MMF-ove prognoze za regiju

autora/ice cronomy

Pred novi sastanak MMF i Svjetske Banke ovaj vikend, izašlo je novo MMFovo izvješće o stanju svjetskog gospodarstva. U drugom poglavlju se daju pojedinačna izvješća o regionalnim gospodarstvima gdje je za nas najzanimljivija regija Emerging Europe. Čitava regija je 2006. rasla stopom 6.3%, dok za 2007. su predviđanja 5.8%. Snažne performanse regionalnih ekonomija su poduprte investicijama u produktivne kapacitete i gradnjom, te potrošnjom zbog većeg raspoloživog dohotka, lakih kredita (uglavnom zbog prekograničnih međubankovnih zajmova). Izvoz, koje je ubrzao i u Hrvatskoj, je beneficirao zbog bržeg rasta Zapadne Europe. U Hrvatskoj predviđeni rast za 2007. je 5.6%, što je povišenje prognoze u odnosu na travanj kad je predviđen 4.7% rast za ovu godinu. Stopa inflacije je prognozirana na 2.3% za ovu godinu. U 2007. se predviđa deficit tekućeg računa Hrvatske od 8.4% BDPa, što je daleko manje od Bugarske i Rumunjske, no ne i od centralne Europe gdje je prosjek -4.1% BDPa. (podaci u tablici niže.)

MMF07

No, jaki rast i rezultati regije su praćeni rizicima, povećanje vanjskih “nejednakosti” (external imbalances) i pregrijavanje Baltika i jugositočne europe. Za Baltičku i našu regiju izvješće kaže (bold dodan naknadno):

  • Credit booms in the Baltics and southern and southeastern Europe have been supported by readily available financing through foreign parent banks at low real interest rates and, in some cases, by procyclical fiscal policies. A significant portion of credit in the Baltics and other emerging Europe has been denominated in, or indexed to, foreign currency (more so than in other emerging market regions) and directed to real estate, and the balance sheet mismatches such lending creates raise prudential and macroeconomic concerns.

Za centralnu Europu ton i poruka su drugačiji:

In central Europe, external positions have been stronger, in part because capital inflows there have tended to take the form of foreign direct investment in the tradable goods sectors, with the ensuing exports helping to keep current account deficits under control.

Meuđu ostalim predviđanjima:

  • Domestic demand will slow owing to monetary and fiscal tightening, but should remain strong..
  • Tighter global credit conditions are likely to dampen growth of house prices and household consumption, with knock-on effects for construction and business investment.5
  • Exports are also likely to slow as a result of weakening external demand from western Europe and, to a lesser extent, strong currencies and rising wage costs.

Švedske banke, najaktivnije u Baltiku, najavile su postoženje uvijeta kreditiranja zbog zabrinutosti oko velikog rasta kredita u toj regiji. U Hrvatskoj su neke banke već povećale kamatne stope na kredite denominirane u švicarskim kreditima, u obrazloženje da je relevantni Libor na ‘švicarce’ porastao no povećana potražnja za kreditima je isto imala ulogu.

MMFovo izvješće upozorava da je rizik od ubrzanih i “nesređenih odmotavanja” neravnoteža vanjskih računa koncentriranu u par zemalja sa mogućim preljevanje u ostatak regije “uglavnom kroz zarazu.” (Termin contagion nam je poznat iz kasnih 1990tih kod krize zemalja Jugoistočne Azije)

  • ...risks of a disorderly unwinding of large external imbalances are concentrated in some countries, with spillovers to the rest of the region mainly through contagion. Countries with large external imbalances—the Baltics, Romania, and Bulgaria—may be significantly affected by the increased cost of external financing and higher risk premiums, following recent financial market turbulence, although the strength of fiscal positions may mitigate the fallout in some cases. There is scope for financial market contagion, whereby a widening of the risk premium for one emerging European country may prompt investors to reassess sovereign risk of other countries in the region.

Makroekonomska politika prema tome treba ublažavati pad i riješavati ranjivosti kojima su izložene ekonomije zemalja u regiji.

  • Macroeconomic policies therefore need to focus on steering economies toward soft landings, while containing vulnerabilities and laying the foundation for sustainable long-term growth. Countries with fixed exchange rate regimes (for example, the Baltics and Bulgaria) or tightly managed floats (for example, Croatia) should rely more on fi scal restraint as they seek to rein in demand pressures.
Oglasi
%d bloggers like this: