Još uvijek Keynes vs. Hayek

autora/ice cronomy

Duel Keynesa i Hayeka – koji je bio akademske prirode, a osobno su bili u prijaznim, prijateljskim odnosima – ovih dana doživljava reprizu, iako vjerojatno nije krivo reći da debata nikad nije ni prestala. Nedavno, dva nova pisma iz 1932, dakle prije Generalne Teorije,  dvije grupe ekonomista predvođene Keynesom i Hayekom argumentiraju dvije ekonomske politike koje će izvući Veliku Britaniju iz Depresije. Ovo je Hayek-ekonomist poslovnog ciklusa iz ’30tih i koji preispituje makroekonomiju kao način ekonomskog razmišljanja, ne Hayek-filozof političke ekonomije nakon WWII.

Link na dva pisam u pdf formatu, via Mario Rizzo blog.

Sažetak pisama u WSJ.

Krugman sa svojim tipičnim opterećenim govorom i snažnim mišljenjima. (I odgovor otkrivača pisama.)

Naravno, ovaj level debate je skoro pa nepoznat i nepostojeći u hrvatskim medijima, pa čak i u Hrvatskom političkim, akademskim krugovima. Ako se negdje nešto slično i raspravlja, iza zatvorenih akademskih vrata, isto kao da se i ne raspravlja, jer javnost mora znati i čuti. Okvira nema, argumenta je malo, nabijene riječi bez značaja. Vladina ekonomska politika je reakcionarna. Ponekad mi se čini da je level ekonomskog dijaloga u Hrvatskoj na razini ovog stripa. Mislim da je Zvonimir Despot u pravu.

Posebice je kritično stanje za humanističke i društvene znanosti u Hrvatskoj. … U društvenim i humanističkim znanostima krajnje smo autistični i samodovoljni. Uostalom, zato nam i jest ovakvo društvo i društveno ozračje – i/ili zaostalo i antiintelektualno desno i/ili retrogradno i anacionalno lijevo.



Oglasi

10 komentara to “Još uvijek Keynes vs. Hayek”

  1. Situacija je prilicno losa barem iz mojeg iskustva. Studenti studiraju da dobiju komad papira i neku titulu a iza toga nema znanja. Puno bolji nisu ni profesori kojima je katedra dio neba gdje su oni bogovi a bogovi ne trebaju usavrsavanje, diskusije, nove materijale ili debate. Đikić i Radman nisu postali clanovi akademije jer jednostavno ovdje ne zele takve ljude i to ti sve govori sto se dogada iza akademskih vrata. Hr nije sada a nece ni biti jos puuuuuuuuuno godina ista znacajno ili bitno u znanosti ili visokom skolstvu i to ne zbog svoje velicina ili novaca nego zbog mentaliteta ljudi.

  2. Keynes bi ovdje bio doma… nedavno je jedna anketa pokazala da 55% studenata ekonomije smatra da treba povecati subvencije. Austrijanaca u Hrvatskoj ima jako malo, mozda bi i njih trebalo subvencionirati? 😉

  3. Hmm, subvencije i Keynes. Subvencije za što – brodogradnju?
    Gdje je ta anketa? Link?

  4. Evo, našao sam i direktan link na prezentaciju. Slajdovi 19 i 22 su porazni. Posebno 19, s obzirom na to da se radi o studentima ekonomije.

    http://www.crocompete.com/frontend/documents/9333-1287-analiza_istrazivanja_cro_compete_hrv.ppt

  5. Mislim da nam ne treba istraživanje da bi znali da je HEP monopolist. Ima neka druga opcija za kupovinu strujue u Hrvatskoj?
    Taj slide je stvarno zapanjujući.

  6. Da, mediji su definitivno naglasili krivi dio ankete.

    Ono što su trebali primjetiti je da je više građana (čak i studenata) za povećanje subvencija nego za smanjenje. Iznimka su banke i trgovci, dva omražena zanimanja koja tako i tako nikakve subvencije niti ne primaju (ako na trenutak zaboravimo da je centralna banka neka vrsta subvencije — sumnjam da je prosječni anketirani na to mislio).

    Mene zanima bi li odgovori ostali isti da je ponuđen izbor: želite li nastavak subvencija ili trinaestu plaću (ukupne subvencije su otprilike u iznosu jedne plaće po zaposlenom godišnje)?

  7. Najlakse je reci povecaj subvencije ali nitko se ne pita otkud i s kojim ciljem. Keynes je u hr sto se tice studija vrlo vrlo prisutan. Vecina studenata ekonomije nije cula nit zna za austrijance. Kako je rekao moj prof mikroekonomije svi austrijanci su mrtvi. 🙂

  8. Tj. ‘mrtvi’ u hrvatskoj.
    Da ne ispadne da ih nema uopće.

  9. Ma ima ih i u hr samo nisu dio akademske scene.

%d bloggers like this: