Archive for ‘Razno’

17. lipnja 2009

“Shocking news from overseas”

autora/ice cronomy

Evo na odmoru koje “šokantne vijesti” i gdje ih ja čujem. Pitanje: da li je Vlada subvenciranja proizvodnju ovih traperica?

Colbert Report – Croatia’s Biggest Jeans World Record

Kliknite na link za 2min video. WordPress je “napredan” pa ne dopušta flash video direktno.

Oglasi
Oznake:
26. veljače 2009

Ipak je uspio!

autora/ice cronomy

“Topson” se ipak dočepao Arene. He he!

tarena1

tarena2

27. studenoga 2008

Komika

autora/ice cronomy

56254661 Ja sam opet zauzet kao i prošle godine u ovo doba (nažalost tamo negdje do malo prije Božića), ali ovo je prekomično da preskočim. Via FreeExchange.

A dati ću svoj komentar o eminentnosti i “kuhanju” dotičnog na slici. No fight, no glory. Right?

Oznake:
20. listopada 2008

Latinica za pogledati

autora/ice cronomy

Nikad ne gledam Latinicu, ali….Latinica večeras aktualizira temu povratka socijalizma u Hrvatsku. Wonderful! A ja mislio da nikada nije ni otišao. Konkretnije, voditelj Latin i gosti (ne znam tko su ali voljan sam kladiti se da će Man-of-the-Year-Kulić biti sigurno) tvrditi će “da je u Hrvatskoj socijalizam bio efikasniji od današnjeg kapitalizma” (ako pretpostavimo da Hrvatskoj gdje pravna država ne funkcionira postoji kapitalizam) te će naravno kao i svi socijalisti zazivati Švedski model. Pod prvim, nevjerovatno me zanima koje dokaze će podastrijeti. Pod drugim, brojite koliko puta će spomenuti da su nordijske zemlje potpuno otvorene ekonomije, da su Saab i Volvo prodani strancima i nisu u državnom vlasništvu dok se kod nas zaziva protekcionizam, da je Ericssonovo sjedište u Londonu te koliko će naglaska biti na efikasnost/produktivnost Švedske, a koliko na “državu blagostanja.” Drugim riječima, koliko će se spominjati benefiti Švedskog modela, a koliko troškovi i žrtvovanja. Da li će Latin pitati svoje goste zašto se Švedski model raspadao početkom 90tih – iako se od onda zemlja i više nego oporavila?

Evo opisa večerašnje emisije.

Već više od 18 godina kod nas nije bila moguća nikakva rasprava o socijalizmu. Razlog je jasan – želio se napraviti snažan otklon od države koja se raspala i koja je bila socijalistička. Međutim, zbog krize koju upravo proživljava kapitalizam zasnovan na liberalnoj tržišnoj ekonomiji i naših razočaranja u primjeni nekih vulgarnih oblika kapitalizma – socijalizam kao oblik društvenog uređenja ponovno je aktualiziran. Pokazalo se da je kapitalizam rješenje za pojedince, ali ne i za većinu, ali i da je u Hrvatskoj socijalizam bio efikasniji od današnjeg kapitalizma. Elementi socijalizma postoje danas u društvima obilja kakva su skandinavska i njemačko, u kojem se socijalni momenti pojavljuju pod jakim naletima neoliberalističkog vjetra. Švedska je zemlja koja je uspjela zadržati ekonomsku efikasnost, a istodobno zadržati na visokoj razini programe socijalnih reformi. Zajedno sa sindikalnim pokretom i drugim lijevo orijentiranim strankama može se reći da Švedska raspolaže s najjačim socijalističkim pokretom na Zapadu, a nije daleko ni procjena da se tu radi o globalno najjačem socijalističkom pokretu. Mnogi danas mislie da je švedska socijaldemokracija najbolje moguće ili gotovo idealno rješenje.

27. lipnja 2008

Što sljedeće čitati … ili pak kupiti?

autora/ice cronomy

Puzz ukazuje na zanimljiv link What Should I Read Next. Upišeš ime knjige i autora i website generira listu preporučenih naslova koje bi sljedeće trebalo čitati. Ja sam upisao Commanding Heights i Daniel Yergin. Evo što mi je preporučeno za čitati dalje.

These are our suggestions based on readers’ recommendations.

  • Confessions of an Economic Hit Man See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The World’s Banker : A Story of Failed States, Financial Crises, and the Wealth and Poverty of Nations See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The Elusive Quest for Growth: Economists’ Adventures and Misadventures in the Tropics See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The Wealth of Nations See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The Wealth and Poverty of Nations: Why Some Are So Rich and Some So Poor See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The White Man’s Burden: Why the West’s Efforts to Aid the Rest Have Done So Much Ill and So Little Good See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • Free to Choose: A Personal Statement See Amazon UK | US – PROČITAO ALI NEMAM
  • Armchair Economist: Economics & Everyday Life See Amazon UK | US – PROČITAO ALI IZGUBIO UPS
  • Argentina and the Fund: From Triumph to Tragedy See Amazon UK | US – PROČITAO & IMAM
  • The Open Society and Its Enemies: Hegel and Marx See Amazon UK | US – NISAM PROČITAO & NEMAM

Znači, pitanje je sljedeće: Da li da kupim knjigu koju sam već pročitao, iako ima koja godina već, ali je nemam a vrijedno je imati Milton Friedmana ili da pročitam knjigu koju nisam i ne posjedujem (Karl Popper)? Što vrijedi više, u čemu je veća korist?

27. lipnja 2008

Alokacijski mehanizmi i Leonid Hurwicz

autora/ice cronomy

Puzz je već prenio vijest da je prošlogodišnji Nobelovac iz ekonomije, Leonid Hurwicz (90) preminuo. Ja sam nakon proglašenja dobitnika preveo kratki članak prof. Peter Boettkea o Nobelovoj za 2007. Laska mi kad kaže da znam puno više o tome zašto je dobio Nobelovu. Nisam znao baš, i trebao sam se više informirati. Jednostavna činjenica je da, za razliku od mnogih drugih predmeta Nobelove nagrade u ekonomiji, “mechanisam design theory” i Leonid Hurwicz nisu dio standardnog curriculuma, unatoč tome da je dio aktivnog istraživanja u ekonomiji već više od 20 godina sa sve više aplikacija. U New Palgrave Dictionary of Economics, unos pod “mechanism design” je napisao Roger Myersen, koji je dobio Nobelovu zajedno sa Hurwiczom, no ime Leonid Hurwicz se, čudno, pojavljuje samo jednom i to u bibliografiji. Sigurno se iz toga ne može zaključiti tko je Leonid Hurwicz. Ovako WSJ opisuje “mechanism desig theory”:

Regarded as the father of the field known as “mechanism design theory,” Mr. Hurwicz tackled a problem that the field of economics didn’t traditionally consider: When markets don’t allocate resources efficiently, or at all, what sort of allocation mechanisms can be created that will do so?

In textbooks, Adam Smith’s invisible hand matches buyers with sellers equally. A million potato farmers will find a million potato eaters and will sell their goods for the maximum that buyers are willing to pay. In the real world, buyers and sellers can’t find each other, or one buyer tries to corner the market, or the government grows the potatoes. Mechanism design theory addresses what happens when buyers and sellers keep private information about how they value a good or service.

Mr. Hurwicz, born in Moscow, began developing theories that show when markets aren’t capable of operating efficiently — and to measure what type of mechanism would work best. “Leo Hurwicz made the breakthrough that the key part of the problem is that people don’t have incentives to share information” about the price at which they are willing to buy or sell, said Roger B. Myerson, who studied Mr. Hurwicz’s work as a Harvard graduate student and shared his Nobel Prize along with Eric S. Maskin.

Ni na naprednom levelu se o toj teoriji ne uči/raspravlja pretjerano. “Mechanism design” se ne nalazi u standardnim (naprednijim) knjigama, recimo iz mikroekonomije. Hal Varian, autor jednog od najpoznatijih udžbenika iz mikroekonomije, je pisao radove o “economic mechanism design”, ali nije temu uključio u svoj udžbenik za studente. Vjerojatno zato jer je “mechanism design” vrlo matematički orijentirana metodologija analize rezultata ekonomske efikasnosti, ali je ipak sub-disciplina mikroekonomije i teorije igara. “Mechanism Design Theory” se obično pojavi oko diskusija o dizajnu aukcija (zbog potreba privatizacije primjerice) ili teoriji igara. Za sve više od toga treba tražiti specijalne izvore, poput Hurwiczove knjige Designing Economic Mechanisms objavljene tek 2006. Za jednog prosječnog studenta da se upozna sa predmetom “mechanisam design theory”, po mom mišljenju, je slučajnost. Možda će to Nobel promjeniti i “mechanism design” će polako uči u udžbenike. Do onda pročitajte ispod više o teoriji iz New Palgrave Dictionary of Economics (nema matematičkih formula!).

read more »

Oznake:
24. lipnja 2008

Ajmo ljudi!

autora/ice cronomy

Come on people! Slovenci samo što nisu dostigli 50,000 skinutih FireFox3, a duplo ih je manje od nas. Hrvatska sadašnjim tempom neće preko 40,000 downloads još tjedan dana. Trenutno Slovenci imaju 49,790 skinutih FireFox3 a naš broj je na mapi.

11. Zapovijed – Thou Shall Download FireFox3!

Firefox 3

Oznake:
18. lipnja 2008

Ja, meštar od bale

autora/ice cronomy

…. i tako, ja sam se odlučio palo pisati o nogometu. Devet godina lopte u nogama me valjda kvalificira sa nešto znanja, makar za nešto trkljarija. Teško je pisati neke postove o nekakvim ekon-posebnijim temama tokom Eura. (I to kakvog Eura!) Koga to zanima.

read more »

25. svibnja 2008

Glasanje na Euroviziji – politika, koluzija ili kvaliteta?

autora/ice cronomy

Eurovizija je uvijek bila puna kontroverzi i optužbi o političkim “manevrima”. Optužbe o političkom glasanju, trgovini glasovima ili političkoj koluziji se redovno pojave nakon glasanja i proglašenja pobjednika. Birtanci su standardno već ogorčeni i u svojim ocjenama (ili nedostatku) vide političke faktore i međunarode odnose “tamo na kontinentu.” Tako je i ovaj put nakon pobjede Rusije.

Kontroverza i polemika ima dovoljno za ozbiljno akademsko analiziranje svih dostupnih podataka da bi se vidjelo da li je sumnja o politički orijentiranom glasanju opravdana. Ideja da koluzija i geopolitika igraju veću ulogu od kvalitete pjesama prilikom ocjenjivanja je već prije studirana od strane raznih vrsta autora – financijski matematičari, kompjuterski inžinjeri, biolozi, sociolozi. I The Economist se bavio tim pitanjem u jednom izdanju 2005. Vjerojatno među posljednjim radovima koji analiziraju ovu tematiku uspoređujući sa svim prijašnjim radovima su dva ekonomista (ekonometričara). Pošto ekonomska znanost ponekad predstavlja ozbiljno analiziranje smješnih tema, dala je svoj doprinos i ovom “važnom” pitanju glasanja na Euroviziji. 🙂 Ipak je kvaliteta.

read more »

Oznake:
02. svibnja 2008

Graf – Svjetska upotreba gnojiva (vezano uz PTKM)

autora/ice cronomy

Raspisao sam se o Petrokemiji i gnojivu više nego obično o nekoj Hr kompaniji. (Jednostavnom u tome primjeru vidim dobar primjer blesavog državnog uplitanja.) No, vezano uz ta pisanja, evo zanimljivog grafa iz NYT članka o svjetskoj nestašici umjetnog gnojiva.

….In the United States, farmers in Iowa eager to replenish nutrients in the soil have increased the age-old practice of spreading hog manure on fields. In India, the cost of subsidizing fertilizer for farmers has soared, leading to political dispute. And in Africa, plans to stave off hunger by increasing crop yields are suddenly in jeopardy.

The squeeze on the supply of fertilizer has been building for roughly five years. Rising demand for food and biofuels prompted farmers everywhere to plant more crops. As demand grew, the fertilizer mines and factories of the world proved unable to keep up….

….Fertilizer companies are confident the shortage will be solved eventually, noting that they plan to build scores of new factories. But that will probably create fresh problems in the long run as the world grows more dependent on fossil fuels to produce chemical fertilizers. Intensified use of such fertilizers is certain to mean greater pollution of waterways, too.

Agriculture and development experts say the world has few alternatives to its growing dependence on fertilizer. As population increases and a rising global middle class demands more food, fertilizer is among the most effective strategies to increase crop yields.

…“Putting fertilizer on the ground on a one-acre plot can, in typical cases, raise an extra ton of output,” said Jeffrey D. Sachs, the Columbia University economist who has focused on eradicating poverty. “That’s the difference between life and death.”

…..As the use of such fertilizer spread, it was accompanied by improved plant varieties and greater mechanization. From 1900 to 2000, worldwide food production jumped by 600 percent. Scientists said that increase was the fundamental reason world population was able to rise to about 6.7 billion today from 1.7 billion in 1900.

Vaclav Smil, a professor at the University of Manitoba, calculates that without nitrogen fertilizer, there would be insufficient food for 40 percent of the world’s population, at least based on today’s diets.

Da li će PTKM imati izvozne koristi zbog ovakvog tight tržišta? Koliki je izvozni/proizvodni kapacitet? Da li je dugoročno narušen zbog državnog uplitanja u reguliranje cijena i alokacije dobiti? Cijeli opširniji članak, kao naručen, o nestašici gnojiva koja podiže cijenu možete vidjeti ovdje. Uz njega je i kratki video, no morate biti registrirani. (Ne preplaceni.) (DirectLink za graf)

Oznake:
%d bloggers like this: