Inflacija stolova i polu-ideja

autora/ice cronomy

Niz okruglih stolova, na kojima su gostovali ekonomisti sa svojim ideja i polu-idejama, se održalo ovih dana. Razumljivo je ako niste sve polovili. Evo par linkova.

Prvo je Poslovni Dnevnik održao okrugli stol svog novoosnovanog Redakcijskog Savjeta koji uključuje par ekonomista za stalno valjda. Zanimljivo. A izlaganja bi navodno trebala biti dostpuna i online. (Nadajmo se.) Par linkova.

Kriza je tu – a što dalje?

Najbolji i najlošiji scenarij: posljedice gospodarske krize na hrvatsko gospodarstvo

Šonje i Lovrinčević: Prošli smo bolje nego što zaslužujemo!

Matica Hrvatska je održala Okrugli stol – Razvojna uloga fiskalne politike. Odlična tema, iako sumnjam da su neki gosti imali nešto korisnog za pridonjeti. Gosti: dr. Antun Babić (palac gore) i dr. Slavko Kulić koji nas je upoznao da imamo deficit duha. Hvala. Palac dole. Ne znam da li je koji rad predstavljen na raspravi, a ovo je jedini izvještaj u medijima koji sam pronašao. Koje to promjene u fisklanoj politici treba napraviti da bi se izbjeglo 10 kn za euro u članku ne piše. Opet polu-ideja.

Hrvatsko Društvo Ekonomista je održalo vjerojatno najzanimljiviju raspravu, po gostima, pa tako i po količini rečenog, na okruglom stolu – Hrvatski put iz recesije. Unatoč naslovu nekako se uspijelo izjaviti da bi Hrvatska “bila u krizi i bez recesije” – ja ne znam što znači, tko je rekao, ni što se pod time misli no zvuči vrlo trapavo. Možda obrnuto ima više smisla? U kakvoj krizi? Problem sa riječi kriza je da svatko može dati bilo koje značenje tome, a recesija ima jasno značenje, iako oko jasne definicije postoji debata. Na stranicama HDE, kao i uvijek, nema ničega van časopisa. Možda će u njemu biti izlaganja sa ovog okruglog stola. Do onda par medijskih članaka možete pronaći na mom del.icio.us.

Oglasi

2 komentara to “Inflacija stolova i polu-ideja”

  1. Ovo mi je uljepsalo vecer. 🙂

    Ljudsko nastojanje i stremljenje Slavka Kulića može se u cjelini staviti u kontekst globalizacije humanizma naspram globalizacije nasilja u svijetu i kao takvo je poznato svjetskoj znanstvenoj zajednici – za polje očovječavanja ljudskoga roda umjesto njegovog rasčovječavanja, za kulturni mem morala umjesto kulturnog mema profita. Na razini sintezne inteligencije zalaže se za mir kao kulturnu vrijednost na razini pojedinog naroda, ali i na razini ljudskog roda (čovječanstva).

  2. Kad smo vec kod ideja> 🙂

    Sever traži istragu poslovanja HNB-a zbog rekordne dobiti

    “Tražimo da se ispita poslovanje HNB-e te vidi je li moguće da se ono više stavi u službu države i gospodarstva u sadašnjim uvjetima recesije i smanjenja plaća”, rekao je Sever, naglasivši kako HNB dobit ne bi više trebao držati u rezervama.

    http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=43cf8a89-cbd3-4d76-a68f-bf33b3f95884&open=sec

%d bloggers like this: