Adam Smith zna više o problematici obrazovanja od Kapovića

autora/ice cronomy

Pogledao sam jedva Nedjeljom u 2 sa dotičnim vodećim aktivistom u Hrvatskoj. Stanković kao i obično napravio je odličnu zabavno-informativnu emisiju, ali mislim da je trebao poslušati profesora sa FFZG koji mu je sugerirao da Kapović nije kompetentan za bilo kakve ocjene i rasprave o studentskim prosvjedima jer je on zapravo ekstremni ljevičar. Baš zato što je ekstremni ljevičar i što ne zadovoljava minimalnu intelektualnu kompetentnost u argumentiranju zahtjeva i politika (što je bilo vidljivo još prije za vrijeme one ‘Nato na Referendum’ akcije) neću se loviti i pariti. Žalosno, ali i zabrinjavajuće je da takva razina diskursa i parolaške argumentacije, koja je odavno prevladana vani, kod nas dobija toliku ozbiljnu medijski pozornost. Uzmite za ozbiljno na vlastitu odgovornost.

Na stranu sva Kapovićeva trabunjanja oko fame neoliberalizma, htio sam samo ukazati (opet) da Smithova “nevidljiva ruka” nema nikakve veze sa slobodnim tržištem/ekonomijom ili nekakvim samoregularajućim mehanizmom. Ruka nije bila ni centralni, ni važni dio Smithovih radova i razmišljanja. On je nije povezao sa tržištem, niti tako iznjeo, niti je imala nekakvu prominentnu ulogu u njegovom radu. Tek kasnije je izraz interpretiran kao jedna prikladna metafora za slobodno tržište, slobodnu ekonomiju od drugih akademika. Još i danas se takvi leksički odnosi mogu pronaći u nekim udžbenicima – oni studenti koji su prošli uvodne tektove Samuelsona ili Mankiwa znaju to dobro. Korištenje metafore “nevidljive ruke” u svrhu nekakve (de)argumentacije neoliberalizma pak samo ukazuje da oni koji se laćaju Smitha ne samo da neispravno tumače metaforu, već nemaju pojma o čemu je on zapravo govorio.

Da su si oni koji tako nonšalantno citiraju ‘neoliberalizam Adama Smitha’ dali truda i pročitali Bogatstvo Naroda vidjeli bi, iako tek pri kraju knjige, da je Adam Smith ima dosta toga za reći i o politici prema obrazovanju. Iznenađenje! Smith nije bio protiv intervencije države u razne aspekte obrazovanja. Dapače, odobravao je subvenciranje izgradnje zgrada za obrazovanje kao i školarina za siromašnije, te ozakonjenje nužnog minimalnog levela obrazovanja koje mi danas uzimamo kao ‘normalnim’. Smith je bio prilično upoznat sa strukturom obrazovanja u Ujedinjenom Kraljevstvu u to doba, sa nedostacima, kao i sa više opcija (šest konkretnije) koje država može uposliti u svojoj intervenciji u obrazovanje. I sve to unatoč tome da prepoznaje uspiješnost privatnih škola u snadbjevanju obrazovanja.

Tako, prepoznao je da je visoka školarina problem za obične, siromašne, ljude a u isto vrijeme je vjerovao u obrazovanje za sve, slično kao i naši studenti danas, pa je odobravao njeno subvenciranje od (primarno) lokalnih vlasti, ali nipošto potpuno ukidanje ili “besplatno” obrazovanje. Nacionalizaciji obrazovanja se protivio. Smith je bio svjestan i važnosti efikasnosti obrazovanja, ne samo pristupačnosti, pa je pitao da li su škole usmjerile svoje obrazovanje prema korisnijim predmetima, za pojedinca i za javnosti, umjesto prema onim kojim bi prirodno krenulo? Prepoznao je i važnost plaćanja profesora. Protivio se da profesori budu plaćeno isključivo od svoje institucije ili javnosti jer bi “brzo naučili zanemariti svoj posao.” Da li netkome od hrvatskih studenata to zvuči poznato? Samo pitam. Stoga, dio prihoda profesora treba dolaziti i privatno od honorara ili naknada svojih studenata. Posebno je bio kritičan o Sveučilišu Oxford, gdje je smatrao da je veliki dio javnih profesora u potpunosti napustio čak i pretenziju predavanja. (to je osobno i svjedočio i napustio takvu atmosferu)

Međutim, Adam Smith je također prepoznao da država nije riješenje za sve probleme u društvu upravo na način koji dotični studenti traže. Intervencija države u obrazovanje ne podrazumjeva automatski da država treba sandbjevati obrazovanje, besplatno za svih. Kako to da je netko prije više od 230 godina imao daleko sofisticiranije i dublje razmišljanje od problematici obrazovanja od ovih naših današnjih koji se paradiraju po medijima i fakultetima?

P.S. Radio bi ukazao na točne citate u Hrvatskoj verziji, ali je ne posjedujem. Za zainteresirane, čitajte Knjigu V. – Dio III. – Članak II.

Oglasi
Oznake:

10 komentara to “Adam Smith zna više o problematici obrazovanja od Kapovića”

  1. Previse je bilo ideolosko za moj ukus. Ja znam koliko ja malo znam o ekonomiji a to studiram ali vidim da ljudima uopce nije problem niti bed biti “strucnjak” za sve. Otprilike kao kad bi ja poceo raspravljati o lingvistici.

  2. Pogledao sam tek djelomično tu emisiju. Je li Kapović uopće spomenuo Smitha?

    Kad je riječ o Smithu on nevidljivu ruku jest spomenuo. Smith je zaključio da je nevidljiva ruka bolji regulativni mehanizam nego trgovinske barijere. Stvar je interpretacije je li ta ideja bitna ili nije?

    Nema dvojbe da Smith nije izmislio Walrasijansku ekonomiku, da nije izradio teoriju generalne ravnoteže, no da je tržište autoregulativni mehanizam nesumnjivo je jaka ideja u ekonomskoj znanosti.

    Što riječ autoregulativno zapravo znači nije sasvim jasno, barem meni nije jasno. Znači li to da tržište alocira resurse bez utjecaja države, dakle da samo sudionici u razmjeni odredjuju uvjete razmjene, ili autoregulativno znači i bez svih drugih prepreka izjednačavanja ponude i potražnje a te prepreke mogu biti i običaji, moralne norme i druge neformalni oblici regulacije razmjene.

    U onome što sam ja gledao zaista ne vidim po čemu je Kapović zaslužio žučnu obranu Adama Smitha ako ga uopće nije spomenuo. Ako jest, OK.

  3. Kad Adam Smith govori o nevidljivoj ruci on govori o pojedincima koji ganjajuci svoj interes nesvjesno potpomazu i interese drustva i mislim da je on to pricao u kontekstu medunarodne trgovine itd. Kasnije je to preuzeto od njega te je dobilo i druga znacenja kao sposobnost trzista da se samoregulira itd. Ideja samoregulacije i ucinkovitosti trzista vrijedi u savrsenoj konkurenciji i bez eksternalija.

  4. Ali, u cemu je krivnja g. Kapovica i kakve on veze ima sa Smithom, to nije jasno. Sta je Kapovic krivo rekao o Smithu, sta je uopce rekao da ga napadate?

  5. Šta nije jasno? Pa nemojmo se praviti blesavi kao da smo sa kruške pali.
    Jasno je citirao nevidljivu ruku i povezivao sa tržištem i sličnim na toj liniji. Hoćemo li možda predpostaviti da je sam tokom emisije smislio metaforu “nevidljive ruke”? Ili je vjerojatnije da ipak zna od kuda proizlazi? Spominjanje “nevidljive ruke” manje više garantira vezu sa Smithom.

  6. Meni se čini da su tu obje strane (uvjetno rečeno pro-tržišna i anti-tržišna) sasvim nepotrebno uzavrele i da to onemogućuje da se shvati o čemu se zapravo raspravlja, ako se uopće raspravlja.

  7. Mislim da je ovo vise bio komentar na nu2 nego neka rasprava. Kapović nastupa s ideoloskim stavovima i ne mozes tu raspravljati dapace cijela ta grupa izbjegava rasprave i nastupa s stajalistem ili ce te to napraviti ili cemo mi i dalje blokirati faks i nema druge opcije. A da je Kapovic trabunjao definitivno je, barem sto se tice ekonomije.

  8. Da, ovo je bila samo reakcija na nu2, ne rasprava u ovom ili onom smjeru.
    BD je u pravu – cijela grupa izbjegava raspravu pro ili anti. Zapravo nije ni pro ni anti i nema nikakve rasprave.

  9. Malo sam razmisljao ovako usput i posto je taj njihov cilj da se omoguci svima besplatno skolovanje znaci da bi oni siromasniji mogli studirati. Skolarina je samo dio problema siromasnijih studenata pored mnogo vecih kao sto su zivotni troskovi, stanovanje, troskovi literature i ako je takav fokus na siromasne trebalo se to pokusati rijesiti zahtjevajuci mjere koje bi bile usmjerene na taj segment populacije ali ovako mi to sve vise izgleda kao pokusaj “srednje klase” koja zeli nazad onih 5000-7000 kn. :))))

  10. btw danas mi je mozak sav u mikroekonomiji i elasticnostima i bas me zanima koliko je to ljudi odustalo od faksa zbog povecanja skolarina.

%d bloggers like this: