Kukuriku porezna reforma

autora/ice cronomy

Ekonomski plan Kukuriku koalicije ispravno je orijentiran na važnost ekonomskog rasta kao primarnog faktora svih ostalih politika.
Čudno je stoga da je najavljena porezna reforma kao dio ekonomskog programa u suprotnosti sa time i relativno više je usmjerena na raspodjelu i pravednost. Najavljene su nove, više porezne stope na dobit (stranih) poduzeća, kapitalnu dobit i slično. Javnosti nisu poznati detalji – što je i problem sam po sebi, jer porezna neizvjesnot je velika kočnica za oporavak ekonomije – ali temeljna ideja je vrlo jasna:

“osigurati uravnotežen i pravedan porezni sustav koji približno jednako tretira dohotke i dobitke “od rada”, koji su danas u slučaju najvećih dohodaka oporezivani i više od 55%, i “od kapitala” na koje, osim poreza na dobit od 20%, nema nikakvog oporezivanja ostalih dohodaka i dobitaka od kapitala. Smatramo neprihvatljivim, na primjer, stanje u kojem zbog nepostojanja poreza na dividendu inozemni vlasnici hrvatskih poduzeća pri isplati dividendi porez na te dividende uplaćuju jedino i isključivo u proračun svoje zemlje.

Ne bi se složio da je to pravedan porezni sustav, ali to je druga priča.
Možda neprihvatljivo Koaliciji, ali nije strana praksa da kompanije ne plaćaju porez više puta s obzirom na sve zemlje u kojima posluje, već jednom tamo gdje je registrirana, tj. svoje zemlje.
Prozivanje stranih vlasnika ‘hrvatski’ poduzeća zvuči kao plitki patriotizam bez ikakve ekonomske svrhe. Da li treba dodati da u tim poduzećima rade hrvatski radnici?

Uz to, autori napominju sljedeću ogradu:

Držimo da posebno u krizi oni koji imaju više trebaju snositi veći teret u borbi s krizom. Pri tome, posebno ističemo našu namjeru da se veće oporezivanje dohodaka od kapitala i ekstraimovine neće odnositi na uvođenje ili povećanje poreza na stambene nekretnine.

Porez na nekretnine je u svijetu standardni prihod jedinica lokalne samouprave. A priori isticati da oporezivanje nekretnina nije u planu je zapravo loše i signalizira da lokalne jedinice (opet) neće imati taj, u svijetu za njih uobičajen, izvor prihoda. Da parafraziram sam plan, najava bolje raspodijele prihoda lokalnoj samoupravi “ne jamči i veliku razinu decentralizacije države i javnih poslova”. Svaka decentralizacija bila bi nepotpuna i neozbiljna ukoliko ne prepusti lokalnim jedinicama potpunu kontrolu na određenim prihodima.

Ukoliko su citati iznad vjerodostojni, a citirano je iz posljednje verzije Plan21, sve ovo nije baš u skladu sa prioritetom ekonomskog rasta.
Zanimljivo bi bilo znati tko je zadužen za poreznu reformu i čime se služio(la) da je došao do ovih zaključaka i smjernica. Klasični putokaz za reformu porezne politike i strukture koja bi pospiješila ekonomski rast usmjerava na veće oporezivanje potrošnje i nekretnina, a manje prihoda i dobiti poduzeća. Ukratko, potpuno je obrnut od najavljenog. Već sam jednom o tome ukratko i pisao.

Uzmimo primjerice rad OECDa – prilično nepristrane i nepolitičke organizacije – “Tax Policy Reform and Economic Growth” iz 2010 koji kaže

The analysis suggests a tax and economic growth ranking order according to which corporate taxes are the most harmful type of tax for economic growth, followed by personal income taxes and then consumption taxes, with recurrent taxes on immovable property being the least harmful tax. The explanation for these findings relates to the efficiency characteristics of the different taxes. Taxes that have a smaller negative impact on economic decisions of individuals and firms are less negative for economic growth. In general, income taxes have larger effects on firm and household decisions than (most) other taxes and therefore create larger welfare losses, ceteris paribus. A growth-oriented tax reform would therefore shift part of the tax burden from income to consumption and/or residential property.

Plan21 ima dovoljno svijesti o problemu velike porezne opterećenosti.

“Pri tome, nužno je osigurati visoki stupanj fiskalne neutralnosti planiranih korekcija u poreznom sustavu da se ne bi povećalo ukupno porezno opterećenje!”

Ako pod ‘fiskalnom neutralnosti’ smatraju ‘prihodovnu neutralnost’ onda najavljene porezne izmjene nisu kompatibilne sa time. Reforma koja se drži prihodovne neutralnosti usmjerila bi poreznu bazu manje prema porezima koji stvaraju neefikasnosti, a više prema porezima na imovinu i potrošnju.

Oglasi

4 komentara to “Kukuriku porezna reforma”

  1. Program je tipicno populisticki i svrha mu je marketinska prije nego je to program ekonomskih reformi. Hr treba kapitala i onda rijesenje tog problema je oporezuj dodatno kapital?! Hr ima koliko se sjećam jednu od viših stopa poreza na dobit u okruženju. S porezom na nekretnine se ne slažem jer potezi trebaju ići iz prihoda ili potrošnje. Ja u teoriji ne mogu otkinuti ciglu i s time platiti porez. Lokalne zajednice uglavnom nisu spremne za decentralizaciju iako na papiru decentralizacija zvuči super u praksi bi imali još vise hipogradova.

  2. Nažalost, potreba za gospodarskim rastom i težnja za socijalnom državom su u najvećoj većini izravno suprotstavljene jedna drugoj, i to sam izravno primijetio na nedavnom kukurikuup-u. Naveo sam primjer deklarirane želje da se olakša poslovanje, za što je jedna od temeljnih metoda jednostavno otpuštanje radnika u trenucima krize, što je pak nemoguće ako se zahtijeva isplata obaveznih otpremnina.

    U tom konkretnom slučaju, nedavno mi je palo na pamet da bi najbolji način da se riješi problem rada bez isplate plaća i davanja taj da se svaki radnik koji dva mjeseca ne dobije plaću automatski tretira kao otpušten. 🙂

  3. Porez na nekretnine je u svijetu standardni prihod jedinica lokalne samouprave. A priori isticati da oporezivanje nekretnina nije u planu je zapravo loše

    Kao što kažu, đavo je u detaljima 🙂

    Obrati pažnju na njihovu formulaciju. Pažljivo je načinjena baš da poluči baš efekt koji je polučila kod tebe, preciznije, da stvori dojam da neće oporezivati nekretnine. Naime, ono što zapravo piše između redova je “uvesti ćemo porez na nekretnine, ali ćemo izuzeti neki minimum za stanovanje, recimo, 15 kvadrata po glavi.”

    Itekako će oni uvesti porez na nekretnine. To je vidljivo iz izjava njihovih čelnika, a možda spominju i negdje drugdje u programu. Stvar je tome da su bolno svjesni da im je HDZ na prošlim izborima uzeo nekoliko zastupnika plašenjem raje sa porezom na nekretnine koji je SDP tada nespretno najavio. Zato ovaj put imaju potrebu “posebno istaknuti” da neće dirati stanove nego samo “ekstraimovinu”. Narod će se malo iznenaditi sa definicijom ekstraimovine jednom kad ih izabere.

  4. Ja ne vidim da baš to piše između redaka.
    Ovo sa ekstraimovinom i stvarnom “definicijom” iste se slažem, ali izgleda da ipak vuku crtu iznad stambenih nekretnina. Negdje sam čitao da su ‘izračunali’ kako ukidanje komunalne naknade i zamjena sa porezom na nekretnine se ne isplati lokalnim jedinicama. Ta analiza je nedostupna javnosti.

    Neka i bude tako što kažeš, isto ne bi bilo pogrešno.

%d bloggers like this: