Još o Adamu Smithu. Da ne ostane sa prošlim postom samo pokuda o nedovoljnoj čitanosti i razumjevanju Adama Smitha, odlučio sam prevesti jedan članka napisan povodom otkrivanja spomenika Smithu. Sada nema isprike da se nema nešto za pročitati o Adamu Smithu na Hrvatskom. Članak je dobio “odobrenje” prof. Gavin Kennedya iz Edinburgha sa bloga Adam Smith’s Lost Legacy, kao “odličan sažetak Smithovih pogleda.” Riječima Kennedya, “možda će potaknuti čiru čitanost njegovih knjiga.” Članak je iz kanadskog Financial Post.
Genijalnost Adama Smitha
by Peter Foster, Financial Post
Petak, 4.7.2008
Danas, ispred St. Giles katedrale u Edinburghu, na pločama Royal Mile, Nobelovac iz ekonomije Vernon Smith otkriti će spomenik najutjecajnijoj figuri škotskog Prosvjetiteljstva. Napokon će Adam Smith, čiji su uvidi još uvijek izuzetno rijetko shvaćeni više od 200 godina nakon njegove smrti, dobiti dostojan memorijal.
Srpanj 4. je pogodan za takvu počast, kao što je i činjenica da Smithovu figuru otkriva Amerikanac. Ne samo da je Smithova sjajna knjiga, Bogatstvo Naroda, objavljena 1776., godine Američke Nezavisnosti, već je imao velike simpatije prema revolucionarnim ciljem kolonista. Smith je bio profesor na Glasgow Sveučilištu kad je taj grad cvao od trgovine sa Amerikama, ali je shvatio da je puno bogatstva Glasgowa dolazilo od restrikcija na što sve kolonisti smiju proizvoditi za sebe. On je favorizirao odnos slobodne trgovine i političke unije sa Sjevernom Amerikom, za koju je predkazao da će jednog dana izrasti i postati veća sila od Britanije.
Smithov kip je napravio Alexandar “Sandy” Stoddart, Škotski umjetnik koji je izradio i obližnju počast Smithovom najboljem prijatelju, filozofu Davidu Humeu. Heroizam rada gosp. Stoddarta stoji u potpunom i namjernom kontrastu većini trendi, lijeve “umjetnosti” nedavnih desetljeća, koja je bila ili nerazumljiva, ili namjerno uvredljiva promatraču.
Sila iza novog spomenika je Adam Smith Institut iz Londona, ali nešto priznanja mora ići i Kanađaninu rođenom u Škotskoj, Bob Lamondu, naftašu iz Calgarya koji će biti na današnjoj ceremoniji i koji je bio instrumentalan u obnavljanju Smith-ove zanemarene grobnice u obližnjem Canongate Kirk.
Jedan parodični pogled na Smitha je da, kao otac ne samo ekonomije već i stalno demoniziranog kapitalizma, nije imao sućuti za one ispod nivoa podnožja. Ništa ne može biti dalje od istine. Smith je uvelike bio zabrinut oko unaprijeđenja sudbine običnih ljudi. U Bogatstvu Naroda, ukazao je na izvanredne društvene – i međunarodne – beneficije interakcije osobnog interesa kroz trgovinu i podjelu rada. Primjetio je da učesnici izgledaju kao da su vođeni “Nevidljivom Rukom” da bi proizveli dobro koje “nije bilo dio njihove namjere.” Ova istina je bila centar napada na kapitalistički sistem motiviran “pohlepom” i “sebičnošću” i tako moralno neobranjivim. Ali prosto očita obzervacija da Smith-ov poznati “mesar, pivar i pekar” nas serviraju primarno zbog svog vlastitog interesa ni na koji način ne oduzima od vrijednosti te usluge, niti implicira da su one učinjene bezosjećajnim od svojih poslovnih pogodbi.
Jedna često ponovljena kritika Smitha je da se njegovi uvidi nikako ne mogu primjeniti na svijet supermarketa i ogromnih korporacija, automobila i avio prijevoza, globalnih financijskih institucija i Interneta, navodnih iscrpljujućih resursa i pogoršanog zagađenja. Ali bez obzira na činjenicu na političari i aktivisti ustraju u zajedljivosti Nevidljive Ruke, ona nastavlja svoj izvanredan rad. Još osnovnije, Smithovi uvidi ostaju ispravni (valjani) zato jer on nije bio samo pristalica tržišta i kritičar osornih vlada, već i student ljudske prirode. Uistinu, Vernon Smith je ukazao da bi Adam Smith možda trebao biti poznat i kao “otac psihologije.” Dok Bogatstvo Naroda prodire ekonomijom, moderna znanost još nije dostigla mnoge nevjerovatne uvide Smithove “druge” knjige, Teorija Moralnih Osjećaja, koja je dobila neizgledno isticanje ranije ove godine kad ju je komentirao milijarder filantropist Bill Gates. (Ne znam da li je ova uopće prevedena u Hrvatskoj.)
Netki su vidjeli temeljnu proturječnost između Smithove dvije knjige, ali ideja (mišljenje) da jedan mora birati između ljudi ili kao samo-interesne ili kao suosjećajne je besmislena. Smith je nacrtao ljude kao kompleksna i često interno sukobljena bića čija razboritost, dobročinstvo i genijalnost je, unatoč tomu, najbolje poticana u slobodnom i otvorenom društvu sa minimalnom državom, jasnim zakonima i snažnom vanjskom obranom. Bio bi iznenađen sa raspodjelnim pretenzijama države blagostanja i “globalnim spašavanjem” organizacija poput Ujedinjenih Naroda.
Doista, u tom pogledu, bilo bi intrigantno razmisliti što bi to Adam Smith možda mislio o učestvovanju Vernon Smitha u “Kopenhagen Konsenzus,” distinktno bedasta vježba u odlučivanju kako autoriteti mogu najefektivnije potrošiti $50 milijardi da bi postigli “bolji svijet.” Možda bi slično bio zabirnut oko “ludosti i samouvjerenosti” svog novog obožavatelja, gosp. Gatesove želje za podizanjem poreznih dolara. Adam Smith bi mogao upitati što to elitne grupe rade rasipajući ogromne količine tuđeg novca na zemlje čiji nedostatak razvoja je ukorijenjen u represivnim vladama, nešto oko čega je Mudrac iz Kirkcaldy znao mnogo.
Jedna od Kopenhagenovih više dobrodošlih – no očito kontroverznih – zaključaka je da borba protiv klimatskih promjena je uzaludno trošenje resursa. Mi možemo zamisliti da bi klimatska promjena bila prilično izvan Adam Smithova saznanja, ali iako “negativne eksternalije” nisu bile mnogo na umu političkih ekonomista 18. stoljeća, Smith je razmišljao duboko o znanstvenoj teoriji i fanatičnosti religije. Među Smithovim filozofskim radovima je i trakta o astronomiji koji kaže da su znanstvene teorije dizajnirane kako bi snabdjevale našu želju za objašnjenjima i da su uvijek i neizbježno privremene. On bi tako tretirao tvrdnje da je znanost klimatskih promjena “ustanovljena” sa velikom sumnjom, posebice jer dolaze popraćene pozivima za drakonskim državnim aktivnostima.
Adam Smith će nesumnjivo svjedočiti još mnogim “ludostima i samouvjerenosti” sa svog novog postolja u Edinburghu.
Copyright © 2007 CanWest Interactive, a division of CanWest MediaWorks Publications, Inc.. All rights reserved.
Cronomy.org 