Ako se stopa inflacije ne stabilizira, ili bolje rečeno ako se ne počne nazirati njeno smanjenje, HNB će dodatno pooštriti mjere na strani ponude i potražnje. Zbog prodaje INE, Rohatinski očekuje aprecijacijski pritisak na kunu (vs. euro) i HNB će dozvoliti tu dodatnu aprecijaciju kune. Razlog tome je da po zakone sve transakcije moraju biti obavljene u kunama, pa će strani kupac INE privremeno snažnije povećati potražnju za kunama. Na strani potražnje HNB bankama priprema dodatno smanjenje limita kreditiranja, na 0.75%. Članak iz današnjeg Glasa Istre.
GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE ZA JESEN NAJAVLJUJE INTERVENCIJU NOVIM RESTRIKTIVNIM MJERAMA ZA OBUZDAVANJE RASTA CIJENA
Rohatinski protiv inflacije još jačom kunom
Ukoliko se inflatorni pritisci nastave, planiramo dodatno smanjiti mjesečni limit rasta plasmana banaka sa sadašnjih jedan na 0,75 posto, a ne isključujemo ni mogućnost da kuna dodatno ojača, poručuje guverner HNB-a Željko Rohatinski.
ZAGREB –
Ukoliko se inflatorni pritisci nastave, moguće je da Hrvatska narodna banka na jesen intervenira novim restriktivnim mjerama, najavio je guverner HNB-a dr. Željko Rohatinski. Kaže da će, bude li potrebno, HNB poduzeti restriktivne mjere i na strani ponude i na strani potražnje.
– Potencijalna mjera na strani potražnje jest dodatno smanjivanje mjesečnog limita rasta plasmana banaka sa sadašnjih jedan na 0,75 posto, a što se tiče ponude, ne isključujemo mogućnost da kuna dodatno aprecira, ističe Rohatinski. Na pitanje koja je to razina inflacije koja bi poslužila kao okidač za nove restrikcije, odnosno za daljnje prepuštanje kune aprecijacijskim pritiscima na tržištu, Rohatinski kaže da točke intervencije nisu određene, niti je još donesena konačna odluka. Međutim, HNB prati kretanja na tržištu i sukladno tome će reagirati.
Prodaja Ine prilika za jačanje kune
Glavni razlog zbog kojeg se središnja banka protiv inflacije bori jačanjem domaće valute jest činjenica da time uvoz postaje jeftiniji, što povećava konkurenciju na domaćem tržištu, a to onda koči daljnje podizanje cijena. Također, jačanjem domaće valute ublažava se i uvezena komponenta inflatornih pritisaka. Iako je guverner početkom godine kazao da ne bi bilo dobro da tečaj padne ispod 7,25, sezonski pritisci već su ga spustili na oko 7,22 kune za euro, a očekuje se da bi na tečaj u pravcu jačanja kune ključno mogao utjecati daljnji tijek prodaje Ine. Po zakonu se sve transakcije moraju provesti u kunama, pa će inozemni kupac (očekuje se MOL-ova ponuda), da bi kupio Inine dionice, prvo morati svoje devize konvertirati u kune.
To će naravno povećati potražnju za kunama i djelovati na jačanje domaće valute. S obzirom na to da se »ne isključuje mogućnost da kuna dodatno aprecira«, u takvom scenariju HNB će tečaj neko vrijeme naprosto prepustiti tržištu, točnije – aprecijacijskim pritiscima, ili se barem neće specijalno truditi da ih već u startu suzbije deviznim intervencijama. Što je nova donja granica tečaja, odnosno do koje će se razine aprecijacijski pritisci tolerirati, Rohatinski nije želio komentirati, uz obrazloženje da je to diskrecijsko pravo središnje banke.
Pritisak na rast kamata
Što se tiče restrikcija na strani potražnje, odnosno dodatnog smanjivanja kreditnog limita s jedan na 0,75 posto mjesečno (s 12 na devet posto godišnje), to bi moglo dodatno povećati šansu za rast kamata u drugoj polovici 2008. Kamate zapravo konstantno potiho rastu, barem one efektivne, jer banke postupno postrožuju uvjete dobivanja kredita, skraćuju rokove povrata, povećavaju potrebne hipoteke, a neke recimo javno ni ne objavljuju odluke o povećanju kamata ako se one odnose samo na nove kredite, a ne i na postojeće.
Bankari ne žele komentirati konkretne mjere HNB-a, ali je jasno da daljnje stezanje u sferi ponude, uz istu potražnju, povećava cijenu. No, budući da postoje neke naznake da se i potražnja usporava (pogotovo kod stambenih kredita), pritisak na rast kamata možda ipak neće biti toliko značajan.
Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
Cronomy.org 