Trebao bi se i ja javiti malo o ishodu izbora. No, sve rasprave sada se vode oko nominalnih ishoda, tj. koliko sigurnih mjesta tko ima i koliko može dobiti koaliranjem, a ja nisam politički komentator pa me ovakve rasprave zanimaju samo kao vijesti. Ono što mene zanima jest realni ishod izbora, tj. da li će se išta promjeniti, principijelno u ekonomskoj politici kao osnovi svih drugih programa i ideja. Tek kad netko dobije mandat od Predsjednika dolazi do mog pravog interesa. Možda je to retoričko pitanje za većinu koja, ukoliko HDZ opet osnuje vlast ne vidi nikakvu mogućnost ili razloga za promjenu. No, imajte na umu da su protekle 4 godine išle manje više “ko po loju” u ekonomiji. Nezaposlenost je padala, inflacija je bila niska, ekonomija je rasla i u zadnjoj godini čak više od potencijala, rast poreznih prihoda je shodno tome bio veći i proračunski deficit je smanjen i na putu svođenja na nulu. Svjetske kamatne stope su bile na povijesno niskim razinama. Rast vanjske zaduženosti je usporen, a i izvoz je nešto sitno ubrzao (iako je jaz veći i potencijali su neiskorišteni). Financijsko tržište se razvijalo (dionice su rasle) i postiglo neke levele gdje je osjetljivo na izbornu kampanju i reagira na moguću promjenu vlasti. I realne plaće su nešto rasle, iako mislim da službeni podaci ne pokazuju pravo stanje. Plaće u sivoj ekonomiji su rasle brže od službenih podataka. Sve u svemu, Hrvatskoj je ekonomski išlo dobro, (ali moglo je i bolje, i ne znači da nema problema) a kako i nebi kad je i ostatku svijeta. No, sada dolazi do obrnutog slučaja.
Još o brodogradnji – Bloomberg
Neki su vjerojatno već pročitali, ali ukoliko vam se neda tražiti evo cijelog članka ovdje. Bold je moje isticanje. Primjetite, bar ja mislim, da su prigovori i nerazumjevanje oko stanja i riješenja brodogradilišta uglavnom političke i društvene prirode. Ekonomsko objašnjenje pati i normalno da ljudi ne vide ništa dobroga u restrukturiranju; nitko od političara nije objasnio zašto je nužno i na duge staze dobro. Naravno, greška bi bila isticati samo ekonomsko objašnjenje, a ne društveno i političko. Društveni i politički aspekti reformi brodogradnje se moraju isticati i objasniti. Bojim se samo da je to sve o čemu se i diskutira, pogotovo u izborno vrijeme. Ekonomsko objašnjenje i rješenje, po principu efikasnosti, nije jedini cilj, ali bi trebao biti primarni cilj. U Hrvatskoj kao da ga i nema. (Vidi moj prošli post o brodogradnji za ekonomsku diskusiju.)
Stopa nezaposlenosti od 14.1 nije sasvim točna. Anketna stopa, kvalitetniji pokazatelj, je bila oko 11.2% za prvo tromjesečje. Registrirana stopa je negdje oko 13.8%. No, razmislimo li malo razumjeti ćemo da stvarna nezaposlenost jest veća i taj postotak nije napuhan; jer kad ubrojimo sve radnike koje rade u “zombi” državnima poduzećima i tako su samo umjetno zaposleni, uključujući i brodogradnju, vidimo da se radi o skrivenoj nezaposlenosti.
Podijeli - Share this
Prava Oda Pravom Liberalu
Vodpod videos no longer available.
Još jedan video povodom obljetnice smrti Milton Friedmana. Najjednostavnije, sve se svodi na izbor je pravi put i neka tržište stvara pravila, ne država. S državom za kormilom ekonomske slobode izbora jednostavno gube, nekad direktno, što ljudi vide i osjećaju, a nekad indirektno, suptilno, čega nismo svjesni dok nas ne ošteti.
Nekima se neće svidjeti oda o “korporaciji” jer su zaljubljeni u radikalnu NK. (Samo spominjanje nje u blizini Miltona mi stvara mučninu.) No takav stav proizlazi zbog nerazumjevanja i arbitralnih, zakonskih određivanja što je korporacija. Stav da su korporacije loše, a država moralno superiorna, je većinom europski stav, pošto u europskom kapitalizu, a i u Japanu, u ekonomskoj aktivnosti dominiraju velike korporacije. Ti “vrli” nacionalni šampioni u samom vlasništvu države ili pod raznim zaštitama države od konkurencije i stranih kompanija zbog argumenta “obiteljskog srebra”, koji je prelevantan i u Hrvatskoj. To “obiteljsko srebro” dosta puta uključuje oronule, gubitaške kompanije, pa ne vidim, kao i mnogi drugi, zašto srebro. Politički argument, nikako ekonomski. U američkom, ili šire anglo-saxonskom, svijetu, a odnedavno i u Kini, veću ulogu u ekonomskoj aktivnosti igra poduzetnički kapitalizam sa malim, privatnim, obiteljskim, fleksibilnim i inovativnim kompanijama. Ili pak javnim, dioničarskim, vlasništvo. Korporacija tu može imati i 20 ljudi, ne nužno 100,000, i zvati se Bepo Inc. S tim na umu, ima smisla da korporacija jest bolji put jer predstavlja slobodni poduzetnički duh.
Podijeli - Share this
Svi su liberali … ?
Ima još bloger koji su objavili rezultate političkih testova. Mrak i ZvoneRadikalni dolje među komentarima, a valjda će i na svojim blogovima. Neki već jesu. BezKomentara, Digresije, MasterMind, WoolfWoodsCrowd, Aristonov. Valjda će biti još njih, pogotovo političari-bloger. Ožbolt? Lesar? Tadić? Isprike ako neke nisam istaknuo, jer ih nisam vidio. Zanimljivo kako svi ispadaju pro-liberalizam, ali sa lijeve strane. Gužva je u poljima između Pusićke i Jurčića. Pro sloboda i pro država. Heh! Moja preporuka je da oni koji mogu uzmu i englesku verziju pa vide da li rezultati odstupaju od hrvatske. Zvone je rekao da je gdje i ja, pa tako neću imati monopol na liberalizam u blogosferi. I bolje.
Što se tiče toga, još kad bi Adriatic Institut pokrenu blog bilo bi odlično. Do onda, pročitajte članak Nataše Srdoč Samy u business.hr, u kojem analizira posljednje izvješće Europske Komisije, uglavnom negativno za ovu Vladu. (I neki komentari teksta su dobri) Uglavnom već znamo da je pravosuđe loše, procesi slabi i tromi, korupcija velika. (Da li slabo pravosuđe uzrokuje veću korupciju, ili obrnuto?) Kod ekonomske politike Nataša postavlja pitanje: “Je li vodeći motiv ekonomske politike stvaranje efikasnog tržišnog gospodarstva koje će ostvariti više stope ekonomskog rasta odnosno viši životni standard za hrvatske građane ili je motiv ostanak na vlasti?” Gledajući na polet subvencija ove godine odgovor je jasan, ali da li promjena donosi nešto novo? Da li će subvencije, pogotovo zombi poduzećima spasti na EK prihvatljive granice ako SDP dođe na vlast? Ne nadajte se. Prigovori su i na privatizaciju koja nije išla dovoljno daleko i “državna intervencija u privatni poduzetnički sektor ostala značajna.” Da li će se to promjeniti sa promjenom vlasti? Koliko znamo SDP ne planira nastaviti privatizaciju. Porezni teret je građana je među najvišima u europi i iznad prosjeka zemalja OECDa, a nismo bogati kao te zemlje. Kako su onda možemo priuštiti visoke poreze i uvođenje novih? Itd itd…
Odlično i ključno pitanja koje Nataša postavlja na kraju je jednostavno: “Je li Vladinim dužnosnicima jasno da su nezavisno i djelotvorno sudstvo, zaštita vlasničkih prava, provođenje zakona, vladavina prava, uspješna borba protiv korupcije na visokoj razini preduvjeti uspješnosti daljnjih reformi i koja je to Hrvatska koja je zadovoljna ovogodišnjim izvješćem?” A odgovor? Da li je nekim drugi dužnosnicima jasno, ako ovima već nije? Lako je deklarirati u kampanji da “nama jest”, ali stvarno pitanje je: Da li će imati poticaj to promjeniti?
Podijeli - Share this
PoliEkon testovi
Vidim da je Jutarnji objavio dva testa o političko-ekonomskoj orijentaciji. Prvi test, sa 60 pitanja, je samo kopija jednog testa koji je već godinama na internetu. Ja sam ga uzeo najmanje već 10 puta. Neka pitanja nisu baš kompatibilna sa Hrvatskom (poput terorizma i građanskih sloboda, smrtne kazne), no isto daju uvid u političku orijentaciju, a neka Jutarnji nije preveo. Dana objašnjenja rezultata su pristrana. Na engleskom, pitanja zvuče malo drugačije, pa i rezultat malo varira, no svejedno pohvale Jutarnjem jer su ga prevele na Hrvatski. Ja objavljujem moje rezultate ovdje i pozivam druge blogere da objave svoje rezultat na svojim blogovima. Dobro je uzeti test par puta, kroz par dana, jer rezultat može varirati o trenutnom raspoloženju, pa kvalitetni zaključak možemo dobiti tek kao presjek kroz par testova. Evo kako su meni ispali rezultati, i to ne samo ovaj put. (Znam za sliku! Crveno označava lijeve i socijaliste u Europi, ali slika je bazirana na Američkoj političkoj sceni gdje crveno znače desni i libertarijanci. Šta ja tu mogu. Bitno je što piše.)
Podijeli - Share this
Dvije hrvatske strasti zajedno?
Krenuo sam pisati jedan duži post, ali mi je upalo u oko nešto drugo. Tako da će taj post biti za sutra a sada samo ukratko. Uostalom, vjerojatno vam je dosta kampanje. Ja sam je službeno prestao pratiti kad se duh Miloševića pojavio. Za ne povjerovati.
Vidim priča na Jutarnjem da su dva Splićana, između mnogih ostalih, postali djelomični vlasnici jednog engleskog kluba, Ebbsfleet United. Klub je kupila/preuzela grupa navijača sa website myfootballclub.com. Zakonski, taj website je kupio Ebbsfleet, no novac koji stoji iza website je novac navijača. Ideja je odlična i za jednu Englesku koja je navikla na privatno vlasništvo i jasno definirane vlasničko-menađerske odnose i sponzorstva. A tek za Hrvatske klubove!, gdje su i oni bolji nejasnog statusa što se tiče financija (i privatnog, i državnog, tj. poreznog novca) i vlasništva pa se tako na kraju podvrgavaju političkim manupulacijama gradskih oca.
Podijeli - Share this
Milton Friedman Intervju: Tri Kategorije Slobode
Opet nula vremena za duži post, ali ipak nešto ukratko. U Petak 16.11. prva je obljetnica smrti Miltona Friedmana. Ja neću pričati o njemu jer sve šta bih ja rekao je već rečeno. Umjesto toga poslušajte njegove riječi. Ovo je jedan ulomak intervju obavljenog u Listopadu 2005. sa predsjednikom Feda u Dallasu, Richard Fisherom, a objavljenog tek prije koji dan tako da je zapravo svjež pa i važan razgovor. Čitavi intervju, skoro 1 sat dug, možete pronaći/skinuti ovdje, uz još neke dodatne resurse. Ja sam izabrao ulomak o Tri Slobode, ali svakako ga pogledajte u cijelosti.
Podijeli - Share this
Bloomberg o brodogradnji u Hrvata (između ostalog)
Baš čitam kroz posljednji Progress Report Europske komisije za Hrvatsku, posebno za koje sektore se najviše prigovara. Brodogradilišta, kao ključni stavak za ulazak u EU, i industrija čelika tu prednjače. Nekog napretka ima, ali, po meni to je mizerni pomak, a i Izvještaj kaže da, iako implementacija Sporazuma o Stabilizaciji i Pridruživanju teče bez velikih poteškoća, “glavni izuzeci su nastavak ne udovoljavanja odrednicama o državnoj pomoći, konkretnije potrebe za predstavljanjem prihvatljivog plana restrukturiranja u sektoru brodogradnje i čelika.” Čisto kao mala podsjetka onima koji misle nastaviti subvencirati i sanirati brodogradnju poreznim novcem i koji obećavaju nastavak iste politike, da je ona zapravo kršenje pravila EU i ugrožavaju ulazak u EU. Osim toga, čine smanjenje državne potrošnje sve težim što se duže čeka i tokom kampanje daju neodrživa obećanja.
Da ja sad ne dužim o tome, evo odličnog članka o Izvješću iz Bloomberga.
Podijeli - Share this
2 članka
Baš sam zauzet ovih dana (gotovo cijeli Ponedjeljak primjerice nisam ni bio pred kompjuterom) tako da blog malo pati nažalost. No da ne mislite da sam napustio blogosferu, evo par članaka koju su mi “zapeli zaoko.” Novi Lider je izašao danas, no svakako pročitajte članak Borisa Vujčića, viceguvernera HNBa u zadnjem broju. Osim što nas je ukratko informirao o ovogodišnjem sastanku MMFa i Svjetske Banke, Vujčić se dotaknu i “famoznog” MMFovog radnog papira o rizicima u zemljama JIE. Ukazuje da se nigdje ne spominje Hrvatski tečaj zasebno ili nekakvi zahtjevi MMFa da Hrvatska mora promjeniti tečajnu politiku (što možete i sami provjeriti jer je radni dokument dostupan na stranicama MMFa), kao što su bili naslovi u domaćim novinama. Takvih preporuka nema. U Hrvatskoj nije na pomolu financijska kriza.
Podijeli - Share this
Bolji od drugih. Točka.
Svakako (!) pročitajte razgovor sa Ante Čičin Šainom u Magazinu Jutarnjeg Lista. Dodatno komentirati njegove odgovore i objašnjenja sa moje strane je suvišno. Nije potrebno ni dodatno objašnjavati radi boljeg razumjevanja, sve je jasno i očito. Ekonomski problemi u Hrvatskoj nisu ni polovica onih koje svakodnevni komentatori i uglavnom populisti iznose. Stvarni problemi jesu nedostatak kvalificirane, obrazovane radne snage, regionalna nejednakost u stupnju razvijenosti i demografsko stanje te budućnost zemlje, a ne sama nezaposlenost per se ili nekakva porezna nejednakost koju se gura u izborne debate.
Cronomy.org 