Interes za izgradnjom nuklearke ne zaobilazi ni Hrvatsku. Vlada je rekla da ništa nije “off the table” u vezi energije, što je dobro i ispravno. Najlakše je reći “ne” svemu što nam ne paše, ali temeljna činjenica da nam u budućnosti treba više energije/struje je jasna. Ta energija mora doći iz nekog izvora, koji je ekonomičan, efikasan i siguran. Samo nuklearka nije odgovor, ali je jedan od realnih riješenja i populistička nabacivanja i strašenje raznih interesnih grupa ne pridonose riješenju. Debate oko troška, isplativosti, alternativa i sigurnosti su se vratile, a da nisu nikada ni završile. Kako bi bilo jasno o kojim pitanjima se radi tokom rasprave u vezi izgradnje nuklearke, nadam se da će sljedeći, pohvaljeni, članak iz WSJ stvoriti solidni okvir.
Članak je Američki pogleda na pitanje nuklearki, pa nije posebno kompatibilan sa energetskim potrebama malih zemalja poput Hrvatske. Ali neka pitanja su podjednako važna oko odluke o izgradnji nukleaki. (Našoj javnosti, čini mi se, nije ni jasno tko bi uopće trebao donjeti tu odluku za čitavo društvo. Netko od naših političara? Neki vrli tim energetskih intelektualaca? Tržište? O tome se baš i ne priča.) Uglavnom, sigurno da ovo nije detaljno razmatranje svih aspekata nuklearne energije/nuklearke, poput The Future of Nuclear Power by MIT, ali je dovoljno informativno sa DA i NE strane po pitanjima:
-Nuklearka kao odgovor na globalno zatopljenje (Iako Hrvatska kao mala zemlja tu ne može puno ili išta napraviti. Nešto o tome sam već pisao.) NE ne emitiraju ni živu ni sumpor.
-Ekonomije (troškovima) izgradnje NE i ekonomičnosti usporedo sa drugim izvorima poput ugljena i alternativnih izvora vjetra i sunca. BTW, ne zaboravite da nema besplatnog ručka. Na veliku žalost, mnogo zeleni upravo imaju takvo razmišljanje i tako predstavljaju alternativne izvore. (O ekonomiji NE je nedavno pisao i BusinessWeek.)
-Sigurnosti NE, tehnologiji, nesrećama i stavovima javnosti zbog slika Černobila ili “The China Syndrome” filma. Zašto je fokus samo na šteti/smrtnosti zbog NE? Stotine ljudi godišnje pogine u rudnicima ugljena, no tome se ne priča. Koja je potencijalna stopa smrtnost zbog nesreće u NE, a koja zbog globalnog zatopljenja? U borbi protiv globalnog zatopljenja NE pomaže, a opet fokus je samo na rizicima nesreće NE.
-Nuklearnim otpadom i skladištenjem, što je i u Hrvatskoj, kao i Americi, više politički problem, nego tehnički. -Bojazni oko proliferacije nuklearnog materijala (i.e. plašenje javnosti sa slikama mushroom cloud).
Cronomy.org 