Linkovi zapeli mi za oko

autora/ice cronomy

Nisam danas imao vremena za jedan duži post, zato par linkova koji su mi danas zapeli za oko. Uglavnom dosta je osvrta na proračun, i biti u istom ili sličnom smislu u kojem sam i ja pisao. Jučerašnji komentar Igora Vukića iz Poslovnog je dobar osvrt na izborni proračun, koji je bio neizbježan. Primjetite na kraju članka Lovrinčevićem komentar kako “i dalje treba demontirati državni kompleks u privredi.” Nažalost to ovakav tip proračuna to ne čini, jer se samo hrane one grupe koje će sljedeće godine tražiti istu a vjerojatno i veću svotu iz proračuna. I tako smo uvijek u istoj spirali. No, ni sa SDPom neće biti puno drugačije.

Osvrte i negodovanje na proračun pročitajte u člancima Večernjeg i Jutarnjeg. Svi su zadovljni većim prihodima proračuna kao da je to najbolje mjerilo za uspiješnost gospodarstva. Oporba najavljuje da ga neće podržati, no to ne znači da neće proći, jer se radi uglavnom o sanacijama i većim izdvajaljima za državne službe. Primjetite u članku Večernjeg tko i od kuda predlaže smanjenje PDVa. Moj zemljak Kajin iz IDSa, i to na 20% ili 18%, koji nije zadovoljan da siromašniji nemaju većeg dobitka od većih prihoda proračuna. Nisu zadovoljni, kao što ni ja nisam bio, sa izdvajanjima za ZERPu. Nadalje, iz Instituta Javnih Financija je izašao rad o potrebi smanjivanja subvencija gospodarstvu i promjeniti njihov model do ulaska u EU. Predstavljen je rad Marine Kesner-Škreb (IJF) i Ivane Jović (PBZ) u novom newsletter-u Instituta. Osvrt i vijest o njemu pročitajte u Poslovnom. Subvencije u Hrvatskoj su sada 4x veće po udjelu u BDPu, nego u EU i “ne samo da su dvojbeni alat za poticanje gospodarskog rasta, dvojbena je i njihova struktura.”

Iz Jutarnjeg se saznaje o nekim mogućim planovima za nastavk privatizacije, ili bolje reći ne-nastavak. Imovinom bi upravljao privatni sektor kroz fondove (njih 2 točnije), dok bi vlasništvo i dalje bilo u državnim rukama. Kako autor studije, gosp. Nušinović kaže, to je veliki povratak države u ekonomiju. Utjecaj politike na državne kompanije, holdinge i imovinu bi bio smanjen, ali država bi i dalje ostala vlasnik produktivnih resursa i tako velikog djela BDPa. Da ne govorimo da bi se dio dobiti te imovine slivao u državni proračun. Da li i u lokalni, nije spomenuto. Martina Dalić izmišlja toplu vodu sa frazama “Osnivanjem tih fondova moći će se učinkovitije, efikasnije i kvalitetnije upravljati državnom imovinom, a da se ona ujedno ne privatizira i ne prodaje.” Kako je javnost mučna od korupcije u privatizaciji takve parole bi mogle i proći. No, ne treba još skakati na zaključke.

Na kraju o procjenama, predviđanjima i revizijama privatnih ekonomskih analitičara za Hrvatsko gospodarstvo.

Oglasi
%d bloggers like this: