Pad BDPa u prvom tromjesečju je okrenulo (vratilo) raspravu na proračun i deficit. Vladina procjena u ožujskom rebalansu da će deficit biti oko 5 milijardi kuna za ovu godinu se pokazala podcjenjenom.
read more »
27. lipnja 2009
Diplomirani studenti
DZS je objavio brojeve studenata koji su diplomirali na svim visokim učilištima u Hrvatskoj, po starom programu i po bolonji.
Tijekom 2008. na visokim učilištima Republike Hrvatske diplomirala su 25 573 studenata, što je za 22% više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, 69,6% su redoviti studenti, a 30,4% su izvanredni studenti. Od redovitih studenata, 66,7% studiralo je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a ostali su sami snosili troškove studija (33,3%). Udio studentica koje su diplomirale u 2008. je 58,7%, što je za 0,6% više u odnosu na prethodnu godinu.
Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, na veleučilištima je diplomiralo 13,5% studenata, na visokim školama 5,4%, na fakultetima 79,7% (od toga na stručnom studiju 26,6%, a na sveučilišnom studiju 73,4% studenata), a na umjetničkim akademijama diplomiralo je 1,4% studenata.
S obzirom na godine života, 4,3% studenata koji su diplomirali u 2008. pripada dobnoj skupini do 21. godine života, 39,6% dobnoj skupini od 21 do 23 godine, 30,6% dobnoj skupini od 24 do 26 godina, 11,0% dobnoj skupini od 27 do 29 godina, a u dobnoj skupini od 30 i više godina diplomiralo je 14,5% studenata.
Od ukupnog broja studenata, njih 72,9%, diplomiralo je prema “starom” programu dok je 27,1% studenata diplomiralo prema bolonjskom procesu.
Za detalje o pojedinim institucijama i načinu financiranja studenata vidi ovdje.
Podijeli - Share this
27. lipnja 2009
Hello Ubuntu
Post samo kao mali izvještaj da sam prebacio jedan od kompjutera na ubuntu. To znači da ću dio blogiranja raditi preko ubuntua. Još namještam neke sitnice, DVD i video općenito treba malo posebnije namještati. (Ako netko ima neke savjete slobodno komentirajte). Ali uglavnom, definitivno osvježenje od Vista “kašete”. Cilj je što više odvojiti se od Windowsa. Ako imate volje i malo strpljenja, a možda i “rezervni” kompjuter isprobajte, vrlo je jednostavno.
Još jedan zanimljivi promo poster ovdje.
Podijeli - Share this
24. lipnja 2009
Zašto se skriva?
Neradna nedjelja gotovo da i nije utjecala na 16-postotni pad u maloprodaji u prva četiri mjeseca ove godine – smatra ministar gospodarstva Damir Polančec. Nema čovjeka u Hrvatskoj koji može reći koliki je pad u maloprodaji zbog neradne nedjelje, a koliki zbog krize. Iz analize Ekonomskog instituta proizlazi da je do pada prometa došlo gotovo isključivo zbog krize, a najmanje zbog neradne nedjelje.
Iako je vjerojatno točno da je recesija (ne kriza što označava nekakvo neuračunljivo ponašanje i neočekivani događaj, a ne sastavn iako bolan dio ciklusa) imala najveći utjecaj na pad maloprodaje, neradna nedjelja se ne može tek tako odbaciti kao ne-faktor na poslovanje i prihode trgovaca, posebice malih koji su najgore pogođeni i od recesije i od uvođenja glupih zabrana. Ukidanje jednog dana u tjednu im je uskratila dio prihoda i vjerojatno dobar dio prihoda (i ovako recesijom umanjenog) jer je nedjelja jedan najprometnijih dana.
Recesija otežava izračun direktnog pada maloprodaje zbog neradne nedjelje, ali neradna nedjelja nije sama po sebi bez troška – oportunitetnog troška. Ono što su trgovci mogli zaraditi da zabrane poslovanja na jedan dan nije bilo. I to nas više zanima, jer bi zabrana nastupila sa i bez recesije i ostala nakon recesije da je Ustavni sud nije ukinuo. Vladina odluka je bila svjesno onemogućavanje rada čiji oportunitetni trošak nema nikakve veze sa recesijom. Vlada se sada pokriva recesijom, pa ispada da je recesija dobrodošla Vladi kako bi pokrila svoju apsurdnu političku regulaciju ekonomskog života. Recesija je uspijela zamaskirati utjecaj zabrane rada nedjeljom na trgovce i Vlada i Polančec to punom parom iskorištavaju u izvlačenju. Iako sada možda i nema čovjeka u Hrvatskoj koji može reći koliki je faktora pada maloprodaje a koliki recesije (kad tad će se izračunati kad više podataka postane dostupno) taj nas izračun malo manje zanima. Trošak izgubljenog prihoda zbog zabrane prihodovanja je samo zamaskiran troškom izgubljenog prihoda zbog smanjenog prometa zbog recesije. Ostaje za izračunati taj izgubljeni prihod i ne ga stavljati pod isti krov sa recesijom.
Recesija je svakako umanjila potencijali prihod od poslovanja nedjeljom, to nije upitno. Mogli bi preokrenuti situaciju i umjesto pada BDPa u prvom tromjesečju (DZS će to objaviti u Ponedjeljak 29.6.) uzeti suprotan rast BDPa u prvom tromjesječju i izračunati prihode trgovaca nedjeljom u takvom makro okružju. Zabrana rada bi u potpunosti ukinula tu zaradu, kao što je potpuno ukinula recesijom umanjenu zaradu. Općenito ideja je pronaći utjecaj 1% rasta ili pada BDPa na zaradu u maloprodaji i u tom scenariju gledati efekt zabrane/dozvole rada.
Još ostaje ovo.
Istraživanje o tome koliko je štete hrvatskom gospodarstvu prouzročio Zakon o neradnoj nedjelji Ministartsvo gospodarstva naručilo je od zagrebačkog Ekonomskog instituta prije dva mjeseca. Iako je studija odavno gotova, njezini rezultati su i dalje nedostupni javnosti.
Mislio sam da će studija biti dostupna na stranicama EI nakon nekog vremena, ali je nema. Ako je kriza glavni krivac i ukidanje jednog dana poslovanja gotovo nije imala utjecaja (a definitivno je imala troška) zašto potvrdu toga u studiji ne možemo vidjeti? Pogađati ću da se vjerojatno pokušavaju skrivati neki neugodni “veliki” brojevi (koje bi mediji senzacionizirali) pa čak možda i sami oportunitetni trošak koji su trgovci podnjeli.
Podijeli - Share this
23. lipnja 2009
Phelpsova doza realnosti
Nobelovac i odličan ekonomski pisac, te meni jedna od “najdražih” ekonomista Edmund Phelps, (zašto primjerice vidi ovdje) kritizira Obamin prijedlog reforme financijske industrije. Dobro, možda ne toliko kritizira koliko uvodi dozu realnosti da ne treba očekivati ne-stvaranje novih mjehura ili kakvih drugih “iraconalnih bujnosti” zbog novih regulacija i regulativnih tjela. Razgovor će tek biti objavljen u nedjelju.
Također, vidi njegov kratki rad o bankama u WSJ i njegov govor o mjehurima prošlog ljeta. Bloombergov Tom Keene ga je “proglasio” govorom godine.
Podijeli - Share this
21. lipnja 2009
Loša i dobra vijest
Kraći odmor je gotovo. To je loša vijest.
Ukinuta je “neradna” nedjelja. To je dobra vijest. Ogavnost i glupost (moj osobni pridjev toj politici normativne ekonomije) te zabrane je bila ravna najgorima iz doba komandne ekonomije. Večernji pita Tko će odgovarati za otkaze i milijune kuna štete?. Valjda je odgovor, oni koji su odobrili i donjeli zakon – vladajući. Vlada i ministarstva su izradili zakon. Ministri su ga prihvatili. Vladajući HDZ je izglasao zakon u parlamentu. Dobro, to je mehanizam. A zašto je došlo do tog “lošeg zakona”?
Zanimljivo je bilo čitati Priopćenje Ustavnog Suda. (str. 4)
Zaštita prava radnika zaposlenih u trgovini, definirana na prethodno opisani način, mogla bi biti jedini cilj koji bi dostatno legitimirao uvoĎenje osporene zakonske mjere zabrane rada prodavaonica nedjeljom u pravni poredak Republike Hrvatske. U odnosu na pitanje legitimnosti ostalih ciljeva zbog kojih bi osporena zakonska mjera eventualno mogla biti propisana (primjerice, zaštita nekih drugih prava radnika zaposlenih u trgovini, kao što je njihovo pravo na poštovanje obiteljskog života i sl.) Ustavni sud upućuje na praksu Europske komisije za ljudska prava.
Nije sporno da zakonska mjera zabrane rada prodavaonica nedjeljom predstavlja oblik zakonskog ograničenja poduzetničke slobode trgovaca, ali je sporno je li cilj zbog kojeg je to ograničenje propisano takve naravi da bi ono iznimno bilo ustavnopravno dopušteno.
U tom smislu zaštita prava radnika zaposlenih u prodavaonicama kao cilj osporene zakonske mjere teško bi se mogla podvesti pod bilo koje dobro odnosno vrijednost koje ustavotvorac smatra tako važnim da zbog njih dopušta ograničenja poduzetničke slobode.
Stoga, uz propisani normativni okvir ureĎenja i zaštite prava radnika u prodavaonicama, pojava nepoštivanja ustavnih, zakonskih i ugovornih obveza trgovaca/poslodavaca u odnosu prema radnicima zaposlenim u prodavaonicama, koja je prisutna u stvarnom gospodarskom životu zemlje, nije ustavnopravno dostatan razlog koji bi mogao opravdati posebnu zakonsku mjeru zabrane rada prodavaonica nedjeljom.
Ustavni sud u tom smislu ističe da je država dužna organizirati svoj pravni sustav nadzora nad pravilnom i urednom provedbom zakona i drugih propisa na način koji će svakom zaposleniku jamčiti i osigurati djelotvorno ostvarenje priznatih mu prava, ali i jamčiti i osigurati djelotvornu zaštitu protiv bilo koga tko ne poštuje njegova zakonska i drugim propisima odnosno ugovorima priznata prava. Navedeni se zahtjevi odnose i na gospodarsku djelatnost trgovine, a po naravi stvari uključuju i radnike zaposlene u prodavaonicama.
U takvoj situaciji čini se nespornim da propisivanje zabrane rada prodavaonica nedjeljom nije mjera koja bi odgovarala ostvarenju cilja zbog kojega je propisana: zaštiti prava radnika u prodavaonicama. Osim što nije odgovarajuća, ta se mjera teško može podvesti pod bilo koje Ustavom određeno dobro zbog čije bi zaštite bilo dopušteno zakonom ograničavati ustavnu slobodu poduzetništva u smislu članka 50. stavka 2. Ustava.
Zabrana rada nije (ekonomsko) dobro. Vlada je nesposobna organizirati pravosuđe sa svrhom zaštite sudionika trgovačke djelatnosti (radnika, potrošača i poduzetnika) pa podilazi primitivnom lobiranju politike “linije manjeg otpora” i kad takva politika krši osnovne poduzetničke slobode. Jedno je ne imati dovoljnu političku potporu za teške i neugodne reforme, a drugo ne imati kičmu i suporstaviti se kriminalno lošim prijedlozima. Država jedino sebe i ubiranje poreza zna zaštiti.
Podijeli - Share this
17. lipnja 2009
“Shocking news from overseas”
Evo na odmoru koje “šokantne vijesti” i gdje ih ja čujem. Pitanje: da li je Vlada subvenciranja proizvodnju ovih traperica?
Colbert Report – Croatia’s Biggest Jeans World Record
Kliknite na link za 2min video. WordPress je “napredan” pa ne dopušta flash video direktno.
Podijeli - Share this
12. lipnja 2009
“There you go again”
Ukratko, kao mali podsjednik na već najavljeno. Ivan Šuker se hvali MMFovim ocjenama i pismima “pohvale Vlade.”
read more »
Podijeli - Share this
10. lipnja 2009
Predavanje i debata za zainteresirane
Razlog ne pisanja je da sam malo odsutan, još uvijek na putovanju. Ipak, sad imam više vremena. Još prije koji dan, prije nego sam krenuo na putovanje, htio sam ukazati na održavanje poznatog Lionel Robbins memorialnog predavanja na London School of Economics. Ako vam ime ekonomista nije odmah poznato, sjetite se standardne definicije ekonomske znanosti koju ste naučili vjerojatno na prvom predavanju Osnova. Sad znate i autora te definicije. Lionel Robbins predavanje uvijek ugošćuje najrespektabilnije ekonomiste koji predaju o jednoj od najzanimljivijih i aktualnijih tema i traje nekoliko dana. Predvanje zna prerasti i u knjigu.
Ovaj put, predavanje je proizašlo iz knjige – Paul Krugman “The Return of Depression Economics”. Treći dan predavanja, koje bi ujedno trebalo biti i najzanimljivije, bi trebalo započeti skoro u isto vrijeme kad ovo pišem. Snimke prethodna dva dana možete pronaći ovdje. Krugman je na svojem blogu stavio i slides sa predavanja. Svakako pogledajte.
Oni koji preferiraju debatu o foreign aid, a sigurno ih ima, svakako pogledajte debatu koju su nedavno u Torontu održali Stephen Lewis, Paul Collier, Hernando de Soto i novo lice u debati oko vanjske pomoći Dambisa Moyo. Uvod u debatu i početni argumenti ovdje, a snimka ovdje.
Podijeli - Share this
03. lipnja 2009
Kada će Vlada (hitro, hitno, već jednom, itd.) popraviti pravosuđe?
Jedan od mnogih razloga zašto je reforma i unaprijeđenje efikasnosti i isplativosti pravosuđa imperativ.
Pritom je istaknuta neodrživost daljnjeg modela oporezivanja dobitka jer i država treba snositi rizik neuspješnog pravosuđa koje ne štiti poduzetnike u ostvarenju svojih ugovornih prava. Na kraju im još taj imovinski gubitak bude oporeziv s obzirom na ozakonjenu pretpostavku da se svatko mora brinuti u naplati svojih potraživanja. Taj cinizam dolazi na vidjelo osobito sada kad progresivno raste otpis potraživanja jer ne postoji način da se dugovi naplate.
Vjerujem da je i ovaj problem dobro poznat poduzetnicima i zaposlenicima. (iz istog članka)
Profesor Jakša Barbić govorio je o slučajevima proboja odgovornosti članova društva kad poduzeće koriste za ciljeve koje inače ne bi mogli postići, kao nabavljena je imovina koja se privatno koristi kao da je njegova, a zbog toga se (zbog prezaduženosti) ne mogu platiti dobavljači. Ako vjerovnik dokaže zloporabu, vjerovnici imaju pravo zahtijevati putem suda da takve obveze članovi društva podmire
Cronomy.org 
