Archive for Lipanj, 2008

« Stariji Unosi  |  
27. lipnja 2008

Što sljedeće čitati … ili pak kupiti?

autora/ice cronomy

Puzz ukazuje na zanimljiv link What Should I Read Next. Upišeš ime knjige i autora i website generira listu preporučenih naslova koje bi sljedeće trebalo čitati. Ja sam upisao Commanding Heights i Daniel Yergin. Evo što mi je preporučeno za čitati dalje.

These are our suggestions based on readers’ recommendations.

  • Confessions of an Economic Hit Man See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The World’s Banker : A Story of Failed States, Financial Crises, and the Wealth and Poverty of Nations See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The Elusive Quest for Growth: Economists’ Adventures and Misadventures in the Tropics See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The Wealth of Nations See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The Wealth and Poverty of Nations: Why Some Are So Rich and Some So Poor See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The White Man’s Burden: Why the West’s Efforts to Aid the Rest Have Done So Much Ill and So Little Good See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • Free to Choose: A Personal Statement See Amazon UK | US – PROČITAO ALI NEMAM
  • Armchair Economist: Economics & Everyday Life See Amazon UK | US – PROČITAO ALI IZGUBIO UPS
  • Argentina and the Fund: From Triumph to Tragedy See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The Open Society and Its Enemies: Hegel and Marx See Amazon UK | US – NISAM PROČITAO & NEMAM

Znači, pitanje je sljedeće: Da li da kupim knjigu koju sam već pročitao, iako ima koja godina već, ali je nemam a vrijedno je imati Milton Friedmana ili da pročitam knjigu koju nisam i ne posjedujem (Karl Popper)? Što vrijedi više, u čemu je veća korist?

Posted in Knjiga, Razno | 2 komentara »

27. lipnja 2008

Alokacijski mehanizmi i Leonid Hurwicz

autora/ice cronomy

Puzz je već prenio vijest da je prošlogodišnji Nobelovac iz ekonomije, Leonid Hurwicz (90) preminuo. Ja sam nakon proglašenja dobitnika preveo kratki članak prof. Peter Boettkea o Nobelovoj za 2007. Laska mi kad kaže da znam puno više o tome zašto je dobio Nobelovu. Nisam znao baš, i trebao sam se više informirati. Jednostavna činjenica je da, za razliku od mnogih drugih predmeta Nobelove nagrade u ekonomiji, “mechanisam design theory” i Leonid Hurwicz nisu dio standardnog curriculuma, unatoč tome da je dio aktivnog istraživanja u ekonomiji već više od 20 godina sa sve više aplikacija. U New Palgrave Dictionary of Economics, unos pod “mechanism design” je napisao Roger Myersen, koji je dobio Nobelovu zajedno sa Hurwiczom, no ime Leonid Hurwicz se, čudno, pojavljuje samo jednom i to u bibliografiji. Sigurno se iz toga ne može zaključiti tko je Leonid Hurwicz. Ovako WSJ opisuje “mechanism desig theory”:

Regarded as the father of the field known as “mechanism design theory,” Mr. Hurwicz tackled a problem that the field of economics didn’t traditionally consider: When markets don’t allocate resources efficiently, or at all, what sort of allocation mechanisms can be created that will do so?

In textbooks, Adam Smith’s invisible hand matches buyers with sellers equally. A million potato farmers will find a million potato eaters and will sell their goods for the maximum that buyers are willing to pay. In the real world, buyers and sellers can’t find each other, or one buyer tries to corner the market, or the government grows the potatoes. Mechanism design theory addresses what happens when buyers and sellers keep private information about how they value a good or service.

Mr. Hurwicz, born in Moscow, began developing theories that show when markets aren’t capable of operating efficiently — and to measure what type of mechanism would work best. “Leo Hurwicz made the breakthrough that the key part of the problem is that people don’t have incentives to share information” about the price at which they are willing to buy or sell, said Roger B. Myerson, who studied Mr. Hurwicz’s work as a Harvard graduate student and shared his Nobel Prize along with Eric S. Maskin.

Ni na naprednom levelu se o toj teoriji ne uči/raspravlja pretjerano. “Mechanism design” se ne nalazi u standardnim (naprednijim) knjigama, recimo iz mikroekonomije. Hal Varian, autor jednog od najpoznatijih udžbenika iz mikroekonomije, je pisao radove o “economic mechanism design”, ali nije temu uključio u svoj udžbenik za studente. Vjerojatno zato jer je “mechanism design” vrlo matematički orijentirana metodologija analize rezultata ekonomske efikasnosti, ali je ipak sub-disciplina mikroekonomije i teorije igara. “Mechanism Design Theory” se obično pojavi oko diskusija o dizajnu aukcija (zbog potreba privatizacije primjerice) ili teoriji igara. Za sve više od toga treba tražiti specijalne izvore, poput Hurwiczove knjige Designing Economic Mechanisms objavljene tek 2006. Za jednog prosječnog studenta da se upozna sa predmetom “mechanisam design theory”, po mom mišljenju, je slučajnost. Možda će to Nobel promjeniti i “mechanism design” će polako uči u udžbenike. Do onda pročitajte ispod više o teoriji iz New Palgrave Dictionary of Economics (nema matematičkih formula!).

read more »

Posted in Nobel Prize, Razno | Komentari isključeni za Alokacijski mehanizmi i Leonid Hurwicz

Oznake:
26. lipnja 2008

Drew Carey o tehnologiji, trgovini, jeftinoj radnoj snazi

autora/ice cronomy

Vodpod videos no longer available.

more about “NAFTA“, posted with vodpod
Evo jedan zabavan, jednostavan ali i poučan video (original reason.tv) o stranoj (jeftinoj) radnoj snazi, efektima i medijsko/političkom spinu i pretjerivanju. Tema nije potpuno kompatibilna Hrvatskoj potrebi otvaranja tržišta rada za strance, tj. uvozu (jeftine) radne snage, no ima svoje pouke i bitne zaključke koji se zaborave u dnevno-političkim prepucavanjima i okrivljavanjima. Napokon će se i u Hrvatskoj o tome diskutirati (valjda). Da, slobodna trgovina i tehnologija imaju svoje negativne posljedice koje će netko platiti, gubitkom posla, nižom plaćom, kombinacijom to dvoje. Netko će izgubiti, biti “istisnut” i poželjno je amortizirati gubitke. Ne, NAFTA nije stvorila, sama, 27 milijuna poslova kao što se nespretno kaže u videu. No, trgovina i tehnologija stvaraju nove poslove. Pozitivnih posljedica ima više od negativnih – niže cijene, nove šanse, novi poslovi (koji nisu postojali prije), nova i veća tržišta. Nekad pozitivni efekti uzmu duže vremena; samo negativni su vidljivi javnosti i to je ono što političari ne vole. No, trgovina donosi benefite cijeloj ekonomiji i krajnji rezultat je veći BDP i životni standard za sve.

Posted in Izbori Amerika, Trgovina | Komentari isključeni za Drew Carey o tehnologiji, trgovini, jeftinoj radnoj snazi

Oznake: , , , ,
24. lipnja 2008

Ajmo ljudi!

autora/ice cronomy

Come on people! Slovenci samo što nisu dostigli 50,000 skinutih FireFox3, a duplo ih je manje od nas. Hrvatska sadašnjim tempom neće preko 40,000 downloads još tjedan dana. Trenutno Slovenci imaju 49,790 skinutih FireFox3 a naš broj je na mapi.

11. Zapovijed – Thou Shall Download FireFox3!

Firefox 3

Posted in Razno | 3 komentara »

Oznake:
24. lipnja 2008

“Easterly Rang” agencija za razvoj i vanjsku pomoć

autora/ice cronomy

Ovo je bilo moje nedjeljno čitanje, koje bi svakako preporučio svim da pročitaj jer je (1.) zanimljivo, (2.) radi boljeg razumjevanja ovog mog kratkog sumiranja. Prof. Easterly je u srcu debate o efektivnosti vanjske pomoći i općenito pristupa bogatih zapadnih zemalja razvoju siromašnih zemalja. Ne treba mu poseban uvod. No, u svom posljednjem radu – Where Does the Money Go? – objavljenom pod okriljem Brookings Instituta, Easterly (zajedno sa gosp. Pfutze, da ne zanemarimo asistente) se fokusira na „najbolju praksu“ davanja pomoći Razvojnih Agencija, ne efektivnost vanjske pomoći ili krive paradigme razvoja.

read more »

Posted in Foreign Aid, Index, Poverty | Komentari isključeni za “Easterly Rang” agencija za razvoj i vanjsku pomoć

Oznake: , , ,
21. lipnja 2008

Robert Mundell o porezima, nafti i globalnoj valuti

autora/ice cronomy

Ekscentrični Nobelovac u intervju za WSJ o dvije najvažnije cijene na svijetu: cijena nafte i $/€ tečaj. Teme stagflacija i cijena zlata su neizbježne (Mundell još žali za izgubljenim zlatnim standardom), plus bit teme o poreznoj politici u SADu – eliminacija nesigurnost oko smjera, umjesto licitacije sa stopama obje političke stranke. Uz to, još ’70. je Mundell tražio nižu stopu korporativnog poreza.

Prof. Mundell je davno prestao biti glavna figura u akademskim ekonomskim krugovima. Ne objavljuje radove istim tempom, davno su prestali biti lucidni i “britki” kako priješnje naziva Krugman. Mundell je povučeniji u svojoj talijanskoj vili. Ipak, njegov rad iz 1960tih je i danas najutjecajnija baza monetarnoj politici te je u to vrijeme svojim teorijama bio 20 godina ispred ostalih. Danas, je jedan od rijetkih stranaca koji posjeduju permanentnu boravišnu dozvolu u Kini, pošto je glavni savjetnik Kineskim monetarnim vlastima. Posjećivao je i Hrvatsku, gdje je započeo Zagreb Journal of Economics (ne znam što se dogodilo sa tim časopisom) i predavao po konferencijama u Dubrovniku i Zagrebu.

read more »

Posted in In English, Izbori Amerika, Monetarna, Robert Mundell | Komentari isključeni za Robert Mundell o porezima, nafti i globalnoj valuti

Oznake: , , ,
20. lipnja 2008

Promjena poljoprivrednih subvencija u EU – A Hrvatska?

autora/ice cronomy

Jedna članak iz WSJ (EU Rethinks Farm Subsidies, Seeks More Production) o politici i mjerama EU za povećanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u nastavku mog teksta. Prije toga, zemlje EUa će se morati dogovoriti što napraviti sa sistemom poticaja poljoprivrednicima da ne uzgajaju. Ti poticaji su implementirani kako ne bi došlo do prekomjerne proizvodnje i kolapsa cijena. (Da li Hrvatska ima tako nešto?) Sada je cilj ukinuti te potpore i povećati proizvodnju nekim drugim potporama.

I Hrvatska gleda kako stimulirati proizvodnju, koja je nedostatna za nas same, a kamoli za izvoz. Po izgledu stola ministra Pankretića, radi se puno. (A možda samo tako izgleda jer je stol mali pa radni papiri samo zauzimaju više mjesta.) U svakom slučaju, tema otvara mnogo pitanja oko ispravnosti politika i alternativa.

  • Što prioritizirati – kratkoročne mjere vs. dugoročne mjere? Političari uvijek naginju mjerama koje će pokazati pozitivne rezultate do sljedećih izbora kako bi ih se predstavilo glasačima. No, u slučaju poljoprivrede radi se o specijalnom socio-ekonomskom segmentu društva, uz pod-podjele, ne o generalnom glasačkom tijelu. Većina glasača neće direktno, ubrzo vidjeti benefit (i.e. niže cijene hrane) državnog pumpanja novca u poljoprivredu, niti će razumjeti kako sve te politike uvijek idu na njihovu korist. (S pravom jer ne idu uvijek.) Štoviše, obični gradski glasač i predstavnik najvećeg djela poreznih platiša  bi mogao percipirati da silni novac koji država usmjerava u poljoprivredne svrhe ide na njegovu štetu. Da li zakida financiranje nekih drugih korisnih programa i usluga? Do redistribucije dolazi i građani imaju pravo pitati da li politike stimulacija poljopivredne proizvodnje rađaju plodom. Da li moj račun za hranu i dalje ide gore? Osnovni cilj je omogućiti manjim poljoprivrednicima da osjete benefite viših cijena kroz.povećanu proizvodnju, ne kratkoročno napuniti đepove raznih neproduktivnih poljoprivrednih proizvođača, od kojih ima i velikih poljop. businessa.
  • Stoga, sljedi koga prioritizirati – obiteljske farme vs. velike agro-businesse? Kao što sam već pisao, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (uključujući nekomercijalna i polukomercijalna) posjeduju većinu poljoprivrednog zemljišta u Hr (64%). Bilo koja državna politika vjerojatno neće zaobići potpore njima. No, kratkoročno, recimo u sljedećoj godini, vjerojatno samo veliki agro-businessi koji su već adaptirali moderne tehnologije i metodologije i koja su produktivna mogu povećati proizvodnju kao odgovor na više cijene. Uz ovakve svjetske cijene, njima državne subvencije nisu potrebne. Usitnjena, polukomercijalna, obiteljska gospodarstva prvo trebaju znatne investicije za koje nemaju vlastita sredstva da bi povećale produktivnost i bile u poziciji odgovoriti na veće tržišne cijene proizvoda povećanjem proizvodnje. Cilj mjera i poticaja je spojiti malu hrvatsku poljoprivredu sa svjetskim tržišnim cijenama polj. proizvoda i općenito povećati njenu izvoznu konkurentnost. To znači usmjeriti potpore poreznih obveznika na povećanje produktivnosti obiteljska gospodarstva koja čine većinu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.  No, koliko dugo će se morati čekati na dividene tih “investicija” u odnosu na velike proizvođaće je pod upitnikom i time volja političara.
  • Da li će u oba slučaja, brzina, smjer i omjer potpora će biti diktirani političkom ekonomijom ili praktičnim sagledavanjem posljedica i cost-benefit analizama?
  • Visoke tržišne cijene polj. proizvioda već potiču na povećanu proizvodnju, pa novčane stimulacije države ne bi trebale biti (nisu potrebne) u službi potpora cijena. (No, opet je pitanje koliko brzo manje obiteljske farme mogu odgovoriti na veće cijena povećanom proizvodnjom?)  EU je 1992 prekinula, djelomično, politiku potpora za cijene i predvidjela ih kao direktne potpore poljoprivrednicima; poljoprivredna politika koja stvara manje distorzija. (Vidi graf gore) Takve direktne uplate bi poljoprivrednici mogli/trebali iskoristiti za investicije za buduću veću produktivnost farmi.
  • Uvođenje neiskorištenog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju (što bi valjda bila kratkoročna mjera) vs. podizanje efikasnosti (dugoročna mjera)? Koliko neiskorištenog zemljišta Hrvatska uopće ima?
  • Subvencije za uzgojenu određenu količinu polj. proizvoda vs.subvencija po jedinici uzgojenog zemljišta?
  • Direktne novčane subvencije (na jedan od dva gornja načina) vs. kreditiranje investicija u efikasnot farmi i proširenje proizvodnje uz određene poticaje?
  • Ako se većina sredstava transferira u obliku subvencija, koliko će realno otići na istraživanje kako bi se podigla produktivnost farmi? Na umu treba imati da sve potpore/subvencije budu usmjerene u investicije i reforme sa ciljem veće produktivnost poljoprivrednika, pogotovo obiteljskih gospodarstava. Drugim riječima naglasak je na ruralnom razvoju – ne punjenju džepova i krpanje gubitaka neproduktivnih sektora pod krinkom stimulacije, a sa ciljem osiguranja političkih glasova.
    read more »

Posted in In English, Poljoprivreda | Komentari isključeni za Promjena poljoprivrednih subvencija u EU – A Hrvatska?

Oznake: , ,
18. lipnja 2008

Ja, meštar od bale

autora/ice cronomy

…. i tako, ja sam se odlučio palo pisati o nogometu. Devet godina lopte u nogama me valjda kvalificira sa nešto znanja, makar za nešto trkljarija. Teško je pisati neke postove o nekakvim ekon-posebnijim temama tokom Eura. (I to kakvog Eura!) Koga to zanima.

read more »

Posted in Nogomet, Razno | Komentari isključeni za Ja, meštar od bale

Oznake: ,
15. lipnja 2008

Retorika i Nafta….

autora/ice cronomy

Na poziv G8 ministara, IMF je najavio analizu realnih i financijskih faktora iza porasta cijene nafte, njenu volatilnost i utjecaj na globalnu ekonomiju, te da će istražiti ulogu špekulanata financijskih tržišta. Evo par citata analitičara, ekonomista i članaka, vezano za brzi rasta cijena nafte. (Autori ispod citata.)

read more »

Posted in Nekategorizirano | Komentari isključeni za Retorika i Nafta….

Oznake: , ,
14. lipnja 2008

Još toga za slaviti…ili ne?

autora/ice cronomy

Dan Porezne Slobode u Hrvatskoj ove godine pada dan poslje velike Hrvatske pobjede nad Njemačkom, 13.6. Ništa novog, a i ništa dobrog. Hrvatski porezni teret je i dalje težak i olakšanja ima malo. (Povećanje neoporezivog djela dohotka će se uzeti u obzir tek u sljedećoj godini.) Usporedno sa mnogim drugim državama, stojimo dosta loše. Dan porezne slobode se dočekuje u prosjeku negdje tokom Svibnja, možda polovicom Svibnja. U Hrvatskoj se radi cijelih mjesec dana duže za državu, ove godine, čak duže nego prošle. Nacional ima članak o DPS, a Mirjana Hrga u 10 do 8 je razgovarala sa Natašom Srdoč u vezi DPS.

A kvaliteta državnih usluga za sav taj silni novac? Isto ništa bolja, što je isto ništa novog. Naglasak je i dalje na saniranju financijskih problema zdravstvenog sustava, umjesto na njegovom restrukturiranju i saniranju. Dok je priljev poreznog novca odličan, državne mjere kontrole troškova drže vodu. (U svibsnju primjerice cijene zdravstva su porasle 0.1%) Upravo suprotno od onoga što je poželjno i ispravno.

Ali, vjerojatno nema zemlje u svijetu čiji građani imaju toliko novca za izgradnju brodova, od supertankera do car-carriera, za strance. Na drugu ruku, ako trebate (nadam se da ne) ostati u bolnici koji dan, ovisno gdje živite, trebati će te i svoje plahte donijeti. Upravo što je normalno u naopakoj Hrvatskoj politici. Briljantno.

Kao da takve slabe vijesti nisu bile dosta, da li je netko vidio inflaciju za Svibanj? “Komotnih” 6.4% u odnosu na prošlu godinu. Očekivala se veća stopa u Svibnju. Cijene pri proizvođačima su porasle 8.7% u Svibnju, a PPI obično daje predsliku kretanja CPI. Najveći doprinos ukupnim potrošačkim cijenama su imali hrana i piće, te promet. Iz priopćenja DZSa.

Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2008. u odnosu na travanj 2008. imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 0,48%), cijene prometa (za 0,31%), cijene odjeće i obuće (za 0,18%), cijene rekreacije i kulture (za 0,06%) te pokućstva, opreme za kuću te redovitog održavanja kao i cijene ugostiteljskih usluga za (0,04%).

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju 2008. u odnosu na travanj 2008. najviše su porasle cijene prometa (za 2,7%), (zbog povećanja cijena goriva i međumjesnog prijevoza putnika autobusom), cijene odjeće i obuće (za 2,2%), cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 1,5%) (voće, meso, riža, kruh, brašno, keksi i tjestenina, mlijeko, sir, ulja i masti te začini), cijene ugostiteljskih usluga (za 1,2%) (smještaj u hotelima i kampovima), cijene rekreacije i kulture za (1,0%) (paket-aranžmani), cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za (0,7%). Cijene alkoholnih pića i duhana, u svibnju u odnosu na travanj više su za 0,2%, cijene zdravstva kao i cijene ostalih dobara i usluga više su za 0,1% .

Moramo gledati Euro, makar da nam je zadovoljstvo privremeno veće.

Posted in Inflacija | Komentari isključeni za Još toga za slaviti…ili ne?

Oznake: , , ,
« Stariji Unosi  |  
%d blogeri kao ovaj: