Glasanje na Euroviziji – politika, koluzija ili kvaliteta?

autora/ice cronomy

Eurovizija je uvijek bila puna kontroverzi i optužbi o političkim “manevrima”. Optužbe o političkom glasanju, trgovini glasovima ili političkoj koluziji se redovno pojave nakon glasanja i proglašenja pobjednika. Birtanci su standardno već ogorčeni i u svojim ocjenama (ili nedostatku) vide političke faktore i međunarode odnose “tamo na kontinentu.” Tako je i ovaj put nakon pobjede Rusije.

Kontroverza i polemika ima dovoljno za ozbiljno akademsko analiziranje svih dostupnih podataka da bi se vidjelo da li je sumnja o politički orijentiranom glasanju opravdana. Ideja da koluzija i geopolitika igraju veću ulogu od kvalitete pjesama prilikom ocjenjivanja je već prije studirana od strane raznih vrsta autora – financijski matematičari, kompjuterski inžinjeri, biolozi, sociolozi. I The Economist se bavio tim pitanjem u jednom izdanju 2005. Vjerojatno među posljednjim radovima koji analiziraju ovu tematiku uspoređujući sa svim prijašnjim radovima su dva ekonomista (ekonometričara). Pošto ekonomska znanost ponekad predstavlja ozbiljno analiziranje smješnih tema, dala je svoj doprinos i ovom “važnom” pitanju glasanja na Euroviziji. 🙂 Ipak je kvaliteta.

U ovogodišnjem ožujskom izdanju Europan Journal of Political Economy autori Victor Ginsburgh i Abdul Noury u svom su radu analizirali, pomoću ekonometrijskih tehnika, podatke o glasovanju za sve Eurovizije of 1975. do 2003. Cilj je bio analizirati determinante uspijeha i glasanja pojedinih zemalja kroz objašenjenje glasova svake pojedine zemlje za drugu zemlju. Na taj način autori su testirali postojanje trgovine glasovima, namjerne ili nenamjerne, zbog političkih razloga. (Rad u pdf-u ovdje)

Prijašnji radovi su tražili dokaze za upitno glasanje, zbog sumnji na poličko umjesto artističko ocjenjivanje, i pronašli da uistinu postoje blokovi zemalja gdje je ocjenjivanje. Radovi dr. Dereka Gatherera su posebno značajni jer je on utvrdio postojanje tri velika glasačka bloka između 1975-2005: Skandinavski + baltičke zemlje, Balkan (bivša Juga+Bugarska, Rumu.) i Rusija sa susjednim zemljama bivšeg SSSRa. Gatherer je predvidio pobjedu Srbije 2007. Sudeći po glasovima i pobjedniku ove godine i posljednjih par, Gatherer je upravu – zemlje koje ne pripadaju jednom od ova tri bloka nemaju velike šanse pobjediti.

Yair (1995) was among the first to study the contest. Using the voting data over the period 19751992, he found three bloc areas namely Western, Mediterranean and Northern Europe. Gatherer (2004) analyzed the period 19752002 and identified two large blocs, called the Viking Empireincluding Scandinavian and Baltic countries, and the Warsaw Pactcomprising Russia, Romania and the former Yugoslavia. More recently, Gatherer (2004, 2006) used Monte Carlo simulation methods to study voting pattern of countries over the period 19752005. He emphasized the emergence of large geographical blocs since the mid-90s. Fenn et al. (2005) investigated the relations between European countries represented in the contest in terms of a dynamical network, and concluded that there exist unofficial cliques of countriesand vote patterns.

No, neki od tih radova su zanemarili faktor kvalitete pjesme i izvođenja u ocjenjivanju. Na jednu ruku, pošto je kvalitetu koju suci ocjenjuju teško promatrati i bilježiti, pogotovo nakon 1997. kad je uvedeno direktno telefonsko glasanje javnosti, normalno da je kvaliteta bila isključena. Na drugu ruku, u idealnom svijetu (idealnoj Europi?) jedina determinanta prilikom glasanje bi bila kvaliteta pjesme i performansa, pa se taj faktor ne može tek tako zanemariti. Uz kvalitetu, faktori koji bi mogli imati utjecaj na ocjenjivanje su jezik pjesme, spol izvođača, solo, duet ili grupna izvedba, redosljed izvedbe također ima utjecaj na rezultat. Da podsjetim, cilj je analizirati glas zemlje x prilikom ocjenjivanja nastupa zemlje y; ne determinante ukupnih glasova. Prema tome, trebamo pogledati i drugu stranu jednađbe i uzeti u obzir karakteristike glasača ili suca. U obzir dolaze lingvističke i kulturale udaljenosti između suca i izvođača, kao predstavnici kulturološke približenosti između stanovništva.

Tu dolazi naš rad iz Europan Journal of Political Economy. U radu, autori su pokazali, za razliku od svih ostalih, da kvaliteta igra ključnu ulogu i da nema političke trgovine glasovima, već da se radi o kulturološko/jezičnim faktorima.

In this paper we show that qualityas determined by the juries of the various competitions, and which is ignored by Fenn et al. (2005), among others, plays the most important role. There exist cliques or voting blocs, but these are based on linguistic and cultural similarities, which, once they are introduced to explain the votes cast by each participating country for other countries, eliminate the effect of votes’ exchanges based on political issues. We thus conclude that what may look as vote trading is in fact sincere voting based on quality,and linguistic and cultural proximities. Still, one can argue that the voting procedure takes into account factors that are not purely artistic.

Pošto nema direktnih obzervacija kvalitete, potrebno je izraditi kvalitetnu proxy mjeru kvalitete. Kako bi mjera kvalitete bila što bolja autori uzimaju u obzir postojanje 3 velika glasačka bloka indentificirana u radu Derek Gatherera. U mjeri kvalitete pojedine zemlje isključeni su glasovi svih članova koji pripadaju tom istom glasačkom bloku. Npr. u mjeri kvalitete Hrvatske pjesme isključeni su glasovi zemalja koje pripadaju Balkanskom bloku. U mjeri kvalitete Ukrajine isključeni su glasovi Rusije i Poljske. Itd… Mjera kvalitete tako nije zahvaćena postojanjem tih velikih glasačkih blokova i prema tome kvaliteta nije precjenjena.

To je bitno, jer kroz više testova, kvaliteta uvijek izlazi kao dominanti faktor prilikom glasanja.

We first observe that quality always plays a very significant role, and can be interpreted as showing that there is large agreement between judges on the rating of candidates. Vote trading is significant only in specification (a), in which no account is taken of linguistic and cultural distances. It ceases to be so in all the other specifications once linguistic and/or cultural distances are also accounted for. Note that even when the coefficient on vote trading is significantly different from zero, its value is very small.

Rezultati drugog testiranja su vrlo slični.

Results produced by TSLS are very similar to the previous ones. They show that quality is still very significant, there is no significant vote trading, singer characteristics do not matter, language proximity is significantly different from zero at the 1% probability level, and two cultural distance measures are significantly different from zero at the 5% level.

Kod usporedbe koeficijenata (oni koji se razumiju mogu pogledati u tablice u radu) rezultati opet potvrđuje dominaciju kvalitete i umanjuje (gotovo da eliminira) trgovinu glasovima kad se uzmu u obzir lingvistički i kulturološki faktori.

Results show that the quality of the singer (or group) is the most important variable, and that the effect of vote trading is dwarfed by the effect of linguistic and cultural distances……

All our results point in the same direction. Quality is the main determinant in the voting procedure, linguistic and other cultural factors are present, but not at the forefront. Political vote trading is not an issue once cultural factors are taken into account. This does not mean that there is no vote trading, but it is rather due to cultural and linguistic factors.

Još jedan rad donosi slične zaključke. Iako ga nisam vidio, BBC prenosi da rad dr. Michel Vellekoopa i dr. Laure Spierdijk, nakon analize glasanja isto između 1975. i 2003. objašnjava:

After correcting for language, cultural and religious preferences, they found strong evidence of political voting only among Estonia, Latvia and Lithuania. Other voting patterns, Dr Vellekoop says, can largely be explained by language preferences and shared cultural tastes. Cyprus and Greece, for example, are commonly accused of favouring each other and of all the countries, statistics suggest they are the most likely to vote for each other. Wogan seemed to sum it up when Cyprus awarded Greece 12 points in last year’s contest. “Over the years people say this is ludicrous, this is ridiculous,” he laughed. “But still they do it. They just don’t care.”

But Dr Vellekopp says his statistical analysis shows the reason the two countries give high marks to each other so often is because their people speak the same language and probably like the same kind of music.

Možda ovo pomogne netkom u klađenju na sljedećoj Еуровиѕији. Eh, i ja se ulovim teme za pisati.

Oglasi
Oznake:

One Comment to “Glasanje na Euroviziji – politika, koluzija ili kvaliteta?”

  1. Naprosto nevjerojatno !!!

    Evo, baš neki dan sam razmišljao kako bi bilo super da se netko sjeti napraviti upravo ovakvu analizu glasanja na Eurosongu, kad ono vidi, netko se već sjetio 🙂

    A pogledaj i što Modesti Blejz ( http://modestiblejz.blog.hr/2008/05/1624890225/crvena-knjizica-eurosonga-kako-doci-i-pobijediti.html ) kaže o tome (ako već nisi ;-).

    U svakom slučaju: U SRIDU 🙂

%d bloggers like this: