«   |   »

Jesensko Otvoreno – uvodno, ukratko

autora/ice cronomy

Trenutne obveze me držve prilično zauzetim pa blog pati i nisam time oduševljen. (aka. dosta nedovršenih postova čeka.) Neke stvari mi promaknu, a ima se što za reći. No nije mi promaklo novo Otvoreno o proračununu za 2010. Komentirati ću malo, pogotovo kad me Lovrinčević iznenadio sa gotovo apologetskim objašnjenjem kriznog poreza. Ne slažem se sa njime. Mislim da je u krivu i ne postoji ništa što se zove “porez solidarnosti.” Poanta, problem, riješenje je u političkoj ekonomiji vođenja državnog proračuna, ne u mehanici uvođenja novog poreza za vrijeme recesije, što se sa time pokušalo napraviti, ili čiji je to prijedlog. (BTW, koga briga i zašto je bitno čiji je prijedlog? Vlada provodi politiku i Sabor donosi zakone.) Znamo što uvođenje novih poreza za vrijeme recesije znači i što smanjenje državne potrošnje za vrijeme recesije znači. Ni jedno ni drugo nije poželjno. Ali pogrešno je sada, kao i uvijek, tražiti riješenja za ulogu države u gospodarstvu na prihodovnoj strani, a ne na rashodovnoj. Ponašanje države je određene/vidljivo na rashodovnoj strani proračuna, pa je tako i korekcija u ponašanju na rashodovnoj strani. U Hrvatskoj se riješenja već godinama traže na prihodovnoj strani proračuna. Krivo. Uputiti ću zainteresirane na lekcije iz drugih zemalja koje su popravile svoje javne financije i unaprijedile državno ponašanje na rashodovnoj strani.

Tomislav Petrov na SEEbiz je dao mali osvrt na Otvoreno o proračunu. Ipak, ono što je opisao je fskalna teorija, fiskalna politika je nešto drugo.

Posted on 18. rujna 2009 at 16:25 in Deficit, Država, Fiskalna, Javne Financije   |  RSS kanal

Oznake: , , ,

7 komentara to “Jesensko Otvoreno – uvodno, ukratko”

    
  1. BD
    18. rujna 2009 u 19:00

    Osobno Laffera ne mogu smisliti nakon sto je Schiffa skoro pa prozvao ludim nakon sto je ovaj pricao o nadolazecoj krizi da bi u sred krize isao pisati knjigu o krizi i poceo pricati kako je ovo najveca kriza od velike depresija. Mozda sam ja izuzetak ali meni je bilo jasno i bez njegove krivulje da ako nabijes poreze da ce porezni prihodi pasti iz jednostavnog razloga sto ce ljudi biti destimulirani da rade i sto ce vise izbjegavati placanje poreza te u obratnom slucaju smanjenjem poreza stimulirati ces rad i porezni prihodi ce porasti naravno u oba slucaja vrijedi zakon opadajucih prinosa jer daljnje smanjenje porezne stope nece dovesti do porasta poreznih prihoda vec do pada. Problem je sto kad ekonomisti i dobiju priliku pricati to su ili politicari aka ljubo ili tip kulica. Kad ce recimo pozvati u emisiju nekog kao sto je Katarina Ott?

  2. cronomy
    19. rujna 2009 u 04:39

    I Keynes je “znao”/mislio da prevelike porezne stope će imati destimuliajući efekt na rad.

    Ekonomisti kao Ott imaju previše mozga da bi se izlagali tim medijskim interpretacijama ekonomskih zbivanja. 🙂

  3. Berislav Lopac
    19. rujna 2009 u 08:36

    Ne slažem se baš da je svejedno od koga su došli neki prijedlozi koji se pretvaraju u zakone. Naime, ako je većina prijedloga došla od strane nekoga tko nije dio vlade — a tako je, čini mi se, dosad bio slučaj otkad je Kosor premijerka — to znači da vlada nema ni najmanju ideju što napraviti, već da luta kao guske u magli i hvata se za svaku slamku koju joj netko dobaci.

  4. BD
    19. rujna 2009 u 14:14

    Eto ja sam novi Keynes 🙂 doduse rade bi bio Friedman ako mogu birati 🙂 Tragedija je da imamo sposobnih ekonomista i da uopce ne dobiju priliku se pokazati ili nedaj boze voditi rijec kad se radi o ekonomskim stvarima. Netko ozbiljno misli da ce ljubo reci kako treba smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi? Kako se treba posvetiti rashodovnoj strani proracuna? Da ce reci iskreno kako stvari stoje i sto bi trebalo napraviti? Mozda bi i uspio reci jedanput ali onda bi ga SDP izbacio iz stranke zbog nanosenja stete ugledu stranke, ispricali bi se biracima i potpuno ogradili od njegovih stavova kao sto bi i HDZ napravio da to ucini jedan od njihovih “ekonomista”. Znaci od takvih kvazi ekonomista dobijemo samo parole tipa trebamo proizvoditi i sl. gluposti koje su valjda jasne i ptici na grani. Zato mislim da bi ekonomisti kao Ott i slicni trebali uzeti ekonomiju nazad od tih kvazi ekonomista politicara ala ljubo i humanista ocovljavanja ala kulic i postaviti je tamo gdje pripada.

  5. cronomy
    19. rujna 2009 u 14:39

    Nije da nije bitno uopće. Važno je od kuda dolaze prijedlozi/pritisci jer tako vidimo snagu i slabost interesnih skupina.
    Sve interesne skupina su via glasovi dio Vlade.
    Ali kod nas se sve svodi na prebacivanje odgovornosti. Oni su predložili pa nismo mi odgovorni. Ne. Vlada je ipak i dalje odgovorna za politike i njene ishode.

  6. cronomy
    20. rujna 2009 u 15:12

    Pravo kažeš BD, ali kako?

  7. BD
    20. rujna 2009 u 23:25

    Ja sam dosta o tome razmisljao i moja ideja je vrlo jednostavna i nazalost dugorocna. Nauciti ljude osnovama ekonomije. Ne znam zasto u osnovnim skolama i srednjim nema uopce predmeta iz ekonomije? Moze se uciti o planinama u Francuskoj i koji je bio prvi Rimski car ali uciti o ponudi i potraznji ili nesto o novcu je valjda previse zivotno i prizemno? Meni jos nije jasna ta potpuna odsutnost ekonomije iz skola osim ako se radi o srednjim ekonomskim skolama. Mislim lijepo je nauciti nesto iz geografije ili povijesti ali mislim da je puno bitnije nauciti djecu kako upravljati kucnim budetom , nesto o novcu itd. Mislim da bi se tu trebali ekonomisti kao Ott angazirati i napraviti nesto po tom pitanju jer sada zbog katastrofalnog znanja mi kao drustvo i nismo sposobni za neku raspravu o gospodarstvu i vecina je jedino nazalost sposobna za raspravu samo o simoni i gotovcu. To je nas trenutni nivo.

    
%d blogeri kao ovaj: