Posts tagged ‘Economics Blogs’

02. siječnja 2008

Još o neuspjehu tržišta za vrijeme blagdana

autora/ice cronomy

Moja rezolucija za novu godinu je da više blogiram. To je to. Sretna Nova.

Da još malo dodam na zadnji post o neuspjehu tržišta za blagdane, dok je još tematika svježa. U jednom od komentara, Tommy kaže:

– vjerujem da u razmatranje potrošnje treba dodati i faktor “stimuliranja potrošnje”. Pod stimuliranjem potrošnje podrazumijevam ugođaj koji se stvara u Božićno vrijeme a koji dovodi do euforičnog stanja kod potrošača. Na euforičnost utječu faktori kao što su šarenilo, blještavilo (sličan efekt kao kod vatrometa), klišejevske pjesmice, pa zašto ne konačno olakšanje što je završila godina puna stresa.…

read more »

21. prosinca 2007

Da Bago, možda bi bilo bolje bez Božića

autora/ice cronomy

Bez da optužujem Mislava Bagu da je za ukidanje Božića i darivanja, sva ona pitanja u jučerašnjem Otvorenom su donekle opravdana i imaju smisla (osim onog sa bojlerom no i to ima nekog smisla). Da je i rekao da je za ukidanje Božićnog darivanja ne bi bio u krivu. Građani hrvatske misle potrošiti negdje oko 12 milijardi kuna za ove blagdane, a pravo pitanje je koji je stvarni trošak toga? Koliko nas realno košta Djed Mraz? Trebali bi misliti o dvije vrste analize: makroekonomska i mikroekonomska.

Na prvi letimični pogled, makroekonomski Hrvatska je na dobitku. Božićna potrošnja u milijardama kuna je bogom dana za trgovce koji i zapošljavaju znatan broj ljudi. Hrvatska, kako su konstatirali u sinoć u Otvorenom, ulazi u društvo zemalja koje trese potrošačka groznica za vrijeme blagdana. To znači da trgovci jednostavno neće moći zamisliti opstanak bez Božićnog šopinga. Primjerice, u Americi potrošnja u zadnja dva mjeseca godine donosi čak 1/4 svog godišnjeg prihoda trgovaca, pa nešto slično tome neće biti iznenađujuće ni kod nas. Božić reklo bi se, najbolji je dio godine za njih i ekonomiju. Je i nije. Ponekad je ispravno uzeti argument u krajnost. Što bi se dogodilo da nema Božića?

Možda ništa posebno. Primjerice, godišnja potrošnja bi vjerojatno ostala ista, samo bi bila raspoređena ravnomjernije kroz godinu. To bi zapravo i bilo bolje za prodavače jer izglađenija potrošnja kroz godinu teoretski je poželjnija – trgovci bi izbjegli neproduktivno planiranje zaliha i troškove neprodanih zaliha. Na slični način, potrošnja bi ostala ista kroz godinu jer bi se raspodjelila kroz druge blagdane i rođendane koji bi postali sve važniji. Pokloni za 1. Maj? (Krajnja desekracija komunističkog nasljeđa.)

Jedan scenarij, gdje bi došlo do pozitivne promjene, je da bi potrošnja pala, ali bi štednja porasla. Svakako bi to bilo korisno za hrvatskog zaduženog potrošača, vanjski dug u odnosu na BDP (u apsolutnim iznosima ne znači ništa). Građani će se zadužiti i ove blagdane za kupnju poklona, što nije baš sasvim racionalno. Djed Mraz znači smanjuje štednju? Tyler Cowen kaže da da. No tko kaže da je štednja racionalna?

No ako Božić postoji, a mi ne kupujemo i ne poklanjamo zar nismo gosp. Scrooge? Da, pa šta? Ebenezer Scrooge je vjerojatno bio najveći filantropist. Pošto nije ništa kupovao, samo zarađivao, svaka dodatna funta (ili što već je zarađivao) proizvedena je obogaćivala svijet. No u Hrvatskoj ionako ne proizvodimo mnogo generalne potrošačke robe. Drugo, sa debelim bankovnim računom omogućujemo drugima uvijek dostupna sredstva za posuditi i spustimo kamatne stope. No, u Hrvatskoj kamate su određene vani i već su niske. Nejasno je koliko bi dodatna kuna štednje spustila kamatnu stopu. (vjerojatno ne bi) Ako ne vjerujete bankama, slobodno punite madrac. Smanjenje novčane mase, smanjiti će te level cijena. To je ujak Paje Patka radio. Znači, i jedna i drugi su bili korisni društvu. (Thank you Steven Landsburg for nifty analogies.) Preporuka za roditelje – kupite djeci DVD A Christmas Carol i naučite ih štediti. 🙂

E, ali da li će se djeci svidjeti baš taj poklon? Da li je to dobro za ekonomiju? Mikroekonomska analiza za sutra.

17. prosinca 2007

Greenspan za zainteresirane

autora/ice cronomy

Prije koji dan Alan Greenspan je napisao, po prvi put, svoje mišljenje/objašnjenje (op-ed) o sadašnjoj kreditnoj krizi i problemima na hipotekarnom tržištu u SAD koji su poslužili kao okidač. Niske kratkoročne kamatne stope koje su trajale predugo, zbog straha od “korozivne” deflacije, su izgleda imale nekakvog utjecaja na balon hipotekarnog tržišta. (vidi niže podcrtano) Čitav komentar je dostupan besplatno, no ja sam ga ipak cijelog stavio ovdje za one lijene kliknuti na link. Greenspan piše vrlo zanimljivo i relativno točno. Za one koji ne prate i ne znaju dovoljno (jer ne prate) Greenspan je apsolutni car sa ekonomskim brojkama i raznim podacima prošlosti. Tu mu svakako pa i nema premca. No, to ne znači da je u pravu uvijek ili da najbolje zna. Iako je Greenspanov op-ed precizan u svom objašnjenju, priznaje da su postojale ozbiljne brige te ukazuje na točne globalne ekonomske pojave koje su imale velikog utjecaja bez obzira na niske kamatne stope, blogeri nisu baš razumljivi, tj. ne absolviraju Greenspana od grijeha lakog novca i niske ključne kamatne stope i smatraju da je preblag prema osobnim greškama. Za pregled reakcija blogera vidite WSJ blog kao i ovdje gdje poznati ekonomist Allan Meltzer kaže da je Greenspan bio sasvim u krivu oko posljedica potencijalne deflacije, i na poznatom blogu duga imena kritičnom prema Alanu. Greenspan bi trebao preuzeti određenu odgovornost, no svakako ne potpunu. Blaži konsenzus bi bio da je monetarna politika 2003. bila ispravna, iako preduga i mogla je biti bolja. 

read more »

Oznake:
17. listopada 2007

MMF-ove prognoze za regiju

autora/ice cronomy

Pred novi sastanak MMF i Svjetske Banke ovaj vikend, izašlo je novo MMFovo izvješće o stanju svjetskog gospodarstva. U drugom poglavlju se daju pojedinačna izvješća o regionalnim gospodarstvima gdje je za nas najzanimljivija regija Emerging Europe. Čitava regija je 2006. rasla stopom 6.3%, dok za 2007. su predviđanja 5.8%. Snažne performanse regionalnih ekonomija su poduprte investicijama u produktivne kapacitete i gradnjom, te potrošnjom zbog većeg raspoloživog dohotka, lakih kredita (uglavnom zbog prekograničnih međubankovnih zajmova). Izvoz, koje je ubrzao i u Hrvatskoj, je beneficirao zbog bržeg rasta Zapadne Europe. U Hrvatskoj predviđeni rast za 2007. je 5.6%, što je povišenje prognoze u odnosu na travanj kad je predviđen 4.7% rast za ovu godinu. Stopa inflacije je prognozirana na 2.3% za ovu godinu. U 2007. se predviđa deficit tekućeg računa Hrvatske od 8.4% BDPa, što je daleko manje od Bugarske i Rumunjske, no ne i od centralne Europe gdje je prosjek -4.1% BDPa. (podaci u tablici niže.)

read more »

%d bloggers like this: