Anonimnost

autora/ice cronomy

Bakić me uz pohvalu i pokudio, dobronamjerno vjerujem, da glumim gljivu anonimnošću. Mojih par razmišljanja.

Prvo, mislim da nisam toliko anoniman koliko sam neizravan. Visoko vijednujem svoju privatnost, ali oni koji prate postove, kliknu na linkove koje serviram i onda pažljivo pročitaju vjerojatno će dokučiti tko sam.

Drugo, na kraju dana to opet ne znači puno. Šta ima veze tko sam? Koliko vas čita The Economist, bilo u tisku ili online? Primjetili ste sigurno da potpisa autora većine članaka po svim sekcijama nema. Reporteri i urednici tog tjednika nisu anonimni, ali ne znamo točno koji novinari pišu koji članak. Da li je uopće bitno? Mislim da ne. Taj magazin se ne čita zbog autora koji ga pišu već vjerojatno zbog svog posebnog modela. Teme i pisanje su zanimljivi, relevantni, argumentirani i efikasni. Potpis autora i titula ne znače mnogo niti imaju što dodati modelu. Ni u kojem slučaju ne tvrdim da sam ja blizu tog modela (ipak nisam profesionalni novinar), samo želim istaknuti da ako je tema zanimljiva i dobro obrazložena da li je uopće bitno tko je pisac? Nenad Bakić ima zanimljive radove sa stavom i solidnom argumentacijom koja pokazuje više nego površno znanje, te intelekt i autentičan interes za temu. Iste bi čitao i bez da znam tko ih potpisuje. Što želim reći je da ime, titula ili priznanje nisu zamjena za dobar argument.

U biti, dosta puta je bolje da čitaoci ne znaju identitet autora teksta ili komentara jer samo odmaže argumentu koji žele predstaviti. Skreće pažnju, posebice u senzacionalistički orijentiranim medijima. Uzmimo primjerice ispad mladog Marina Škribola, galamdžije iz Pernarova Saveza za promjene, inače student Ekonomskog fakulteta. Bolje je da smo ostali samo sa imenom, Marin bez da znamo od kud je i što studira/radi jer je samo naštetio svom i ugledu i reputaciji organizacije kojoj pripada. Kao anoniman, rekli bi, iskazao je svoje demokratsko pravo na protest. Ovako, kao javno obznanjen svima tko je i što je iskazao je svoje prvo i neotuđivo pravo demokracije, pravo na glupost.

Niti jedan student ekonomskog fakultet ne bi smio argumentirati svoj ili stav svoje “ekipe” sa “privatizirali su dom zdravlja i bolnice!” i ostati na tome. Kao, očito je da je to loša stvar. Vrlo efektivan odgovor na takvu argumentaciju je – Da pa šta? Zar bolnica ili dom zdravlja ne mogu biti privatne institucije? Jer, šanse su da onaj koji daje takakv argument nije ni malo promislio o njegovoj ispravnosti te bi ga i najobičnije protupitanje ostavilo ili zatečenim ili sa smješnim odgovorom.

Naravno da privatne bolnice znače samo motiv profita i zar ste vi pomislili da bolnica može biti išta drugo nego javna?!

Ipak, ništa tu nije naravno ili očito osim demagogije i nedostatka znanja ekonomske teorije. Privatno ne mora automatski značiti i profit. Postoje tisuće bolnica diljem svijeta koje su privatne neprofitne institucije a igraju ključnu ulogu u proviziji javno dostupne zdravstvene skrbi. Ako su Rumunji pronašli dobar načina (efikasniji) da pruže zdravstvenu skrb ili brže ili jefitinije ili kvalitetnije ili svo troje odjednom kroz privatne domove zdravlja i bolnice, zašto i kako je to loša stvar? Zašto je to loša aspekt ulaska u EU? Da li uopće razlikujemo javno zdravstveno osiguranje od provizije zdravstvene skrbi!?

Činjenica da te gluposti valja student ekonomskog fakulteta ne pomaže jer se od njega/nje očekuje bolje, a ovako samo gubi reputaciju kao mlad i obrazovan čovjek. Lajik anonimac može proći.

BTW nisam nikad ni bio u zgradi HNBa, a kamoli da radim tamo (iako, bio sam u zgradama Feda).

Oglasi

8 komentara to “Anonimnost”

  1. Dosta rasprava na puno fakulteta pa tako i na ekonomskom je jos uvijek ideoloska sto je i normalno i guess jer vecina starijih profesora su i morali biti takvi jer su zivjeli u socijalistickoj diktaturi i njihov posao je bio vise ideoloski nego znanstveni. Ti mislis da je on nastetio ugledu a ja ti kazem da bi bez problema nasao dosta profesora, asistenata i studenata koji bi se bez beda slozili s njim i na istoj su razini. Kvaliteta diskusije je imo jos uvijek niska u hr. “Privatizacija zdravstva je neoliberalni koncept koji je propao svugdje u svijetu i cak se amerika okrece od toga i trazi nova humanija rijesenja.” Eto to ti je ultimate argument u svakoj diskusiji i stvarno bi trebao puno puno energije i strpljenja ici u takve diskusije. Na kraju skuzis da je oportunitetni trosak takvih diskusija za tebe velik. Uostalom ako ikad pogledas HRTove emisije skuzit ces o cemu pricam.

  2. Dva su problema kod anonimnosti. Prvi je taj što nije potpuno irelevantno je li netko tko zastupa dizanje mirovina penzioner ili ne, i je li netko tko tvrdi da treba smanjiti porez na dobit vlasnik firme ili ne. Ali to je manji problem, dobri argumenti su dobri bez obzira na namjere autora, samo je zgodno znati kontekst jer nam omogućava da malo promijenimo pondere.

    Drugi problem je ozbiljniji, a to je da si ljudi koji su anonimni često dopuštaju osobne napade, klevete i laži. Nažalost, laž koja se često ponavlja može navesti ljude da se upitaju ima li tu nečega. Postoji čitav niz javnih figura kojima nikad ništa nije dokazano ali ih konstantno blate anonimusi na novinskim portalima i forumima. Mislim da to nije korektno.

    S obzirom da godinama pratim tvoj blog i nisam niti jednom primjetio da nekoga napadaš ad-hominem, nemam nikakvih problema niti s tim što si anoniman. Naprotiv, mislim da je to pametna odluka i potpuno je razumljiva.

  3. @BD Mislio sam prvo da je naštetio “ugledu” tog Pernarovog saveza. Ali i fakultetu i drugim studentima ne bi trebalo biti svejedno kako njegovi studenti nastupaju i koje politike brane.
    Možda previše vjerujem da ipak ima onih koji mogu misliti svojom glavom, da su na višoj razini od ove ulične, pogotovo po fakultetima.

    @Simun Hvala i također, valjda.

  4. http://www.nytimes.com/2012/01/22/business/apple-america-and-a-squeezed-middle-class.html?_r=2&hp=&pagewanted=all

    Ne znam jesi li ga vidjeo ali clanak, koji sam citao danas, mi je pomogao da shvatim sto znaci fleksibilnost danas u poslovnom svijetu. Fascinirao me je. Slazem se ali kad je to ikad kod nas bilo briga fakultete za bilo sto osim kvota i prava iz proracuna.

  5. Bila je općenita pohvala, kojoj jasno nije cilj sam sebi, nego akcijski (da dovede posjetioce, mislim da sam s 359 bio donekle i uspješan), ali usputna napomena za gljivu!

    • Iako možemo sad i prilično lako saznati tko je Cronomy 🙂
      Evo pitamo nekog solidnijeg iz svijeta hrvatskih ekonomista, recimo ŽM, tko je sve bio u Chicagu, i to je to, manje-više.

      • Ne moras ih gnjaviti, nitkog od njih ja ne poznajem osobno, kao ni oni/one mene.
        Nazalost jeli.
        Da bio si uspjesan sa brojem posjeta. Hvala.

      • Ma ima sigurno popis deletaga iz Chicaga. Ako nisi dio establishmenta, tim će te lakše biti locirati metodom eliminacije (ne i ugihititi i transferirati) 🙂

%d bloggers like this: