Archive for ‘HNB’

06. srpnja 2012

Vječni Guverner – Nezavisnost, Intervencionizma i Nekoordinacija

autora/ice cronomy

Guverneru Rohatinskom završava mandat. Primopredaja je skoro završena. I to kakva primopredaja.
Bilo bi suvišno dosađivati laskavim pohvalama. Rohatinski je the guverner. Nije prvi, ali je najznačajniji. Nije posljednji, ali je najdugotrajniji. Svojim radom i politikom uspostavio je relevantnu četvrtu vlast u zemlji te level profesionalizma sa kojim se Vlade i Sabori nisu znali kvalitetno nositi. Kritike koje su dolazile iz redova zakonodavne i izvršene vlasti, bez da navodim imena, prečesto su bile čista patetika. Rijetko su suvislo pokazale iole razumijevanja za hrvatsku monetarnu stvarnost. Lako bi se bilo smijat da nisu preozbiljne teme.

Iz završnog govora sa posljednje sjednice Savjeta HNBa isčitavam tri teme (imho), tri poruke kojima se Rohatinski oprostio od monetarne politike i kojima je rezimirao svoj staž.

Prvo je svakako Nezavisnost HNBa. Treba istaknuti da je nezavisnost centralne banke te tako i monetarne politike predmet tisuće studija. Vrlo je lako pronaći neku koja analizira političku ekonomiju monetarne politike i koja pokazuje važnost nezavisnosti centralne banke – političke i ekonomske – za postizanje niske inflacije. Rohatinski je to vrlo dobro znao još prije 12 godina. Prava nezavisnost je počela zakonom iz 2001. ali se učvrstila i održala zbog stručnosti i profesionalizma Rohatinskog i njegovog tima.

Intervencionizma HNBa je druga značajna tema. Guverner Rohatinski vrlo dobro rezimira da je “notorna glupost” povezivati HNB i neoliberalizam, što valjda podrazumjeva nekakvu nekontroliranu i neregulirana ekonomsku politiku. “Nitko nije vodio tako intervencionističku politiku kao što smo vodili mi, bilo to dobro ili ne” zaključuje Rohatinski.
Politička i medijska scene koristi tu omiljena poštapalica svaki put kad žele “objasniti” nešto što ne razumije u ekonomiji pa i ovom slučaju pokazuju nerazumjevanje oko monetarne politike. Sve vri od neo-ovog i neo-onog objašnjenja, jedino su zaboravili primjetiti ‘neo-rtodoksnu’ politiku “visokog intervencionizma”.

Posljednja je Nekoordinacija. Guverner nije izravan ovdje, ali je ipak jasan.

“Mnogo puta smo konstatirali da monetarna politika, i najbolja da je, ni jedna nije idealna, sama ne može rješavati probleme. Kazali smo, uvijek je potrebna interakcija, uvijek je potreban jedan konzistentan skup politika u ingerenciji centralne banke, u ingerenciji Vlade, u ingerenciji drugih društvenih institucija. Samo s jednim takvim konzistentnim skupom stvari se mogu početi mijenjati. To smo govorili i ponekad smo davali i stručne sugestije koje to ostale politike i u kojem pravcu bi trebalo poduzimati. … mislim da nam je to davalo moralno pravo da tražimo i od drugih da preuzmu određeni rizik.”

Koliko god su HNB i Guverner Rohatinski tražili koordinaciju ekonomskih politika sa fiskalnom vlašću, do nje nikad nije došlo. Političke konsideracije, uglavnom HDZove Vlade, uvijek su bile prečnije. Ministri kao da nikada nisu razumijeli razliku između ne mješanja u rad HNBa i suradnje sa centralnom bankom radi postizanja boljih makroekonomskih rezultata, možda zdravijih i dugoročnijih.

Ništa ne preostaje nego zahvaliti se Guverneru, poželiti sreću u novom poslu i nek ipak drži oko na kuni, ali i na budućim Vladam.

I ako može još jedna zamolba Rohatinskom. Molim te požuri sa memoarima dok ne počnu naplaćivati PDV na knjige. Nedaj im šansu da i taj novac potroše suludo.

Oglasi
02. srpnja 2011

HNB Policija

autora/ice cronomy

“Obrušavanje” na HNB postaje nekakv nacionalni sport. Maruška Vizek sa EIZG posljednja u nizu raznih napada na HNB traži krivca za ‘švicarca’ i valutnu klauzulu na krivom mjestu.

Dodaje kako bi HNB trebao biti glavni zagovornik obuzdavanja eurizacije te da je stoga valutna klauzula itekako odgovornost središnje banke.

Prvo, ako je valutna klauzula kredita odgovornost HNBa, onda je valjda HNB odgovoran (kriv?) i za deviznu štednju, zar ne?  Kreditna eurizacija sljedi eurizaciju depozita. I što je HNB trebao napraviti? Spriječiti građane da štede u markama, lirama, pa potom eurima tako da pošalje “policajca” u svaku podružnicu svake banke i spriječi deviznu štednju? Boriš Vujčić, zamjenik Rohatinskog i njegov vjerojatni nasljednik, kaže na jučerašnjoj tradicionalnoj  HNBovoj konferenciji u Dubrovniku:

Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujičić kazao je kako devizne klauzule postoje upravo zato što je vrlo visok stupanj eurizacije depozita u bankama.

Drugo, istina je drugačija. HNB je bio zagovornik obuzdavanja eurizacije i nešto radio u vezi toga duže vrijeme. Na istoj konferenciji, rad o monetarnim i financijskim politikama za de-eurizaciju predstavili su ekonomisti HNBa Tomislav Galac i Evan Kraft. Rad (na engleskom) iako još u radnom obliku opširno raspravlja i predstavlja proces (de)eurizacije u Hrvatskoj, a ovo je suština.

Our analysis indicates that the monetary and financial policies implemented by the central bank in 2004-2010 likely have had a profound and expected impact on the evolution of both deposit and credit euroization in Croatia. In particular, these measures could probably be credited with partial de-euroization in 2004-2007, but may have also contributed to re-euroization later in the crisis period, 2008-2010. However, due to a large number of intertwined central bank
measures, it is difficult to allocate this general effect to particular measures. The question of feedback between the deposit and credit euroization also appears to have a model-specific answer. Nevertheless, statistical evidence appears strong that the central bank measures to curb foreign borrowing and domestic credit growth by domestic banks have contributed, if not outright caused, partial financial de-euroization in 2004-2007, while crisis fighting central bank measures in 2008-2009 might have contributed to partial re-euroization during that period.

Oznake:
19. listopada 2010

Tužno

autora/ice cronomy

Tragično je da se netkome poput Slavka Kulića daje i dva reda u medijskom prostoru kao tobože nekakvom stučnjaku koji ima nešto korisno za reći. Još tragičnije je da se daje medijski prostor jednom Kuliću koji “riba” Rohatinskog kao štetnog za Hrvatsku “stvarnost” i kad ne može sastaviti konkretniji prigovor od nekakve teorije zavjere prepune riječi bez značenja u kojoj je Rohatinski u službi stranog kapitala. Argument ide do tolikog apsurda da je uopće nemoguće sastaviti kontra-argument.

Pak još tragičnije je da se Kulića zove “uglednim” ekonomistom. Na planu zasluga i ostvarenja? U usporedbi sa guvernerom Rohatinskim?? Da li su novinari index.hr i ostali koji prenose ovakve gluposti kao ‘vijest’ upoznati sa time da sam Kulić naziva ekonomiste idiotima?

Zaista, da li bi ovo trebalo biti nekakva sprdnja ili ovi novinari zaista misle da za komentar o intervju guvernera Rohatinskog treba pitati man-of-the-year Kulića? Nitko kompetentniji od hrvatskih ekonomista?

Oznake: ,
13. rujna 2009

Suština novog/sljedećeg financiranja

autora/ice cronomy

Iz SEEbiz. Reuters: Šuker gradi proračun za 2010. na temelju pretpostavke rasta BDP-a!?

Ovogodišnji proračunski deficit Hrvatske procjenjuje se nešto više od devet milijardi kuna, odnosno oko 2,8 posto BDP-a, a analitičari navode kako Vlada sad ima dvije opcije na raspolaganju.

“Ili će država ići po sindicirani zajam u inozemstvo ili će se ići na još jedno izdanje euroobveznica, ali još Ivan Šuker, ministar financija uvijek nije jasno na što će se odlučiti”, rekao je Reutersu Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe Adria Banke.

Ovog je proljeća, podsjeća Reuters, Hrvatska izdala euroobveznice u vrijednosti 750 milijuna eura. Uz potrebu pokrivanja ovogodišnjeg proračunskog deficira, Hrvatska mora refinancirati i 500 milijuna eura euroobveznica i tri milijarde kuna državnih obveznica, pri čemu i jedne i druge dospijevaju u prvom kvartalu 2010. Analitičari smatraju da to neće biti lako izvesti, piše Reuters.

Ministarstvo financija također je objavilo da, uz planove za novo zaduživanje, radi na prijedlogu proračuna za 2010. Prema preliminarnim planovima, proračunski deficit u 2010. godini trebao bi iznositi oko četiri milijarde kuna, dok bi potrošnja trebala biti slična onoj iz 2009.

Sve su ovo vrlo tentativne brojke deficita, sa ja bih rekao, potencijalom povećanja. Ja bi se i dalje držao onoga što je guverner Rohatinski izjavio u ono poznatom srpanjskom govoru govoru u HAZU – deficit proračuna opće konsolidirane države oko 14 mlrd. kuna, a možda i više. Ali nešto drugo je istaknuo kao daleko važnije. Citat iz govora, ne verbatim ali blizu. (Video dostupan ovdje. Počnite negdje oko 19:45 minute videa.)

“Kada pričamo o deficitima, mi u stvari spominjemo samo manji dio problema. Nije riječ samo o financiranju deficita. Kad bi to bio problem, lako bi ga riješili. Suština problema je sada u refinanciranju, koje malo zavisi od monetarne politike pa čak i od ukupne politike. Ilustraciju radim. Govori se o fiskalnom deficitu konsolidirano opće države u 2009. od 14 mlrd. kuna a izgleda da će on biti i veći. Da bi se država financirala uz takav deficit, ona se mora bruto zadužiti 42 mlrd. kn. Manji problem je ono novo zaduženje od 14 mlrd. u postojećim uvijetima, a glavni problem je refinanciranje od 28 mlrd.”

12. srpnja 2009

Znaj svog guvernera

autora/ice cronomy

Branka Stipić iz Jutarnjeg donosi osobnu priču o guverneru Rohatinskom.

Obožavatelji kažu da je spasio hrvatsku ekonomiju. Kritičarima je kriv za njeno loše zdravlje jednako kao i vlada, možda čak i više, jer je on, za razliku od njih, znao i razumio. Obožavatelji, ako i ne razumiju što to Željko Rohatinski radi, vjeruju da zna što radi. Kritičari, koji razumiju što Rohatinski radi, također mu priznaju da zna što radi, samo se s tim ne slažu.

Rijetko kada je guverner centralne banke bio toliko obožavan od javnosti, iako bez punog razumjevanja o onome što radi. Da imamo guvernera u kojeg javnost ima puno povjerenje, a struka, iako razumije, ima podjeljeno mišljenje o tome što i kako guvernera radi samo potvrđuje da imamo suvremenog, neovisnog, upravitelja četvrte vlasti.

Gloria je početkom godine imala sličan tekst. (Slučajno sam naletio na članak. Nisam čitatelj Glorie. Uistinu.)

Vjerojatno najbolji članka o Rohatinskom je onaj Ratka Boškovića iz Veljače prošle godine – manje osobna a više stručnija strana dr. Rohatinskog – kada je Rohatinski počeo ‘drmati’ javnost.  No najviše su se uzdrmali političari, jer je guverner pokazao da je ne samo odličan politički taktičar, već i vrhunski praktičar “turobne znanosti.” Kredibilitet i povjerenje građana koje uživa, guvernera je zaslužio i omogućilo da se niti jedna političar više ne usudi kritizirati ili “lajati” na Rohatinskog. Zato sada ne čujemo svemoćnog Šuker koji optužuje guvernera za “širenje panike” ili klaunovski istupa nekih političara koji traže njegovu smjenu.

Preostaje jedino da Rohatinski sam napiše memoare nakon što završi njegov guvernerski posao. Bilo na kraju ovog mandata ili za 20 godina, svejedno. Ako mu javnost vjeruje toliko i obožava ga toliko je li puno za pitati da nam Željko Rohatinski zahvali jednom knjigom?

Oznake: ,
20. travnja 2009

Koliko (dugo) će Hrvatska biti potpaljena?

autora/ice cronomy

Ako ste pogledali kroz do sada objavljena poglavlja novog MMFovog WEO mogli ste primjetiti da se u 4. poglavlju – How Linkages Fuel the Fire: The Transmission of Financial Stress from Advanced to Emerging Economies – prikazuje položaj Hrvatske. Hrvatska je u ‘nezavidnom’ položaj u odnosu na većinu drugih tržišta u razvoju.

read more »

13. travnja 2009

Krešimir Sever je budalast

autora/ice cronomy

Poznato je da se sindikati u Hrvatskoj bave svime i svačime – ponajviše izgleda poslovima van svoje domene. No kad se već misle oglašavati o svakoj ekonomskoj temi i predlagati svakojake izmjene oko politika koje se ih ne tiču, trebali bi zadovoljavati nekakve minimalne intelektualne standarde, izbjegavati traljavo razmišljanje i ne pribjegavati emocionalnim protestima u argumentaciji. To je ipak više iznimka nego pravilo.

read more »

18. veljače 2009

Rohatinski na presici se obraća javnosti i još možda netkome

autora/ice cronomy

Po pisanju business.hr, guverner Rohatinski bi danas oko 11 sati trebao održati press konferenciju na kojoj će pojasniti neke stvari i prokomentirati aktualna monetarna, fiskalna, tečajna pitanja. Listen up! Ovo nije samo običan PR event. Moglo bi biti zanimljivo.

Oznake: ,
01. veljače 2009

Tajanstveni HNB ?

autora/ice cronomy

Zanimljiva kolumna Davora Butkovića u Jutarnjem. Tema “devalvacije” se svih tiče, ali još je bolje kako se ovdje obradila. Butkoviću je sugovornik bio tajanstveni visokopozicionirani dužnosnik, “jedna od važnijih ljudi u hijerarhiji HNBa.” Većina kolumne je govor i odgovori HNBovog dužnosnika u vezi problema devalvacije nego Butkovićevo pisanje, što daje veći značaj tekstu nego da je obično mišljenje novinara. Pitanje: Da li je ovo samo osvrt na važnu temu koja se nedavno pojavila ili je značajniji potez HNBa u “igri povjerenja” koja bi ove godine mogla postati važnija nego ikad?

Oznake: , ,
01. siječnja 2009

Sretno!

autora/ice cronomy

rohat-2009 Sretna Nova. Moja rezolucija je više “blogiranja”. Posebne čestitke Slovacima koji su imali dvostruki doček i slavlje. Već u 1 sat ujutro mogli izvući eure iz bankomata. Kad ćemo mi dvostruko slaviti ne zna se. Do onda sretno dok imamo Rohatinskog.

(Da li će 2009. biti godina u kojoj se neće tražiti devalvacija kune kako bi se povećao izvoz?)

Oznake: , , ,
%d bloggers like this: