Pad maloprodaje u grafu

autora/ice cronomy

Tijekom rasprave o neradnoj nedjelji i općenito raspravi o stanju gospodarstva ili proračunskim prihodima, spominju se “manje nego dobri” podaci o maloprodaji u posljednjim mjesecima ove godine. Osim Hrvatske, tu je i rekordan pad maloprodaje u euro zoni. Dakle, čini mi se (možda se malo varam) da je više nego obično istaknut podatak da je pad maloprodaje u studenom na mjesečnoj razini nominalno bio 11.4%, a realno 11%. Brojke su premašile očekivanja, no pad u studenom na mjesečnoj razini je uobičajen svake godine. U 2007. on je bio -9.4%, u 2006. -8%, i to su sve nedesezonirani podaci koji kroz godinu previše skaču (stvaraju previše “buke”) da bi nešto kvalitetno iz njih mogli zaključiti. Na grafu niže to je zelena linija.

trgovinamalo1Zanimljiviji i važniji podaci su desezonirani (plava) ili pak dugoročna linija trenda (narančasta). Prvo, maloprodaja bilježi realni pad prodaje već četiri mjeseca zaredom (kolovoz, rujan, listopad, studeni). Drugo, ako malo uvećamo zadnji dio grafa, vidljivo je da je desezonirani i trend maloprodaje u padu veći dio 2008. godine. Nastavak takvog trenda, više izgledan nego neizgledan, kroz ovu godinu, ne donosi dobre prospekte za punjenje državnog proračuna, zaposlenosti u maloprodaji i ukupnoj potražnji. Ipak, mislim da je u odnosu na prošle epizode usporavanja (vidljive iz grafa) ovo naznaka duljeg i značajnijeg usporavanja u trendu, sa dubljih i dužim “koritom”, čak i ako Prosinac malo popravi sliku.

(Graf iz PBZove tjedne analize. Klikni za uvećanje.)

trgovinamalo11


Oglasi

2 komentara to “Pad maloprodaje u grafu”

  1. Odlično, hajde da netko umjesto tona tinte ili piksela izvuče i malo analitike i sažeto kvantitativno pokaže o čemu je u stvari riječ. Ono što bih rado čuo je i koju subjektivnu od tebe što su uzroci, eventualne posljedice i najzanimljivije što može vlada i drugi oblikovatelji makroekonomske politike realno učiniti u takvom slučaju.

  2. Za dužu analitiku od blogerske, svakako pročitaj PBZovu analizu koji sam linkao i koja govori o uzrocima. Stvari koje su linkane uvijek prosiruju argument.

    Više kvantitativnosti slažem se bi bilo dobro, ali i iziskuje više vremena i borbe sa podacima. Možeš i sam analizirati nadolazeći “consumer crunch” i boriti se sa DZS.
    Konkretnije, iz ovih podataka maloprodaje, izvuci prodaju goriva (ili bolje oduzmi svu prodaju na benz. stanicama) pa podatke desezoniraj, računaj godišnju promjenu, pa možda oduzmi prosinac… Kužiš?

%d bloggers like this: