100 Godina Ekonomskog Istraživanja

autora/ice cronomy

Ovo bi najviše trebalo zanimati studente ekonomije.

The American Economic Review, najutjecajniji ekonomski akademski časopis na svijetu (hrvatski izgleda nema bolji prijevod riječi journal) slavi 100 godina izlaženja. Jubilarno izdanje izdvaja u jednom kratkom pregledu top 20 radova objavljenih u AER.

Među izdvojenim su danas svim studentima ekonomije poznate teorije i koncepti. Tko od studenata ekonomije nije čuo za Cobb-Douglas proizvodnu funkciju (Charles Cobb i Paul Douglas), prirodnu stopu nezaposlenosti (Milton Friedman), optimalna valutna područja (otprilike, ako ste čuli za euro čuli ste i za ovu teoriju Roberta Mundella), Kuznetsovu krivulju. Za one zainteresirane za financije tu je klasik Roberta Shillera koji testira kretanje cijena dionica naspram kretanja dividendi.

Možda manje poznati svim studentim je rad o zdravstvenom osiguranju Kennetha Arrowa, koji je pokazao razloge za neuspjeh tržišta zdravstvenog osiguranja. Izdvojena su čak tri rada (dva, ovisno kako gledate) ovogodišnjeg nobelovca Peter Diamonda – teorija preklapajućih generacija i proizvodna efikasnost kao uvijet optimalnih poreza. Stiglitz ima dva istaknuta rada.

Možda najzanimljiviji klasik za određene problematike u Hrvatskoj je onaj Anne Kruger o političkoj ekonomiji rentjerskog društva koji je započeo istraživanje veze korupcije i ekonomskog razvoja.

5 komentara to “100 Godina Ekonomskog Istraživanja”

  1. Barem sam četiri od tih tekstova citirao u radovima: Alchiana i Demsetza, ciji je tekst potpuni promasaj, ali vrlo vrijedan. Zagovaraju gazdinski kapitalizam, a zanimljivo je da diskutiraju i samoupravljanje. Bave se team work i nemjerljivim efektima, sto je strasno znacajno. Zatim Arrowa, Stiglitza… koga jos, gdjegod se spominju costs… ali to nisu najcitiraniji ekonomski papers ikad, ima ih i po drugim casopisima.

  2. Što je to gazdinski kapitalizam?

  3. Njihova je teza u tekstu da kompanija mora imati većinskog vlasnika da bi bila efikasna. To je gazdinski kapitalizam. Ali, kao što sam rekao, tekst je izvanredno značajan, jako puno stvari je postavio na pravi način, ali je ispustio pogled koji imaju Fama u Jensen u svom jednako cesto citiranom tekstu o korporativnom vlasnistvu(nemrem se sad sjetit reference). Medju ovih dvadeset tekstova je i nevjerojatno znacajan Hayek, no kao i vecina seminal papers, sve implikacije koje taj tekst potice jos su neartikulirane i zato ga je vrijedno kritizirati. Meni se cini da je to jedini nacin na koji se moze i treba pristupati literaturi.
    Alchian i Demsetz su velikani koji su cesto znali zastraniti, a ponekad su bas zbog toga vrijedni. Demsetzov Toward a Theory of property Rights je danas prevladan u mozda svim aspektima, ali je otvorio cijelo jedno podrucje.

  4. Da li se negdje može na balkanski način preuzeti cijeli časopis?

  5. Sumnjam, ali nikada nisam imao potrebu traziti tako.
    Radovi koji nisu dostupni “complementary” vjerojanto postoje u radnoj verziji, na stranicama auotora, besplatno. Osim starijih radova od prije 20 i više godina.

%d blogeri kao ovaj: