Odličan izbor. Zapravo postoji puno više zasluga ispod same ‘teorije traženja’ za koju su nagrađeni Diamond, Mortensen i Pissarides.
Vjerujem da ste do sada već pretražili po svim blogovima za više informacija. Tyler Cowen kao i uobičajeno dao si je truda, ali za to se i trebalo probuditi u 6 ujutro.
Teško je studirati ekonomiju, pogotovo makroekonomiji i javnu ekonomiju, bez da se upoznaju i nauče Diamondovi modeli i radovi. Peter Diamond je daleko više dao ekonomskoj znanosti od same zasluge za nagradu. OLG model nacionalnog duga i ekonomskog rasta, standardno štivo u makro teoriji, (kraći opis ovdje) velik doprinos javnoj ekonomiji (financijama) u optimalnom oporezivanju i zadnjih godina reformi mirovinskim sustavima. Imao sam nekakv jezoviti Diamond-bi-trebao-dobiti-Nobela osjećaj prije par dana kada sam čitao njegovo (trodnevno) predavanja na Munich Lectures in Economics, 2000. Tema: upravo ono o čemu se već danima godinama raspravlja i vrti u krug u Hrvatskoj, mirovinski sustav. Evo uvodnog citata iz prvog djela predavanja.
Systems to provide pensions need to be adjusted from time to time. This is true of public systems and is also true of private systems. Sometimes the need arises from a mismatch between finances and benefits under existing rules. Sometimes the need arises from a mismatch between system design and the social needs that pensions are trying to meet.
Najbolji kratki uvod u “tko je Peter Diamond” naći će te u laudaciji prije samog predavanja, u izvedbi još jednog (legendarnog) Nobelovca James Mirrlessa.
Diamond je dao snažne odgovore na pitanja poput Kako bi trebali oporezivati dobra i usluge i Što je to optimalno oporezivanje? Osim pronalaženja načina da se “uzme” što više prihoda od najproduktivnijih ljudi, početni i još uvijek nezaobilazan temelj teorije optimalnog poreza je Diamond-Mirrlees production efficienty theorem iz 1971. Nužna karakteristika optimalnog poreznog sistema je da proizvodne (poslovne) odluke ostanu neiskrivljene. Drugim riječima, (pod određenim pretpostavkama) odlika optimalnog poreza je da drži ekonomiju na granici proizvodnih mogućnosti (production possibility frontier).
Ipak, sve to nije zašto je Diamond dobio nagradu. On je pionir teorije traženje (search theory) koja, ukratko, analizira teoriju alokacije resursa sa prisutnošću raznih trgovinskih, tj. tržišnih, frikcija. Drugim riječima, prodavač i kupaca, radnik i poslodavac se ne pronađu i zadovolje instantno, bez troška, sa savršenim informacija kao što to obično biva u klasičnoj teoriji. Uzme vremena sa troškovima za obje strane što mjenja krajnji rezultat. Mortensen i Pissarides grade na njegovom modelu i ponajviše koriste teoriju traženja da opišu tržište rada i postojanje nezaposlenost, tj. otpuštanje, zapošljavanje i stvaranje poslova. Pissarides je daleko najpoznatiji svakom diplomskom studentu zbog svoje nezaobilazne knjige Equilibrium Unemployment Theory. Ovogodišnji Nobela baca posebno svjetlo na njihov rad o problemu nezaposlenosti i korisnost teorije traženja za probleme tržišta rada. Neki su već i “objavili” da je teorija traženja dobila Nobela. Više o tome slijedi.
Cronomy.org 