Naslov je možda malo bombastičan, no pitanje je ozbiljno. Ne samo za svjetsku ekonomiju, već i našu malu Hrvatsku koja je ovisna o uvozu sirovine. Uz to, razvijene ekonomije su puno bolje strukturirane od naših i mogu podnijeti visoke cijene nafte (>$100) lakše nego mi, iako i Hrvatska ekonomije raste dobro, usporedo sa visokim cijenama nafte u zadnjih par godina. U Zagrebu su diskutirali o tome na konferenciji udruge Geoekonomski forum. Dok vjerojatno nije neobično da jedna direktorica ruskog energetskog instituta kaže da bi cijena nafte mogla još porasti, i spominje brojke od $120 pa i vrtoglavih $200, ima i onih koji smatraju da je nafta trenutno precjenjana i da je realnija cijena negdje oko $70, čak $45 do $65. Od početka godine cijena nafte je porasla za 47% i ima ih koji smatraju da je sada precjenjena iako je još 12-13% niža od najviše cijene namještene za inflaciju $101.70 postignute u Travnju 1980.
Treba razlikovati opcijske i trenutne cijene nafte, ali ja neću ulaziti u to sada. Sadašnja cijena oil futures (vidi graf gore) je puno viša od trenutne cijene. IMFov direktor (u odlasku), Rodrigo de Rato ukazao je da je promptna tržišna cijena (spot price) u prosjeku $79 i 2008. će pasti na $77. Dugoročno, cijene nafte će biti visoke jer dani obilate i time jeftine nafte (<$30) su prošli. Ne radi se o šoku ponude kao u ’70tima, već velikom rastu potražnje zemalja poput Kine i Indije, a tek su se počeli razvijati. Svjetska potražnja za naftom će rasti, osim u slučaju veće globalne recesije, a ponuda je okrnjena (Irak, Iran, zabrane u Meksičkom zaljevu, Alasci, itd.).
Potražnja Kine i Indije je velika i rastuća, no potražnja razvijenih zapadnih zemalja uglavnom stagnira. Smanjenje ekonomskog rasta u SADu i Europi zbog lošeg stanja na tržištu nekretnina i financijskom tržištu, ima mogućnost srezati cijenu barela nafta. Barel je prije pada u zadnja dva dana porastao za $10 u 10 dana u New Yorku i mnogi su skeptični jer to nije uzrokovano nikakvim fundamentima već špekulacijama i napuhavanjem vijesti.
Primjerice trzavice između Turske i Iraka oko kurdskog sjevera i mogući stvarni napad imaju gotovo nikakve šanse značajno smanjiti ponudu nafte iz Iraka. Irak već godinama ne proizvodi nafte koliko potencijalno bi trebao, sve zbog ratnog stanja, što je ugrađeno u cijenu. Sad odjednom Kurdi i Turska imaju silnu važnost i mogući veliki problem, kad Irak ionako proizvodi malo?!? Tako kaže William Smith iz SAM Advisors, koji uspoređuje sadašnje cijene nafte sa dioničkim indexom Nasdaq iz 2000. Nadalje, tržište “podivlja” kod svake manje trzavice u svijetu ili bilo kakve natuknice da bi ponuda nafte mogla pasti. No kad se najave o ponudi prođu i prijetnje ponudi pokažu netočnim, cijene se ne korigiraju već ostanu na istim špekulativinim levelima.
Rex Tillerson, CEO ExxonMobila, kaže da su visoke cijene teške za objasniti. “Koliko ja znam, nitko nema problema dobiti naftu danas” rekao je na konferenciji u New Orleansu, što ukazuje da ponuda nije toliko ugrožena da opravdava silne cijene nafte. Još jedan od argumenata da je barel precjenjen proizlazi iz činjenice da veliki institucionalni investitori poput mirovinskih fondova i hedge fondovi pune energetsko tržište novcem. Bez toga, skeptici kažu, cijene bi bilo puno niže. Ta “spekulacijska premija” dodaje po procjeni Goldman Sachsa $5-$10, a neki kažu i $20, cijeni nafte. S obzirom na tu premiju, što kad se odluče na uzimanje profita, tj. brzo prodavanje nafte? Što će se dogoditi sa cijenom?
Na kraju veza između dolara i nafte postaje djelomično nejasna i nekonzistentna. Staro pravilo kaže da veća cijena nafte znači niža vrijednost dolara, odnosno cijena nafte će rasti dok god vrijednost dolara pada. No da li ta veza opravdava nedavni rast cijene barela? Iz Citigroupa, energetski analitičar Tim Evans ukazuje da je od 22. Kolovoza dolar oslabio 4.5%, a cijena nafte je porasla 29%. Logika veze ide samo do određene granice. Drugo, svaki veći, nagli, porast cijene nafte stvori šok za tržište dionica, što onda smanjuje apetit za rizikom i spekulanti tržišta valuta koji su do onda prodavali dolar promjene smjer i poćnu kupovati dolare nazad.
Čak i OPEC priznaje da je cijena nerelana i “vjeruje da fundamenti ne podržavaju trenutne visoke cijene. Cijene su glavnom vođene tržišnim spekulatorima” – kako kaže glavni tajnik OPECa El-Badri. Saudijski ministar financija kaže da visoke cijene nafte nisu opravdane potražnjom. Na sastanku MMFa je rekao “Potražnja za naftom nije porasla dovoljno da bi opravdala nedavne poraste u cijeni. Odgovornost za porast leži i u političkim tenzijama, spekulacijama i nedostatku kapaciteta rafinerija.”
P.S. Nadam se da ste gledali odlično Otvoreno u Utorak, kao i ono u Ponedjeljak. Prokomentirati ću ukratko ovo zadnje sutra.
Cronomy.org 