2012 Nobelova iz Ekonomskih Znanosti (UPDATE)

autora/ice cronomy

Članak Vedrane Pribičević sa ZSEMa (aka MissHayek) u Banka magazinu o ovogodišnjoj Nobelovoj. Puno toga pametnog rečeno, vrijedno vaše pažnje.

Par stvari. Teorija igara možda je elitniji dio ekonomske discipline, ali ne mora biti monstruozan. Matematički izgleda zapleteno, ali je u biti elegantan set alata za razmišljanje o problemima svijeta. Most između problema i riješenja. Upravo tako je Roth iskoristio Gale-Shapley algoritam i upravo tako Roth razmišlja o svom radu općenito. Teorija igara je polako ali sigurno postala dio dodiplomskog curriculuma ekonomista. (Vidi pitanje ispod.)

Razlika između teorije igara i  klasičnih teorija i alata mikroekonomije nije toliko u matematici, već u uvidu da u standardnom mikroekonomskom problemu (npr. kupovina bureka) najbolje moguće riješenja ovisi samo o vama, vašim željama, vašoj osobnoj potražnji koja ovisi o cijeni i kupovnoj moći, dok u problemima teorije igara najbolje riješenje ovisi ne samo o vama već i o onome što svi drugi oko vas žele i rade. U problemima i situacijama gdje se ne možemo osloniti na cijene da nam signaliziraju tko će dobiti što (npr. alokacija bubrega) stvari postanu komplicirane. Ljudi i dalje žele i trebaju bubrege, ali bez cijenovnog mehanizma da ih alocira, riješenja tko bi trebao dobiti što nisu očita.

Vrijedi naglasati još jednom da je David Gale preminuo 2008 godine, inače bi i on bio dio ove nagrade. (samo je jedna nagrada, svaki je dobio polovicu, ne pojedinačno.) Alvin Roth to dobro zna. Ovdje je njegov rad iz 2008 o povijesti, teoriji i praksi Gale-Shapley algoritma u povodu 85. rođendana Davida Galea.

Ovo je i nagrada koja jasno pokazuje (viče!) da je ekonomija puno više od makroekonomije. Mnogi bi rekli da zapravo i ne postoji makroekonomija kao poseban dio ekonomske znanosti, popur Nobelovca Prescotta, već da je sve to zapravo dio mikroekonomije na agregatnoj razini. Usudio bi se reći da više od polovice ekonomista, iako dnevno možda diskutira o makroekonomiji, uopće se njome ne bavi u svojim istraživanjama.

Ovogodišnji dobitnici su odličan primjer toga. Budalaste ideje konceptualnog zbunjenih tipova poput Stevea Keena (nakaradno pod economics misli samo na makroekonomiju i gdje trebate platiti (?!) da bi bili izloženi zrncima beskorisne “mudrosti”) ne zavrijeđuju minutu paženje. Roth, Gale i Shapley su jedna sasvim druga priča. Savršeno uparivanje teorije i čovječanstvu korisne prakse. Za to se i dodjeljuje Nobelova, zar ne?

—————————————————————————–

Da li se Šveđani igraju sa našim umovima kada Nobelova za mir ode EU, a Nobelova iz ekonomije za razumijevanje, između ostalog, problema stabilnog braka, kooperacije i koordinacije?  Možda.

Nobel za teoriju igara,  stabilne alokacije i dizajn tržišta (bez novca), ali i praksu. Zanimljivo je da Roth ima blog pod imenom Market Design, a nagrada je za Market Design! Prva stvar koju je Roth napravio (osim kave) je izgleda post na blogu kako će blog danas biti u kašnjenju. Jučerašnji post je o Nobelovoj nagradi i konzumaciji čokolade. 😉

Značajno je, što mnogi ističu u ovo kratko vrijeme od kada je Nobelova najavljena, da ove teorije imaju vrlo korisne i praktične primjene. Alvin Roth je mnogo vremena posvetio korištenju ovih teorija i algoritama u riješavanju problema alokacije u stvarnom svijetu. Odličan (!!) članka i intervju o tome sa Rothom ovdje. Slobodno pročitajte to prije bilo čega drugoga. Vrlo informativna stranica o publikacijama Rotha ovdje.

Posebno vrijedan, aktualan i važan je Rothov rad na problemu alokacije bubrega (u beznovčanom tržištu.)

Kratka biografija i odličan pregled istraživanja Lloyd Shapleya je ovdje, via AEA. Kada učite teoriju igara vjerojatno  će te se susresti sa konceptima poput Core, Shapley Values i Gale-Shapley Algoritam. Ako znate o problemu stabilnog braka, otprilike znate o čemu se radi. Vidi demonstracije ovdje i ovdje. David Gale je preminuo 2008. Njihov zajednički i originalan rad je ovdje. Btw, da li netko zna za udžbenik/rad o teoriji igara na hrvatskom ili susjednim jezicima?

Možda i nije nevezano da je EU dobila Nobela za mir (svakako politička poruka) a Nobel za ekonomiju duo koji je pridonio našem razumjievanju stabilnog braka i sastavljanju različitih agenata: poslova i radnika, muževa i supruga, doktora i bolnica, bubrega i pacijenata.

Morati ću više razmisliti o tome i povezati te dvije ideje. Alex Tabarrok na MR ima uvod u “Nobel Matching” i više o problemu alokacije bubrega.

Oglasi

9 komentara to “2012 Nobelova iz Ekonomskih Znanosti (UPDATE)”

  1. vjerujem da vam ovo nije promaklo, a i nastavlja se čini mi se na onu našu staru temu 🙂
    http://econlog.econlib.org/archives/2012/10/prescott_hoisti.html

  2. Ok, stara priča. Što je pisac (ti) htio reći?

  3. pa volio bih čuti vaše mišljenje i da li to uzimate u obzir prilikom konstruiranja modela. meni se to čini ključna stvar u vašem modelu utjecaja porasta poreza.

  4. Što se tiče zadnjeg komentara. Zanimljiv članci, ali kojim temema točno bi se trebao posvetiti? Zanima me, ne mislim ništa loše jeli. Da je tržište najbolji mehanizam za alokaciju kada mu je dozvoljeno da radi? Da, slažem se.

    Što se tiče gornjeg komentara Jonesa. Da, to je uzeto u obzir, dio je modela na jednostavan način.
    U članku Jonesa vrlo je nejasno na što se porez odnosi, tj. koji porez opisuje. Mogao je biti preczniji. Ako pogledaš Prescottov članak, ondje su porezi na potrošnju, prihod od rada, investicije i kapitalnu dobit. Svi su kombinirani u efektivnu marginalnu stopu poreza na prihod od rada. Model iznad ima običan lump sum porez.

    • Vi ste se bavili pitanjem utjecaja poreza ponašanje i posljedično na ekonomiju. Koliko sam shvatio iz članka Prescottov doprinos je slijedeći, on je zanemario čitavu priču kako se ponašamo kad smo siromašniji ili kad imamo manje poticaje za rad, već se orjentirao samo na državnu potrošnju.

      If higher taxes are wasted, then a tax hike has a small, ambiguous effect on employment.

      If higher taxes are spent wisely, then a tax hike causes a big fall in employment.

      po tome ispada da je podizanje poreza uvijek štetan potez jer ako država ima dobre namjere (spending wisely) onda to postiže učinak suprotno tim namjerama (uništava rad i zaposlenje), a ako je država neodgovorna i jednostavno podjeli novac kako god joj paše onda je utjecaj na ekonomiju u najmanju ruku upitan.
      meni se to čini zanimljiv zaključak, odnosno svodi se da je jedina odgovrna vlast ona koja troši razumno i ima male poreze.

      to je upravo zaključak koji i ljubitelji slobodnog tržišta imaju a izveden je na takav način da čak i oni koji ne prihvaćaju slobodnop tržište ga moraju prihvatiti kao ispravan.

      obzirom ste vi isto krenuli sa makroekonomskog aspekta a i niste do kraja ispričali priču, neznam jesu vaši zaključci u skladu s ovim samo na drugi način izvedeno ili vi pak želite pokazati nešto drugo.

    • ovo za teme sam mislio da sagledate nobela iz svojeg uvjerenja (ako podržavate slobodno tržište nemožete ne biti kritični prema Rothu zar ne?)
      ako pak imate druge stavove (iako mi je nerazumno da netko tko razumije ekonomiju a vi ju razumijete veliča doprinos teorije igara u ovako bizarnom polju).

      Mislim meni je to u rangu da smo u 80-im dodjelili “Nobela” KP za par-nepar metodu distribucije goriva.
      To ne da je žmirenje na jedno, nego na oba oka. dodatno ovo sa EU ja mislim da je Nobel pao ispod razine Porina i sl. nagrada. Meni je to sramotno i licemjerno u najmanju ruku.

  5. Hm, moja uvjerenja ili stavove? Ne znam da imam neko posebno uvjerenje koje ti tražiš kod mene.
    Da li su Roth-Shapely zaslužili nobela? Mislim da jesu, kad gledaš unazad postignuća i korisnost istraživanja su svakako prisutna. Možda malo iznenađenje, ali tako je svake godine u iščekivanju, ali i potvrda sa se napreduje i u društvenim znanostima. Da li je netko drugi iz područja teorije igara zaslužio prije njih? Vjerojatno bi mnogi izabrali Ariela Rubensteina.

    Ne vidim potrebe biti kritičan prema Rothu, niti razloga ili opravdanja. Ne vidim da je on protiv slobodnog tržišta. (???) Posvetio se nekim drugim pitanjima oko alokacije resursa, u nedostatku klasičnog tržišta, dakle vjerojatno mnogom težim za riješiti. I to je sve.

    Što znači ili si htio reći sa “veliča doprinos teorije igara u ovako bizarnom polju?” Pokušati ću odgovoriti, ali moram razumijeti što želiš reći. Što je bizarno polje? Također, ne vidim svrhu primjera par-nepar metode (glupo) ili vezu toga sa teorijom igara?

    Nobel za mir me ne zanima, to je uvijek i sve više politička priča.

    • što mislim?
      mislim reći da je nobel za ekonomiju ove godine isto politički, ništa manje nego je to za mir.

      Što znači ili si htio reći sa “veliča doprinos teorije igara u ovako bizarnom polju?”

      ajmo uzeti za pretpostavku da sutra EU ozakoni ponovo robovlasništvo. jel biste onda podržali Nobela za optimalnu razmjenu robova?
      Mislim reći da je Nobel očigledno politički upravljana institucija i s time upravo gubi na važnosti, jer ekonomska pitanja su iznimno važna da bi se previdjeli ovako grubi propusti.

      Također ne bi li Nobel trebao biti nezavisan i objektivan u svome radu. Nije li znanost na prvom mjestu.
      Nobelom za mir i ovim nobelom za optimalan raspored robova je zapravo pokazao da je to zapravo najobičnija lobistička politička organizacija, koja usput dodjeljuje i neke nagrade za neke stvarno bitne stvari

      Mislim svatko ima pravo raditi sa svojim novcima što god želi, ako hoće nek dodjele nagrade za mir i Miloševiću i Hitleru, to je njihova stvar. No mi ne moramo zato biti slijepi na stvarnu povijesti i stvarne činjenice.

      U ovom kontekstu za razmjenu organa postoje daleko bolja i jeftinija rješenja, a za mir postoje puno zaslužniji ljudi i institucije. imho.

%d bloggers like this: