Mreža dugovanja

autora/ice cronomy

Poznati Australski duo Clark and Dawe “diskutiraju” Europske dugove. Pretpostavljam da su njihove brojke u australskim dolarima, da ne dođe do zabune.

(via Mankiw)

Ono što zanimljivo u svemu ovome je da su veličine dugova samo jedan aspekt koji je uznemirujući. Mreža dugovanja, sa vrstom dugovanja, je još više uznemirujuće, a kad tome dodamo i čistu obmanu, tako da se ne zna koliko se duguje i kome, dobijemo uistinu zastrašujući koktel za financijska tržišta, potrošače i poduzetnike. Kriza povjerenja. Za perspektivu, ispod je ‘karta’ Europske mreže dugovanja iz NYT.

Javne financije nisu samo državne finacije, već uistinu i javne, dostupne, maksimalno moguće transparentne, dok su u Grčkoj uistinu bile privatne financije Vlade niz godina. Privatne informacije uvijek znače problem. Upravo je Grčka ona koja je predvodila godinama u zamagljenosti svojim “javnim” financijama. Vidi ovdje, ovdje.


Citat dana, ala mrak.


Oh what a tangled web we weave,
When first we practise to deceive!

Sir Walter Scott

UPDATE: Izvor podataka via BIS, tablica 9B. I Hrvatski vanjski dug se nalazi par stranica dalje. Za one koje zanima više koliko i kome ide.
Također vidi ovdje.

Oglasi
Oznake: ,

2 komentara to “Mreža dugovanja”

  1. Loš grafikon (imam knjigu o grafikonima i kako se mulja s njima 🙂 ).

    Npr., čovjek očekuje da je suma strelica jednaka iznosu duga, a nije. Ispada da navedene države duguju pola Europi, pola ostatku svijeta, a samo manje iznose međusobno (osim Portugala u koji je Španjolska, logično, puno investirala). Dojam iz klipa je da je tu nekakav raspašoj, svi svima duguju, ne zna se tko pije tko plaća, a zapravo je sve logično. Njemačka i Francuska tradicionalno izvoze svoj kapital, Britanija kao financijski centar također.

    A i inače brojke o dugovima koje nisu prikazane u odnosu na nešto (broj stanovnika ili veličinu ekonomije) nisu baš informativne.

    Recimo Irska, koja ima stanovnika kao pola Grčke (4.5 mil. stan), ima skoro četiri puta veći vanjski dug, sumjerljiv sa španjolskim (45 mil. stan.) ili talijanskim (55 mil. stan), a Irska nije u problemima. Kako sad to? Pa tako što je državni dug, tj. javni dug, samo mali dio ukupnog irskog duga, a sve ostalo su strane banke i podružnice stranih korporacija.

    Ovo trpanje potpuno različitih država u isti koš može samo zbuniti čitatelje.

  2. Mislim da nije baš toliko nerazumljivo.
    Točno, možda je trebalo objasniti bolje koji dug je predstavljen, naveo sam iznad izvor.
    Radi se vanjskim konsolidiranim bankovnim potraživanjima.
    Suma strelica ovdje ne mora biti jednaka dugu u balonu jer pokazuju samo dio duga koji ide europskim bankama u zemlje od interesa. Dakle, koliko npr. Grčka duguje najvećim kreditorima, Njemačkoj, Francuskoj itd… A koliko duguje zemljama sa također visokim dugovima, Irskoj, Portugalu.
    Poanta je bila pokazati koliko su visokozadužene zemlje euro zone međusobno povezane i da sa spašavanjem Grčke, euro zemlje zapravo spašavaju svoje bankarske sisteme.
    Ostale strelice koje nedostaju da zbroj bio jednak ukupnom iznosu su dugovanja, drugim zemljama, UK, US, Austriji, Belgiji, Japanu.
    No za isprepletenost euro zemalja nebitno je pokazati koliko Grčka duguje Japanu ($6.3 milijarde).

    U vezi relativnih usporedbi po ekonomskoj snazi, što je istina bolji način, opet je nebitno za cilj da se pokaže koliko su euro zemlje i banke isprepletene i izložene dugovanjima drugih euro zemalja. Bankrot Irske je daleko veći problem od bankrota Grčke. Apsolutna veličina je nekad ipak važnija. 😉

%d bloggers like this: