo, uvijek je potrebna interakcija, uvijek je potreban jedan konzistentan skup politika u ingerenciji centralne banke, u ingerenciji Vlade, u ingerenciji drugih društvenih institucija. Samo s jednim takvim konzistentnim skupom stvari se mogu početi mijenjati. To smo govorili i ponekad smo davali i stručne sugestije koje to ostale politike i u kojem pravcu bi trebalo poduzimati. … mislim da nam je to davalo moralno pravo da tražimo i od drugih da preuzmu određeni rizik.”

Koliko god su HNB i Guverner Rohatinski tražili koordinaciju ekonomskih politika sa fiskalnom vlašću, do nje nikad nije došlo. Političke konsideracije, uglavnom HDZove Vlade, uvijek su bile prečnije. Ministri kao da nikada nisu razumijeli razliku između ne mješanja u rad HNBa i suradnje sa centralnom bankom radi postizanja boljih makroekonomskih rezultata, možda zdravijih i dugoročnijih.

Ništa ne preostaje nego zahvaliti se Guverneru, poželiti sreću u novom poslu i nek ipak drži oko na kuni, ali i na budućim Vladam.

I ako može još jedna zamolba Rohatinskom. Molim te požuri sa memoarima dok ne počnu naplaćivati PDV na knjige. Nedaj im šansu da i taj novac potroše suludo.

Oglasi
02. srpnja 2011

HNB Policija

autora/ice cronomy

“Obrušavanje” na HNB postaje nekakv nacionalni sport. Maruška Vizek sa EIZG posljednja u nizu raznih napada na HNB traži krivca za ‘švicarca’ i valutnu klauzulu na krivom mjestu.

Dodaje kako bi HNB trebao biti glavni zagovornik obuzdavanja eurizacije te da je stoga valutna klauzula itekako odgovornost središnje banke.

Prvo, ako je valutna klauzula kredita odgovornost HNBa, onda je valjda HNB odgovoran (kriv?) i za deviznu štednju, zar ne?  Kreditna eurizacija sljedi eurizaciju depozita. I što je HNB trebao napraviti? Spriječiti građane da štede u markama, lirama, pa potom eurima tako da pošalje “policajca” u svaku podružnicu svake banke i spriječi deviznu štednju? Boriš Vujčić, zamjenik Rohatinskog i njegov vjerojatni nasljednik, kaže na jučerašnjoj tradicionalnoj  HNBovoj konferenciji u Dubrovniku:

Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujičić kazao je kako devizne klauzule postoje upravo zato što je vrlo visok stupanj eurizacije depozita u bankama.

Drugo, istina je drugačija. HNB je bio zagovornik obuzdavanja eurizacije i nešto radio u vezi toga duže vrijeme. Na istoj konferenciji, rad o monetarnim i financijskim politikama za de-eurizaciju predstavili su ekonomisti HNBa Tomislav Galac i Evan Kraft. Rad (na engleskom) iako još u radnom obliku opširno raspravlja i predstavlja proces (de)eurizacije u Hrvatskoj, a ovo je suština.

Our analysis indicates that the monetary and financial policies implemented by the central bank in 2004-2010 likely have had a profound and expected impact on the evolution of both deposit and credit euroization in Croatia. In particular, these measures could probably be credited with partial de-euroization in 2004-2007, but may have also contributed to re-euroization later in the crisis period, 2008-2010. However, due to a large number of intertwined central bank
measures, it is difficult to allocate this general effect to particular measures. The question of feedback between the deposit and credit euroization also appears to have a model-specific answer. Nevertheless, statistical evidence appears strong that the central bank measures to curb foreign borrowing and domestic credit growth by domestic banks have contributed, if not outright caused, partial financial de-euroization in 2004-2007, while crisis fighting central bank measures in 2008-2009 might have contributed to partial re-euroization during that period.

Oznake:
22. prosinca 2010

HNB je kriv (kao)

autora/ice cronomy

Meni je barem bilo vrlo zabavno čitati odgovor guvernera Rohatinskog na otvoreno pismo Laburista u kojem traže ukidanje valute klauzule. Kažu laburisti,

Ukidanje klauzule osiguralo bi da u slučaju tečajne krize banke zajedno s građanima snose teret, objasnili su laburisti. Podjednaku cijenu moraju snositi i banke umjesto da se bogate.

Opet primjer ekonomske politike s dvije varijable. Dakle, ne zbog nečeg u stvarnosti korisnog već kaznimo-banke-politike. Ne razmišlja se da se kažnjavanjem banaka kažnjavaju i sami građani koji su i radnici i štediše i poduzetnici. Ne razmišlja se da banke zapravo stoje na staklenim nogama i dovoljno je malo pogrešnih politika da ih se uništi. Povijest je puna primjera gdje su se države okoristile o banke i demonizirale ih, kako bi na kraju ostale sa raspadnutim bankarskim sustavom.

Odgovor je gotovo satiričan, iako je naravno i ozbiljan u isto vrijeme jer Rohatinski nije ekonomist sa dvije varijable. Čini se da bez obzira koliko puta HNB (Rohatinski i Vujčić) objasni nešto na jednostavan način, nekima nikako da dopre do mozga. HNB griješi utoliko što misli da drugi razmišljaju slično, stručno i sveobuhvatno kao i oni. Političari, akademici, razni novinari stalno potvrđuju suprotno; da ne promišljaju prije nego što predlože, ne sagledaju stvarno stanje. Možda je baš ovaj dodir satire nedostajao kako bi određene interesne grupacije shvatile cijelu sliku onoga za što se zalažu, a ne da samo biraju što im paše i prigovaraju HNBu.

Slično je i sa nedavnim napadima ekonomista na Rohatinskog i monetarnu politiku HNBa gdje se ponavljaju razne teme i zahtjevi za promjenom monetarne politike u nekom novom smjeru. I to ni manje ni više nego “HNB bi trebao voditi politiku kao FED.” HNBu nedostaju  “samo” oni printeri dolara. I zbog čega sva ta bespoštedna i radikalna kritika HNBa osmorice ekonomista?

… očito je bilo samo pitanje trenutka kad će ekonomska struka stvoriti svojevrsnu frontu otpora monetarnoj vlasti jer se pokazalo da izolirana politika stabilnog tečaja, bez promjena u vladinoj gospodarskoj politici, zapravo čuva status quo i ni na koji način na pomaže Hrvatskoj da pronađe put za izlazak iz krize.

Sve je jasno. Zato jer Vlada ne mjenja politiku, ne provodi strukturne reforme, ne smanjuje javnu potrošnju kao što HNB već godinama naglašava treba preustrujiti HNB i radikalno promjeniti monetarnu politiku. Rohatinski je kriv. Druge zemlje (čitaj SAD) su već odavno shvatile koristi monetarne politike i njeno ključno djelovanje u borbi protiv recesije, jedino Rohatinski nije.

Da, jedino Rohatinski i njegov HNB “nije” shvatio. Sigurno mu treba lekcija. Možda bi se dotična grupa ekonomista trebala skupiti, odmarširati do HNB i uručiti Rohatinskom jedan udžbenik iz monetarne ekonomije ili možda samo Samuelsona kao što je mladež SDPa to učnila za ministra Šukera. Nešto poput “kako provoditi monetarnu politiku kao Fed” bi bilo silno iluminirajuće za Rohatinskog.

Ali niti na jednom mjestu se ne razmatra pitanje pa zašto to HNB provodi ovakvu monetarnu politiku? Od kud to proizlazi? Koji su to egzogeni faktori koji silno ograničavaju djelovanje monetarne politike i na koje HNB ne može direktno utjecati? Nigdje se kritički ne razmišlja o predeterminiranim varijablama koje je HNB nasljedio. Kad su već tamo mogli bi upitati Rohatinskog.

Oznake: ,
19. listopada 2010

Tužno

autora/ice cronomy

Tragično je da se netkome poput Slavka Kulića daje i dva reda u medijskom prostoru kao tobože nekakvom stučnjaku koji ima nešto korisno za reći. Još tragičnije je da se daje medijski prostor jednom Kuliću koji “riba” Rohatinskog kao štetnog za Hrvatsku “stvarnost” i kad ne može sastaviti konkretniji prigovor od nekakve teorije zavjere prepune riječi bez značenja u kojoj je Rohatinski u službi stranog kapitala. Argument ide do tolikog apsurda da je uopće nemoguće sastaviti kontra-argument.

Pak još tragičnije je da se Kulića zove “uglednim” ekonomistom. Na planu zasluga i ostvarenja? U usporedbi sa guvernerom Rohatinskim?? Da li su novinari index.hr i ostali koji prenose ovakve gluposti kao ‘vijest’ upoznati sa time da sam Kulić naziva ekonomiste idiotima?

Zaista, da li bi ovo trebalo biti nekakva sprdnja ili ovi novinari zaista misle da za komentar o intervju guvernera Rohatinskog treba pitati man-of-the-year Kulića? Nitko kompetentniji od hrvatskih ekonomista?

Oznake: ,
13. rujna 2009

Suština novog/sljedećeg financiranja

autora/ice cronomy

Iz SEEbiz. Reuters: Šuker gradi proračun za 2010. na temelju pretpostavke rasta BDP-a!?

Ovogodišnji proračunski deficit Hrvatske procjenjuje se nešto više od devet milijardi kuna, odnosno oko 2,8 posto BDP-a, a analitičari navode kako Vlada sad ima dvije opcije na raspolaganju.

“Ili će država ići po sindicirani zajam u inozemstvo ili će se ići na još jedno izdanje euroobveznica, ali još Ivan Šuker, ministar financija uvijek nije jasno na što će se odlučiti”, rekao je Reutersu Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe Adria Banke.

Ovog je proljeća, podsjeća Reuters, Hrvatska izdala euroobveznice u vrijednosti 750 milijuna eura. Uz potrebu pokrivanja ovogodišnjeg proračunskog deficira, Hrvatska mora refinancirati i 500 milijuna eura euroobveznica i tri milijarde kuna državnih obveznica, pri čemu i jedne i druge dospijevaju u prvom kvartalu 2010. Analitičari smatraju da to neće biti lako izvesti, piše Reuters.

Ministarstvo financija također je objavilo da, uz planove za novo zaduživanje, radi na prijedlogu proračuna za 2010. Prema preliminarnim planovima, proračunski deficit u 2010. godini trebao bi iznositi oko četiri milijarde kuna, dok bi potrošnja trebala biti slična onoj iz 2009.

Sve su ovo vrlo tentativne brojke deficita, sa ja bih rekao, potencijalom povećanja. Ja bi se i dalje držao onoga što je guverner Rohatinski izjavio u ono poznatom srpanjskom govoru govoru u HAZU – deficit proračuna opće konsolidirane države oko 14 mlrd. kuna, a možda i više. Ali nešto drugo je istaknuo kao daleko važnije. Citat iz govora, ne verbatim ali blizu. (Video dostupan ovdje. Počnite negdje oko 19:45 minute videa.)

“Kada pričamo o deficitima, mi u stvari spominjemo samo manji dio problema. Nije riječ samo o financiranju deficita. Kad bi to bio problem, lako bi ga riješili. Suština problema je sada u refinanciranju, koje malo zavisi od monetarne politike pa čak i od ukupne politike. Ilustraciju radim. Govori se o fiskalnom deficitu konsolidirano opće države u 2009. od 14 mlrd. kuna a izgleda da će on biti i veći. Da bi se država financirala uz takav deficit, ona se mora bruto zadužiti 42 mlrd. kn. Manji problem je ono novo zaduženje od 14 mlrd. u postojećim uvijetima, a glavni problem je refinanciranje od 28 mlrd.”

12. srpnja 2009

Znaj svog guvernera

autora/ice cronomy

Branka Stipić iz Jutarnjeg donosi osobnu priču o guverneru Rohatinskom.

Obožavatelji kažu da je spasio hrvatsku ekonomiju. Kritičarima je kriv za njeno loše zdravlje jednako kao i vlada, možda čak i više, jer je on, za razliku od njih, znao i razumio. Obožavatelji, ako i ne razumiju što to Željko Rohatinski radi, vjeruju da zna što radi. Kritičari, koji razumiju što Rohatinski radi, također mu priznaju da zna što radi, samo se s tim ne slažu.

Rijetko kada je guverner centralne banke bio toliko obožavan od javnosti, iako bez punog razumjevanja o onome što radi. Da imamo guvernera u kojeg javnost ima puno povjerenje, a struka, iako razumije, ima podjeljeno mišljenje o tome što i kako guvernera radi samo potvrđuje da imamo suvremenog, neovisnog, upravitelja četvrte vlasti.

Gloria je početkom godine imala sličan tekst. (Slučajno sam naletio na članak. Nisam čitatelj Glorie. Uistinu.)

Vjerojatno najbolji članka o Rohatinskom je onaj Ratka Boškovića iz Veljače prošle godine – manje osobna a više stručnija strana dr. Rohatinskog – kada je Rohatinski počeo ‘drmati’ javnost.  No najviše su se uzdrmali političari, jer je guverner pokazao da je ne samo odličan politički taktičar, već i vrhunski praktičar “turobne znanosti.” Kredibilitet i povjerenje građana koje uživa, guvernera je zaslužio i omogućilo da se niti jedna političar više ne usudi kritizirati ili “lajati” na Rohatinskog. Zato sada ne čujemo svemoćnog Šuker koji optužuje guvernera za “širenje panike” ili klaunovski istupa nekih političara koji traže njegovu smjenu.

Preostaje jedino da Rohatinski sam napiše memoare nakon što završi njegov guvernerski posao. Bilo na kraju ovog mandata ili za 20 godina, svejedno. Ako mu javnost vjeruje toliko i obožava ga toliko je li puno za pitati da nam Željko Rohatinski zahvali jednom knjigom?

Oznake: ,
12. lipnja 2009

“There you go again”

autora/ice cronomy

Ukratko, kao mali podsjednik na već najavljeno. Ivan Šuker se hvali MMFovim ocjenama i pismima “pohvale Vlade.”

read more »

20. travnja 2009

Koliko (dugo) će Hrvatska biti potpaljena?

autora/ice cronomy

Ako ste pogledali kroz do sada objavljena poglavlja novog MMFovog WEO mogli ste primjetiti da se u 4. poglavlju – How Linkages Fuel the Fire: The Transmission of Financial Stress from Advanced to Emerging Economies – prikazuje položaj Hrvatske. Hrvatska je u ‘nezavidnom’ položaj u odnosu na većinu drugih tržišta u razvoju.

read more »

21. veljače 2009

Tko razumije, a tko ne

autora/ice cronomy

Minutu i pol kratki i jednostavni video o kuni i “duhovima” deprecijacije možete vidjeti ovdje. Rohatinski na najsažetiji mogući način objašnjava i pokazuje razumijevanje što deprecijacija stvarno znači i u čemu je problem – o očekivanjima, povjerenju i značajnom gubitku istog čim duh izađe iz lampe. U njegovo razumijevanje možemo imati povjerenja. Svakako pročitajte i govor u kojem je rekao istu stvar, dostupan na HNBovim stranicama. Jedan mali dio:

Počet ću od tvrdnje, koja nije dolazila samo iz bankarskih krugova, da u uvjetima otežanog inozemnog zaduživanja nema smisla inzistirati na ograničenju rasta kreditnih plasmana banaka, posebice u situaciji kad same banke planiraju niži rast plasmana u 2009. nego što im to limiti omogućavaju. Naravno, bilo je i ocjena da zbog limita neke banke moraju prestati s odobravanjem kredita. No, krajem siječnja ove godine u odnosu na prosinac 2007. godine, koji je baza za Odluku o ograničenju rasta plasmana banaka, plasmani banaka stanovništvu i poduzećima povećani su za 11,2 posto. Kako je limit rasta bio 13 posto, banke su u siječnju imale dovoljno sredstava za normalni rast kredita. No, “kvaka” je u valutnoj klauzuli, zbog koje svaka značajnija deprecijacija tečaja kune povećava nominalnu vrijednost kredita, odnosno snižava limite banaka. Kod valutne klauzule u euru to nije problem, jer je kuna u proteklih 13 mjeseci u odnosu na euro deprecirala svega 0,7 posto. Problem je deprecijacija kune u odnosu na švicarski franak od 12,3 posto. Zbog toga su se banke s većim udjelom kredita indeksiranih u švicarskim francima našle u situaciji da su im limiti postali “preniski”, pa i da usporavaju rast plasmana kako ne bi morale upisivati blagajničke zapise. …

… Dakle, u rastu ukupnih plasmana banaka ne vidimo nikakvo ograničenje povezano s djelovanjem regulative, naravno, uz uvjet da tečaj ostane stabilan. No, čini se da ta očekivanja ne dijele neke banke i mislim da je nedavno spominjanje deprecijacije tečaja kao vrlo izvjesne bilo u funkciji pojačavanja zahtjeva banaka da se ukinu limiti na plasmane. Uz snažnu deprecijaciju, zadržavanje limita zaista bi moglo dovesti do kreditnog sloma u zemlji. No, to nije realna opcija.

Drugi i treći zahtjev banaka odnose se na povećanje kunske likvidnosti, a u pozadini je želja bankara da se emisijskom aktivnošću HNB-a osiguraju dodatni izvori likvidnosti za nastavak rasta plasmana, neovisno od činjenice što su sva dosadašnja iskustva pokazala da takva visoka kunska likvidnost izaziva izravne pritiske na deprecijaciju tečaja kune.

Uz to, vidio sam članak Šajatovića u novom Lideru. Ovo upada u oči:

Teško je vjernike jake kune preko noći uvjeriti da je riječ o lažnom božanstvu, ali zar sve zemlje u okruženju, u kojima nacionalne valute dramatično slabe, vode bedaci? Ili je hrvatska ekonomija toliko jača od mađarske, slovačke, pa i britanske?

Cijeli članak je prilično površno pisanje, ali gornji citat pokazuje, nasuprot guvernera Rohatinskog, temeljno nerazumijevanje problema. Sve tri zemlje su razvijene zemlje. Članice su Europke Unije i OECDa. Još ako i uzmemo Mađarsku kao možebit u sivoj zoni po nekim kriterijima, što Slovačka radi u ovom “argumentu” o nacionalnim valutama? Slovačka ima euro kao nacionalnu valutu. Velika Britanija je pak uz spomenuta članstva velika i razvijena ekonomija. Sve to skupa u biti znači da su standardi i očekivanja međunarodnih tržišta u vezi tečaja, pogotovo za Britaniju i Slovačku od navedenih, sasvim drugačija od onih za Hrvatsku. Relaksirani i potpuno plivajući tečaj je prilično dobra opcija za razvijene zemlje jer tržišta imaju puno povjerenje u njihove ekonomije, oporavak i političku stabilnost. Dapače, i veliki padovi valuta tih razvijenih zemalja se zapravo vide kao dobra prilika za jeftinu kupnju tih valuta, a ne kao ekonomski i politički krah. Ništa od toga ne vrijedi za Hrvatsku u biti, kojoj i samo članstvo u NATOu visi o niti. Čak i da stojimo relativno bolje u odnosu na neke razvijene zemlje po pitanju deficita tekućeg računa, fisklanog deficita, inflacije i duga, tržišta nam opet neće pružiti jednaku dozu povjerenja, već će svaka ozbiljnija tečajna trzavica biti popraćena percepcijom nepovjerenja i lošeg mišljenja. Šajatović jednostavno ne razlikuje između nas i njih pa dolazi do paušalnih argumenata. A razlika postoji.

Oznake: ,
18. veljače 2009

Rohatinski na presici se obraća javnosti i još možda netkome

autora/ice cronomy

Po pisanju business.hr, guverner Rohatinski bi danas oko 11 sati trebao održati press konferenciju na kojoj će pojasniti neke stvari i prokomentirati aktualna monetarna, fiskalna, tečajna pitanja. Listen up! Ovo nije samo običan PR event. Moglo bi biti zanimljivo.

Oznake: ,
%d bloggers like this: