Krešimir Sever je budalast

autora/ice cronomy

Poznato je da se sindikati u Hrvatskoj bave svime i svačime – ponajviše izgleda poslovima van svoje domene. No kad se već misle oglašavati o svakoj ekonomskoj temi i predlagati svakojake izmjene oko politika koje se ih ne tiču, trebali bi zadovoljavati nekakve minimalne intelektualne standarde, izbjegavati traljavo razmišljanje i ne pribjegavati emocionalnim protestima u argumentaciji. To je ipak više iznimka nego pravilo.

Tako je i ovaj put sa Severovim napadom na HNB. Dakle, Sever nije samo postavio pitanja zašto i kako HNBova zarada od 3.39 milijarde kuna i da li bi se nešto korisno za građane moglo napraviti sa tim novcem, već je i izjavio da HNB jednostavno nema “volje” pomoći građanima tako da upotrijebi taj novac za “revitalizaciju” (što god to značilo). Mislim da su izjave i predpostavke koje Sever (i možda ostatak NHS) imaju prema HNBu degutantne. Odnositi se i insinuirati tako nešto prema instituciji koja je najvjerodostojnija i najprincipijelnija u svom radu i odnosu prema svojoj zadaći, zaštiti standarda hrvatskih građana, je neopravdano. NHS i Sever bi se trebali ispričati HNBu i priznati da je ta institucija, a ne nekakav sindikat, napravila daleko više za standard hrvatskih građana.

Da pokušamo preduhitriti one sa lakrdijaškim izjavama da Sever nije mislio to sve baš tako ili da se krivo protumačilo. Ne bih baš rekao.

Na odgovornost je pozvao i Hrvatsku narodnu banku rekavši da je potrebno preispitati njezino poslovanje i prisiliti ih da svoju dobit  stave na raspolaganje građanima i državi. “Od 3,39 milijardi kuna viška prihoda na rashodima, koje su ostvarene u 2008., HNB je trebao u proračun uložiti polovicu i plaće zaposlenicima države ne bi se morale snižavati”, kaže Sever.

Pošto su u Hrvatskoj sindikati političke institucije i sindikalni vođe političke osobe, ovaj prijedlog je baš na liniji onoga što je Škegro objasnio Stankoviću – “evo, nemojte nama (radnicima) uzeti, mi smo vam (Vladi) našli izvor prihoda.” Nedvosmisleno je ono što Sever traži. Tako se Sever spušta na nisku granu jeftinog politikanstva, gdje nije previše teško vidjeti što smjera. Najgore je što ima dovoljno onih koji ne razumiju koliku golemu konzervu crva ovakve politike otvaraju, uključujući i samog Severa (i koji uostalom služe kao publika Severu).

Ekonomisti su s pravom zgroženi nad Severovim izjavama jer osim lošeg moralnog stava koji Krešimir Sever ima prema HNBu, postoji i stvarna opasnost za nezavisno vođenje monetarne politike.

Sever je natuknuo da je istina kako je HNB nezavisna institucija, no ne paše mu da je neovisna i od građana – pogotovo kad se radi o milijardama kuna lako dostupnih za raspodijelu. Naravno, ‘građani’ su u ovom slučaju samo metafora za parlament, Vladu, zastupnike. Sve je to stari problem kad se radi o monetarnoj vlasti – nekom političaru ne odgovara količina moći koju monetarna vlast ima bez pravog “nadzora” stvarnih predstavnika naroda. Ili im pak ne paše ustrajanje monetarne vlasti na nekim dugoročnim ciljevima, dok zbog toga političari pate jer ne mogu zadovoljiti kratkoročne zahtjeve birača. Ili neki treći razlog – poput velike dobiti centralne banke. I u americi, gdje FED ima vjerojatno najveću političku neovisnost od svih institucija, Kongres svako toliko, kad nije zadovoljan sa FEDovom politikom, zaprijeti da će mu ukinuti autonomiju u financiranju ili primorati ga da dobit vrati “narodu” pod izlikom da Fed nije za-profit institucija. Neizbježno je da dolazi do konflikta između političara i monetarne vlasti kad političari imaju samo jedan cilj: utjecaj u korist svojih kratkoročnih ciljeva.

Tako i Sever u ovom slučaju traži da se preispita poslovanje HNBa i prisili stavljanje dobiti u funkciju “građana”, ne zato jer to ima nekakvog smisla za provođenje dobre monetarne politike (nema nikakvog) već kako bi se postigli kratkoročni, politikantski ciljevi.

Zbog toga su zakonodavna tijela u mnogim razvijenim zemljama nastojale omogućiti izrazito veliki stupanj neovisnosti centralne banke u provođenju monetarne politike, iako su u isto vrijeme upravo ona, kao predstavnici naroda, propisala ciljeve monetarne politike. No, monetarna vlast nije neovisna samo zato jer je Sabor to tako ozakonio i znatno umanjio mogućnost utjecaja političkog procesa na HNB, ili zato jer su političari dali “časnu riječ” da se neće petljati u poteze monetarne politike. Vrlo bitan faktor u neovisnosti monetarne vlast je i da je financijski neovisna; dakle ne ovisi o prihodima iz proračunske kase, što znači da prihod HNBa ne ovisi o poreznim obveznicima i njihovim predstavnicima, sabornicima. Dakle, osim što je politički neovisna, HNB je i ekonomski neovisna, kao što su i mnoge druge centralne banke.

Na taj način HNB je izolirana i neovisna od političkog procesa, sama sebe financira pa je potpuno slobodna koncentrirati se na izvršenju svoje statutorne zadaće. Tako, HNB ne odgovara narodu kako i za što je potrošila svoj novac i od kuda ga je dobila, poput nekakvog ministarstva, jer taj novac nije proizašao iz poreznog prihoda. Ali je odgovorna narodu za postizanje ciljeva monetarne politike. Uostalom, HNB mora davati godišnja izvješća Saboru o provođenju svoje zadaće i odgovara narodu za (ne)postizanje zadanih ciljeva za koje ih je narod obvezao. HNB je neovisna u svojoj operaciji i financiranju od naroda, (ekonomska neovisnost) ali to je samo zato kako bi bio u boljoj funkciji tog istog naroda.

Dakle, upravo neovisnost od naroda (čitaj Sabora) po pitanju nadzora poslovanja i financiranja – što je veća tema ovdje i upravo čemu se Sever protivi – omogućuje HNBu, kao i mnogim drugim centralnim bankama, da bude u boljoj funkciji naroda. Severovo propitivanje HNBove ekonomske neovisnosti od naroda je glupo, politikansko i zapravo štetno.

Oglasi

23 komentara to “Krešimir Sever je budalast”

  1. A najbolja od svega mi je formulacija “višak prihoda”. To je totalna demagogija kojoj je jedinicilj učiniti da nešo potpuno legitimno i poželjno (profitabilno poslovanje) izgleda nepravedno i nepoželjno. To je pristup kojim su boljševici došli na vlast 1917, a nažalost je prosječna gomila dovoljno neuka da to pali još i danas.

    Mislim da je najvažnija aktivnost koju država može napraviti za dugoročno blagostanje da uvede osnovnu edukaciju o poduzetništvu u osnovne škole, i to što je prije moguće.

  2. Sad tek vidim koliko zapravo se u nasim skolama malo posvecuje ekonomskim predmetima. Moze se imati latinski i filozofija ali nesto o ekonomiji pa i o poduzetnistvu boze sacuvaj jer valjda je to previse blizu stvarnom zivotu.

  3. Ja mislim obratno: nije zabrinjavajuća Severova kritika nego jednoglasnost kojom se ekonomisti klanjaju HNB-u. Još mogu razumjeti da to rade mediji pa onda povodljivo i javnost i političari, ali čudi me što imamo toliko jednorukih ekonomista.

    HNB se može kritizirati zbog čitavog niza stvari: obrane tečaja na ovoj razini, ograničavanja rasta plasmana, ograničavanja broja banaka… pa zašto ne i visokih profita koje ostvaruje. Ne kažem da sve to pogrešno radi, nego da se može kritizirati.

    Centralno bankarstvo kakvo danas postoji vani i kakvo smo mi kopirali je rezultat povijesnih okolnosti a ne sveta krava.

    Kao što vidimo, uzor svih uzora, FED, je u zadnje vrijeme blago rečeno potpuno redefinirao ulogu centralne banke. Britanci štampaju novac. Nijemci se ne slažu s tim. Najbolji svjetski centralni bankari nisu baš sigurni da je ono što rade dobro.

    Zato mi je smiješno zgražanje nad i najmanjom benignom kritikom svetog i nepromjenjivog statusa HNB-a (kao što je Severova).

    Nama treba više kritike a ne manje. Naravno, po mogućnosti rigoroznije od Severove.

  4. Prije bih rekao da HNB vidi uzor u Bundesbanki nego u FED-u al dobro. Severove ideje nisu nimalo benigne i ne znam zasto se ekonomisti nebi slagali oko neceg jer to je valjda normalno i ocekivano da se slazu oko neceg u svojoj struci iako bi vjerovatno nasao i austrijance koji rekli da centralna banka uopce nije ni potrebna. Sto se tice tecaja ja mislim da je zasto i kako vec raspravljeno do boli i dok druga strana aka politicari ne ucine svoje nece ni HNB imati puno prostora sa tecajnom politikom. Ogranicavanja rasta plasmana je vezano uz zaduzivanje u inozemstvu a sad cemo valjda poceti i ogranicavati profite.

  5. @Simun: Svaka kritika je dobrodošla, ali mora biti utemeljena. Kritičar mora imati dovoljno znanja da može kritizirati, što Sever očito nema.

    @BD: Rastužuje me kad vidim koliko javnost ne uči na pogreškama prethodnih vremena. Sve smo ovo već vidjeli početkom prošlog stoljeća, i znamo kako je to tad završilo.

  6. A široka javnost od političara do birtije koja podržava Rohatinskog “zna” da on dobro radi? Kako to zna? U slobodno vrijeme računa elastičnost hrvatskog izvoza?

    Ja bih prije rekao da se radi o vjeri. I reakcija je vjerska. Ekonomisti su “zgroženi” a Sever je “degutantan” i “budalast”. Heretik!

  7. @Simun
    Sve državne institucije, osim HNB-a, mjenjaju svoju politiku ovisno o strankama. Stranke vladaju jer su dobile većinu glasova. Glasove dobivaju na temelju svoje popularnosti, a ne sposobnosti. Popularnost dobivaju na temelju marketinških akcija koje plasiraju i mindsetu uglednih ljudi kojima narod vjeruje. Drugim riječima – Crkva, sindikati, šefovi TV kuća i novina itd.

    Niti jedna od tih ustanova koja manipulira narodom nema na umu “the big picture”, a svima njima je više stalo do kratkoročnog promicanja socijalnih i moralnih vrijednosti iako one povećavaju državnu potrošnju. Nikoja stranka ne želi reći tim ustanovama NE jer onda gubi slijedeće izbore, a dok god netko ne skupi hrabrosti, sve ide na dolje.

    Istina je da je važno održati određenu razinu socijalne pravde, ali prije toga moramo osigurati temelje na kojima ćemo tu socijalnu pravdu graditi, a to je dugotrajan i nepopularan proces.

    HNB je (valjda) jedina nezavisna državna institucija. Zamisli što bi bilo kada bi učeni i mudri ljudi kao Rohatinski počeli odgovarati strankama. Stabilnost bi izgubili samo tako, a samo zato kako ušutkali demagoge…

  8. @Simun: Široka javnost i političari nisu reagirali. Reagirali su oni koji, za razliku od Severa i tebe, nešto znaju.

  9. MMF je nedavno dao svoju ocjenu i lijepo je rekao:

    U poglavlju o očuvanju stabilnosti tečaja, naglašava se da bi, s obzirom na veliku ranjivost bilance privatnog sektora, oštra deprecijacija pogubno utjecala na poduzeća i stanovništvo koji su nezaštićeni od valutnog rizika, a neizravno i na financijske institucije.

    “Stoga nastavak sadašnjeg tečajnog režima naglašava važnost povećanja fleksibilnosti na drugim područjima, a osobito brzog napretka strukturnih reformi i odgovarajućeg inozemnog financiranja”

    U biti rekli su da je Rohatinski napravio i radi sve sto moze i da je red na vladu da radi dalje.

    Ne radi se o nikakvoj vjeri jer valjda su ekonomisti sposobni donesti svoju ocjenu iz svoje struke i reci svoje misljenje pa i nazvati Severa budalastim. Isto bi dobio od doktora da se mjesa u njihovu struku i prica gluposti ili od geologa.

    @Berislav Lopac: Mi smo oduvijek sporo ucili i to uvijek na svojoj kozi umjesto da ucimo od drugih i na iskustvima drugih. Tragikomedija se moze napisati o nasem skolstvu od osnovne pa do fakulteta. Kod nas je cesto bitnija forma od sadrzaja. Ali obrazovanje ne stoji u vakumu vec je slika stanja u drustvu. Sporo se mjenjamo i prilagodavamo u vremenima kad je to prakticki obavezno.

  10. @Šimun – Iako ima smisla i nešto točnosti u tom “vjera” argumentu, široka javnost ne mora računati elastičnost izvoza da bi znala da Rohatinski obavlja svoje zadaće kvalitetno.
    Izvoz nije zadaća ni odgovornost HNBa, već je stabilnost cijena. Oko koncepta stabilnosti cijena može biti filozofske rasprave, ali javnost vrlo jasno vidi da li je inflacija pod kontrolom i da li je kuna stabilna, vjerodostojna valuta?

    Nema nikakvog smisla i posve je kontradiktorno za HNB da provodi nekakvu monetarnu politiku u svrhu “izvoza” ako sam sebi puca u nogu kod primarne i jedine zadaće, stabilnosti cijena.
    Da li bi javnost znala da Rohatinski radi dobro ako bi volumen izvoza porastao nakon devalvacije, dok bi u isto vrijeme inflacija skočila?

    Na volumen izvoza utječa mnogo više faktora osim tečaja. Taj tečaj argument je istrošen argument. Mnogo više toga treba krivit za stanje izvoz prije tečaja.

  11. Kuna je vjerodostojna pa je svejedno veći dio kredita i štednje u eurima.

    HNB je postigao nisku razinu inflacije ali treba znati da postoje velike razlike u shvaćanju poželjne razine inflacije. Slovenija i Hrvatska su recimo imale u tome oprečan pristup. Slovenska inflacija je dvadeset godina bila duplo viša od hrvatske. Može li me netko uvjeriti da je to bilo fundamentalno pogrešno? Je li Slovenija danas u banani ili dila državni dug po 4,25% usred krize?

    Ne bih se sad bavio detaljnom analizom nekog područja djelovanja HNB-a. Mislim da je HNB dosta dobra centralna banka, koliko ja to mogu procijeniti. Ali iznad kritike… jok.

  12. Gle, ne utječe se samo monetarnom politikom na vanjski dug. Pazi ovo, ako ti nametneš inflaciju, istina je da ćeš više izvozit, ali ćeš tako kažnjavati one koji štede u bankama, a štednju se ne smije kažnjavati. Važno je održati stabilnost kako bi ljudi vjerovali u novac, a za sve ostalo tu su drugi alati.

    To što slovenija ima manji dug vjerojatno ima veze s ratom kojeg smo mi vodili pet godina i koji nam je uništio industriju, načinom vođenja države, smanjenim ulaganjem u gospodarstvo, prilagođavanju želja naroda te ignoriranjem dugoročnih poslijedica…

  13. Nitko ne govori da je HNB iznad kritike ali bome nije ni Sever iznad kritike da mu se nebi moglo reci da mu je prijedlog budalast.

  14. Dug nije bitan, to sam spomenuo jer mi je prvo palo na pamet. Kod Slovenije je zapravo najfascinantniji parametar njihov robni izvoz. U drugim stvarima nisu spektakulatno bolji od nas, ali u robnom izvozu itekako jesu.

  15. Ma dobro, ono što želim reći, a vjerujem da se dosta ekipe slaže samnom, je to da je glavni cilj središnje banke održati stabilnost cijena. To je ono što oni moraju raditi i to jedino očekujemo od njih.

    Istina je da HNB ima moć podizanja broja zaposlenih, jačanje gospodarstva i uravnoteživanje međunarodne tržišne razmjene, ali to bi trebalo biti sekundarni cilj monetarne politike. Prvenstveni cilj je držati stabilnost cijena jer nam je inače uzalud i razvijeno gospodarstvo i velika zaposlenost i visok rast.

    Neka se vlada brine za ostala tri cilja fiskalnom politikom i politikom plaća, a neka se u stabilnost cijena nitko ne gura, a pogotovo ne Sever sa svojim debilnim idejama…

  16. @BD

    Sever me ne zanima. Već neko vrijeme primjećujem sveprisutni “Roha je car” stav pa sam iskoristio priliku da napadnem jednoumlje 😉

  17. @Simun: Znači, ne smije se kritizirati kritiku?

  18. @Ante Markić

    Kao što rekoh, Slovenci su imali duplo višu inflaciju u prošlom desetljeću a vidi ih sad. Kako onda nedvosmisleno dokazati da je politika HNB-a bila optimalna? To jednostavno ne znamo.

  19. @Simun: To što ti ne znaš, ne znači da nitko ne zna. Ekonomija je stara znanost, a ekonomski sustav se ne može svesti na jednu mjeru, u ovom primjeru inflaciju. Slovenska situacija je već dvadeset godina značajno različita od naše — prvo nisu imali rat, zatim im je privatizacija tekla drugim smjerom, a ne smijemo ni zaboraviti da kod njih pravni sustav funkcionira (što smo mi osjetili na primjeru famoznog referenduma za blokiranje hrvatskog ulaska u NATO).

    Stoga se ne mogu uspoređivati efekti samo jednog ekonomskog parametra kod njih i kod nas.

  20. @Simun Ok je da ti se ne sviđa jednoumlje i da ga kritiziraš.
    Ali primjeti da ja nisam ovdje pisao ništa u stilu “Roha je car.” Sve ove kritike Severa su zbog njegovog napada na neovisnost centralne banke, a bez da razumije što točno znači to što govori.
    Svejedno da li je Roha u HNBu ili netko treći, Severove primjedbe su bedastoća.

    Isto, imajumo na umu s obzirom da HNB nema mogućnost provoditi samostalnu, klasičnu, monetarnu politiku, zapravo rade odličan posao. Svakako da možeš nekakvu kritiku prezentirati, ali baš i nema puno manevarskog prostora.

  21. Ja ovo ništa ne razumijem. Na internet stranici HNB-a stoji vijest od 11. ožujka:
    DRŽAVNOM PRORAČUNU DOZNAČENO 1,34 MILIJARDE KUNA DOBITI HNB-a

    “Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmotrio najnovija novčana i gospodarska kretanja i usvojio projekciju monetarne politike za drugo ovogodišnje tromjesečje, kao i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u protekloj godini.
    Savjet je saslušao i ocjene neovisnog revizora o izvješću središnje banke o prošlogodišnjem radu i financijskom poslovanju, u kojemu je ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu 3,39 milijardi kuna. Sukladno zakonskim propisima, od toga je 2,04 milijarde izdvojeno u opće pričuve HNB-a, a 1,34 milijarde kuna doznačeno je državnom proračunu.”

    U čemu je dakle problem? U tome što Sever lupa na otvorena vrata, traži novac koji je HNB već doznačio proračunu? U tome što Sever traži više nego što je HNB doznačio (on traži pola, dakle oko 1,7 milijardi a doznačeno je 350 milijuna manje)? Tih tristopedeset milijuna ne bi bilo dovoljno za plaće državnim službenicima, a kao što vidimo ni ovih doznačenih 1,35 milijardi nije dovoljno.

    Meni uoće nije “nedvosmisleno što Sever traži” (i upravo mi zato ide na živce i uobičajeno ga smatram bezveznjakom), ali ne kužim ni kakve to sve skupa ima veze s nečim što je Škegro navodno objasnio Stankoviću.
    Ukratko, potpuno sam zbunjen ovom raspravom, iako mi se čini da su obje strane, i Šimun i ostali imali nekoliko pozitivnih pointa.

  22. ROTFLMAO!

    Eto, ovo što je Starac prenio pokazuje cijelu apsurdnost naše situacije.

  23. Ma poznato je da je HNB dio dao proračunu. Zna to i Sever. Nije ni meni nedvosmisleno što on hoće. On bi vjerojatno svih 3.3 milijarde da ode u proračun, pa bi se tako imali i za plaće. Ali to je bedastoća.

    Škegro je to, gore citirano, objasnio Stankoviću u onom intervju Nedjeljom u 2. Sever je “našao” izvor prihoda Vladi pa ona ne treba rezati plaće radnicima u državnom/javnom sektoru, po izlikom da HNB ne bi trebao biti neovisan od naroda.

%d bloggers like this: