Archive for Travanj, 2008

29. travnja 2008

WSJ – Povratak Nacionalizma

autora/ice cronomy

Baš kad smo pomislili da smo završili sa nacionalizmom i ušli u 21. globalizirano stoljeće, gdje državne granice i nacionalne barijere padaju, te se cijeli svijet sve više integrira, on nam se vraća. Ovaj put u obliku državnog uplitanja, sa političkim, nacionalnim ciljevima – bilo da su u pitanju internet domene, (Balkanizacija interneta) nacionalizirane naftne kompanije (Petro Nacionalizam) i protjerivanje stranih, Ruske prijetnje oko isporuke plina, rastućoj međunarodnoj važnosti zemalja poput Brazila koje prije nisu mogle ni svoje unutarnje probleme riješiti, više regulacija ili kočenje globalne migracija zbog populizma. Primjerice, da li će Hrvatska otežati imigraciju nužno potrebne radne snage raznih nacionalnosti?

Najveći svjetski investitori nisu više kompanije sa Wall Streeta, već državne investicijske kompanije u JI Aziji i Bliskom Istoku. Upravo su one pumpale novac u Wall Street tokom ove financije krize. Zbog straha od političkih agenda iza tih investicija, Zapad podiže prepreke. WSJ piše o svemu tome na naslovnoj stranici u ponedjeljak. Država se afirmira i vraća u određene domene individua, poslovanja i investicija. Iako se ne radi o klasičnom protekcionizmu više, Thomas Friedmanov “ravni svijet” je sve manje ravan. On vjeruje da se radi samo o epizodi, dok Daniel Yergin vidi kraj lake globalizacije.

Rise of Nationalism Frays Global Ties – Trade, Environment Face New Threats; Balkanized Internet

By BOB DAVIS, April 28, 2008

The world isn’t as flat as it used to be.

During the long march toward globalization, international borders and trade barriers came down. Communism fell. Protectionist walls in Latin America and elsewhere were dismantled. Governments — long prone to meddling in trade — took a back seat to broader market forces.

In a globalization manifesto, New York Times columnist Thomas Friedman declared that the Internet and other planet-spanning technologies were erasing national boundaries. The world, he said in a 2005 best seller, was flat.

No longer. The global economy appears to be entering an epoch in which governments are reasserting their role in the lives of individuals and businesses. Once again, barriers are rising. Call it the new nationalism.

“The era of easy globalization is certainly over,” says Pulitzer Prize-winning author Daniel Yergin, whose 1998 book, “The Commanding Heights,” detailed the triumph of markets over nations, starting with British deregulation under Margaret Thatcher. “The power of the state is reasserting itself.”

(Ostatak teksta niže)

read more »

28. travnja 2008

PD o Petrokemiji

autora/ice cronomy

Još jedna primjer “pokvarene” ekonomske politike u Hrvatskoj u režiji države (i.e. Vlada) i mala sličica ekonomske neslobode. Poslovni Dnevnik piše o Petrokemiji, Vladinom gledanju kroz prste i radničkom dioničarstvu. Uz Vladinu politiku potencijalnog gušenja profitabilnosti PTKM kroz zabrane i prijetnje oko povećanja cijena gnojiva (kako bi se zadržalo na “socijalno” prihvatljivoj razini) i naravno kontrolu izvoza gnojiva sa posebnim dozvolama, uistinu će biti zanimljivo vidjeti zainteresiranosti za obujam dionica Petrokemije. U vremenu kad kompanija ima prilike izvoziti i zarađivati po rekordnim svjetskim cijenama, Vlada guši tu mogućnost arbitralnim mjerama, a na drugoj strani savjetuje radnicima da ne prodaju dionice jer će “cijene dionica rasti kad se stabilizira tržište.” Cijena dionice je funkcija profitabilnost, rasta i razvoja kompanije, upravo onih parametara koje Vlada guši svojom nonsense politikom, ne stabilnosti tržišta. Uostalom, tržište je i sada stabilno “stabilno pada.”

Jedna stvar koja mi se ne sviđa u članku:

“Spomenuti je dvojac do sada uspio izvrsno realizirati scenarij razvoja i opstanka Petrokemije u državnom portfelju. Koji, naravno, jamči veću stabilnost na užarenoj tržišnoj vjetrometini nego u slučaju da tvrtkom upravlja isključivo privatni kapital.”

Nema besplatnog ručka. Kratkoročno, ostanak u državnom portfelju PTKMu možda i jest omogućila stabilniji razvoj i opstanak. No to nije bez troška. Državnom upravljanje, zajedno sa “socijalnim partnerima” u Upravi, donosi tromost prilagodbama tržištu i samo umjetnu političku zaštitu. Državne mjere mogu biti kratkoročno i direktno štetne po kompaniju, poput primjerice ograničavanje izvoza u ovom slučaju. Država, pogotovo naša i njene kompanije su na kraju dana vođene politikom i kako smo vidjeli Ministri se ne boje prijetiti, savjetovati da se “unutarnje rezerve” i prošlogodišnja dobit (koja nema nikakve veze sa današnjim porastom sirovina i poslovanju) iskoriste za sanaciju. Umjesto da je to iskorišteno za ulaganje u inovacije, tehnologiju povećanje produktivnosti i međunarodne konkurentnosti (čitaj “veći izvoz”), upravo ono što dugoročno omogućuje razvoj i opstanak “na užarenoj tržišnoj vjetrometini.” Upravo je paradoksalno da u vremenima kada PTKM ima najveće šanse izvoziti, konkurirati i donositi dobit, država uvodi populističke mjere kontra toga. Tako, teorije koje se znaju čuti po domaćim medijima da nije bitno tko je vlasnik, država ili privatna osoba (vidi Čačićeve izjave), se mogu mački o rep okačit’. Očito da u Hrvatskoj još je bitno tko je vlasnik proizvodnje.

24. travnja 2008

Hrvatski povijesni BDP

autora/ice cronomy

[NOVI POST I GRAFOVI NA OVU TEMU NALAZI SE OVDJE.]

Malo povijesne perspektive o Hrvatskom BDPu po stanovniku, važnijoj mjeri standarda od samog ukupnog BDPa. 

Prvi graf sam napravio pomoću podataka iz rada Josip Tica “The Estimation of 1910-1989 Per Capita GDP in Croatia. (2004)” Ti iznosi CapitaBDPa dostupni su u PDFu ovdje.

Do 1989. per capita BDP iznosi su prof. Tice. Od 1990. do 2001. Tica je prenio podatke (u tablici iznad) iz poznatog povijesnog rada Angusa Maddisona. Ja sam ih objedinio u jednu liniju – plava linija u grafu. Prekid u liniji je tokom drugog svjetskog rata. Nagli pad početkom 90tih je vrijeme Domovinskog rata i hiperinflacije. Treba istaknuti da je sami pad započeo već 1987 u odnosu na ’86.

Prof. Maddison je jedan od pionira u prikupljanju i izračunavanju povijesnih BDPa i rasta zemalja. Objavio je više knjiga na tu temu, a sami podaci su dostupni u Total Economy Database (TED) na njegovoj web stranici. Maddison je dio Groningen Growth and Development Center koji stvara/održava tu bazu podataka.

Pošto su Maddisonovi podaci ažurirani i korigirani od onda, crvena linija za razdoblje 90-2003, predstavlja nove podatke iz zadnje Maddisonove nadopune objavljene u Kolovozu prošle godine. Vidljivo je da su novi podaci za BDP/capita nešto niži za veći dio 90tih od prijašnjih izračuna.

Posljednja, zelena linija, predstavlja najnovije dostupne podatke iz TEDa iz Siječnja 2008, za razdoblje 2003 do 2007. Od prošle godine The Conference Board je preuzeo ažuriranje TEDa. Najnoviji podaci, u excelu, opis i izvori podataka za TED su dostupni ovdje. Svi podaci, kako sam napisao u grafovima, su u PPP 1990 US$.

Gornja zelena linija je samo nastavak serije i tako pokazuje BDP/capita od 2003.-2007. Vidi se da smo tek 2006. postigli veći prihod ($8279) nego 1989. predratne godine ($8155). Donji graf prikazuje potpuno razdoblje 1990-2007 iz TED 2008.

Još jedna u istraživanju vrlo korištena baza povijesnih podataka BDPa i nacionalnih računa je Penn World Table koju su izradili i održavaju Alan Heston, Robert Summers i Bettina Aten sa Center for International Comparisons at the University of Pennsylvania. Kratko zvani Summers-Heston podaci, danas su vjerojatno izbor većine istraživača, a posljednja verzija PWT 6.2 je dostupna ovdje. Verziju PWT 6.1 može se vidjeti ovdje. Donji graf prikazuje BDP/capita iz najnovije PWT 6.2. Razlika u donjem grafu su konstantne cijene bazirane na 2000. godini, u odnosu na 1990. u oba gornja grafa.

(Za uvid u dublju povijest i veličinu hrvatskog BDPa vidi rad Vladimira Stipetića iz 2003. godine “Stanovništvo i BDP Hrvatske (1500-1913) u kontekstu najnovijeg rada Angusa Maddisona.”)

19. travnja 2008

Kruh, žito, gnoj i prava cijena političkih gluposti

autora/ice cronomy

Petrokemija (većinski državna kompanija koja kotira na burzi) je najavila novo povećanje cijena gnojiva. Prvo je najavljeno 24%. Političari, od Predsjednika pa do Ministra svi vrsni menađeri, su odmah reagirali. To nije bilo prihvatljivo. Mesić traži analizu da se vidi “da li su poskupljenja bila potrebna.” Ministar Pankretić proziva i čuva glavu jer su seljaci hitro najavili povećanje cijena pšenice, što bi diglo kruh na 10kn. (Nema očito ljepljivih cijena 😉 )

– Ne želim biti odgovoran za rast cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a ovakvo poskupljenje umjetnog gnojiva zasigurno će to izazvati – rekao je.

Min. Poljoprivrede smatra ovakvo povećanje neprihvatljivim. Kao. A ja mislim da cijena nafte od $115/barel nije prihvatljiva, pa ako mi Pankretić ili određeno Ministarstvo može reći do koje cijene povećanje cijene jest uredu bio bih vrlo zahvalan. Usput ubacite i cijenu bakra u analizu. (!)

read more »

17. travnja 2008

Globalna Inflacija – Grafovi

autora/ice cronomy

U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije za Ožujak – graf lijevo – iznosila 5.7%. U Prosincu 2006. ona je bila 2%, a u Prosincu 2007. 5.8%. Na povećanje te stope je ponajviše utjecao porast cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te nafte. Ista priča je u ostatku svijeta – od svima poznatih cijena barela nafte, do manje znane cijene bijele riže. Stope inflacije idu gore, dok stope rasta idu dolje, što podiže brigu oko stagflacije. Evo par grafova koji ukazuju na globalno kretanje cijena. Slika vrijedi tisuću riječi.

read more »

12. travnja 2008

Kako smo raspoloženi?

autora/ice cronomy

Slabo. Početkom Veljače pisao sam o padajućem raspoloženju potrošača po HNBovim indeksima. Zabilježen je znatni pad u prosincu, a od onda nismo ni gore ali ni bolje. Iz najnovijeg HNBovog Biltena (koji donosi i druge zanimljivosti vezane za inflaciju) – mood se malo popravio, pouzdanje i očekivanje potrošača od Prosinca je poraslo iako još visoko u negativi, dok je raspoloženje još i niže. U Biltenu je prikazan graf pouzdanja zajedno sa potrošnjom, te dugoročni prosjek indeksa pouzdanja potrošača na oko -22. Plava linija je nešto ispod toga sada. Uglavnom, u sva tri potrošači su loše raspoloženi. Bilten kaže:

Podaci iz mjesečne ankete HNB-a o pouzdanju potrošača za prosinac 2007. upućuju na znatno slabljenje potrošačkog optimizma na kraju godine. Slično raspoloženje među potrošačima primjetno je i kod rezultata ankete za siječanj 2008. godine, pa se nešto umjerenija kretanja u potrošnji kućanstava mogu očekivati i na početku tekuće godine.

11. travnja 2008

Hrvatska, Regija i WEO 2008

autora/ice cronomy

Čitam i gledam kroz tek objavljen IMFov World Economic Outlook. WEO je uvijek vrlo zanimljiv (u nedostatku boljeg opisa koji sigurno postoji), pun kvalitetnih podataka i tema van samog stanja poslovnog(ih) ciklusa. Na njemu radi skoro 2000 ekonomista ako se uzme u obzir svi u IMFu, no glavninu čini 10-15. Svakako preporuka za pogledati, tj. pročitati određene djelove. Drugo poglavlje donosi državne i regionalne perspektive. U medijima smo mogli pročitati da je smanjena procjena globalnog rasta na 3.7%, sa prijašnjih 4.1%. Da bi došlo do globalne recesije, stopa promjene ne mora biti 0% ili negativna. Globalni rast od oko 3% se smatra (IMF smatra) globalnom recesijom.

Za Hrvatsku 2008. IMF prognozira:

  • smanjenje stope rasta na 4.3% u 2008. godini, i 4% u 2009. (Stope će se revidirati u jesenjem izdanju WEO. Bitniji je trend od samih brojki. Trend se svakako kreće na dolje.)
  • stopa inflacije za 2008. 5.5% (2.9% u 2007.)
  • pogoršanje tekućeg računa platne bilance, -9% BDPa za ovu godinu.
    read more »

08. travnja 2008

Konkurentna ili usklađena poljoprivreda?

autora/ice cronomy

U Europskoj Uniji i ostatku svijeta vode se rasprave oko kvalitete i opravdanosti poljoprivredene politike, subvencija i podrške EU u kontekstu liberalizacije međunarodne trgovine i politike razvoja. U Hrvatskoj se pak raspravlja, nedostatno, o pregovorima s EU vezanim za poljoprivredu. Čitajući jedna od svježih članaka o “poljoprivrednim pregovorima” u Poslovnom, čini mi se da se nekako olako gleda na pristupanje EU sa agrarnog sektora.

read more »

05. travnja 2008

Graf BDPa

autora/ice cronomy

Sada kad je BDP za posljedni kvartal objavljen imamo potpunu sliku o rastu prošle godine. Posljednji krvartal 3.7%, za čitavu 2007. 5.6%, najviši rast od 2002. Evo kako izgleda na grafu po kvartalima i godišnje.

Oznake: ,
02. travnja 2008

Ekonomske šale

autora/ice cronomy

Jučerašnji post je bio prvo aprilska šala. Čisto da rasčistim ako ima još sumnjivih misli. Pod tags stoji “1. April”, no izgleda da sam ipak potaknuo razmišljana i sumnju. Dobro, neka bude toga više. Samo vi komentirajte. Da nastavim u duhu šala, evo par ekonomskih. Stila….

“Trošak života u Hrvatskoj raste ubrzano posljednjih mjeseci, no potražnja za njime ne opada.”

Za naše političare.

“Priča je jeftina. Ponuda premašuje potražnju.”

Ostale su na engleskom.

read more »

%d blogeri kao ovaj: