Hrvatskim merkantilistima

autora/ice cronomy

Nije me bilo par dana i nisam imao pristup mom kompjuteru, pa vas nisam na vrijeme mogao obavijestiti/uputiti na događaj otkrivanja spomenika Adama Smitha u Edinburghu, 4. Srpnja 2008. Spomenik je otkrio Nobelovac Vernon Smith. Ovom statuom Smith, koji je umro prije više od 200 godina, je napokon dobio priznanje kao pionir ekonomske znanosti i osnove ekonomskog obrazovanja u zemlji rođenja i rada. Par manjih kipova i bista se nalazi drugdje u svijetu, ali ovo je jedini spomenik ove veličine i značaja (primjerice u kineskom SouthWestern sveučilištu se nalazi manji kip Smitha). Adam Smith Institute opisuje spomenik i Smitha.

“The Statue shows Smith in later life — he spent his last years in Edinburgh — but still strong. Behind him is a plough, modelled from a contemporary plough in the Scottish Farming Museum, reminding us of the agrarian economics which Smith supplanted. Before him is a beehive, a symbol of the industry on which he believed progress was based. On top is a globe on which Smith rests his hand — made invisible by his academic gown. The gown itself reminds us of Smith the philosopher, exploring eternal ideas; and behind, St. Giles’s Cathedral completes the evocation. From the other side, we see Smith’s 18thC dress, with the City Chambers beyond, reminding us of Smith the economist, dealing with practical matters. His neckware is modelled on that worn by Thomas Jefferson, his wig is based on one of George Washington’s — recalling Smith’s strong support for free trade with America.”

I tako, dok prošlogodišnju vijest o naličju britanske novčanice od £20 koju krasi Adam Smith su prenjeli svi naši mediji, ovaj događaj nisu popratili ni slučajno (valjda je benefit dodatnog članka u crnoj kronici veći od potencijalnog, intelektualno zahtjevnijeg članka o Adamu Smithu.) No to baš i ne čudi ako pratite pisanja o ekonomiji u Hrvatskim poslovnim medijima i novinskim sekcijama. Za Hinu, primjerice, Bogatstvo Naroda je “esej”. Vražji je to esej od 800-1000 stranica, ovisno o izdanju. Nitko u medijima i interesnim skupinama kojima mediji daju toliko pažnje, čini se, nije pročitao, a kamoli prožvakao, Smithovo djelo Bogatstvo Naroda. Da jesu, nebi svjesno zagovarali određene dobrotvorne politike koje Smith oštro napao i demontirao. Neću se loviti imena i pojedinih članaka (za sada), ali generalno sve vrvi od merkantilističke krvi (da namjerno sam rimovao!) – kroz implicitne ili eksplicitne pozive državi za protekcionizam, tarife, veće subvencije, devalvacija i poslovnih koluzija, vilinizacija uvoza i stranih kompanija (čitaj konkurencije izvana). Još samo fali da posegnu za obaveznim favoriziranjem domaćih kompanija. Ni Hrvatski sabornici nisu nevini od zagovaranja tih i takvih politika. Svima njima je posvećeno otkrivanje ovog spomenika velikanu ekonomske misli i slobodne trgovine. Hrvatskoj javnosti, a i akademiji starijeg naraštaja, Adam Smith je nepoznat, a kad se o njemu nešto i napiše ili kaže puno je predrasuda i krivih interpretacija o Smithovim razmišljanjima i teorijama. Sve je to žalosno, jer Bogatstvo Naroda je prevedeno na Hrvatski još davnih 1950tih. Novo izdanje (koliko ja razumijem, isto izdanje iz 1952. sa istim Hanžekovićevim predgovorom) je izašlo 2007. Da li će ga u 21. stoljeću napokon Hrvatska čitati?

Oglasi
Oznake:
%d bloggers like this: