Tužno

autora/ice cronomy

Tragično je da se netkome poput Slavka Kulića daje i dva reda u medijskom prostoru kao tobože nekakvom stučnjaku koji ima nešto korisno za reći. Još tragičnije je da se daje medijski prostor jednom Kuliću koji “riba” Rohatinskog kao štetnog za Hrvatsku “stvarnost” i kad ne može sastaviti konkretniji prigovor od nekakve teorije zavjere prepune riječi bez značenja u kojoj je Rohatinski u službi stranog kapitala. Argument ide do tolikog apsurda da je uopće nemoguće sastaviti kontra-argument.

Pak još tragičnije je da se Kulića zove “uglednim” ekonomistom. Na planu zasluga i ostvarenja? U usporedbi sa guvernerom Rohatinskim?? Da li su novinari index.hr i ostali koji prenose ovakve gluposti kao ‘vijest’ upoznati sa time da sam Kulić naziva ekonomiste idiotima?

Zaista, da li bi ovo trebalo biti nekakva sprdnja ili ovi novinari zaista misle da za komentar o intervju guvernera Rohatinskog treba pitati man-of-the-year Kulića? Nitko kompetentniji od hrvatskih ekonomista?

Oznake: ,

6 komentara to “Tužno”

  1. U hr cim si prof to je odmah sinonim za strucnost a ako si akademik onda si bog u svojoj struci i tudoj struci pa makar pricao gluposti.

    “Sramota za domaću znanost – Paar sumnja u evoluciju, ali je zato uvjeren da je Bog stvorio prirodne zakone!”

    http://www.poslovnipuls.com/2010/10/12/vladimir-paar-evolucija/

    Kod nas se cijene titule, a ne znanje ili strucnost. Druga stvar je sto je Kulic za novinare zabavniji i lakse shvatljiviji.

  2. Zanimljiviji od ovog zgrazanja je tekst prenesen u vrhu desno da Nobeli pokazuju kako economics is getting messier

  3. Radije bih da netko drugi komentira, jer bi moji komentari opet izazvali prepirku i ljutnju.
    Mislim da autor teksta Justin Fox naprosto nije dovoljno dobro informiran.
    Problem market failures star je koliko i ideja perfektnog tržišta, samo se na različite načine na njega gledalo. Jedan je pogled iz kuta perfect market, da su pogreške tržišta samo otklon od ravnoteže. A postoji i pogled koji je nekolicina, ali ipak manjina nobelovaca razvijala, da je ideja perfect market slijepa ulica. Justin Fox nije o tome sasvim informiran jer je i prije Northa, Ostrom, Williamsona, Stieglitza, Akerlofa, Sena i drugih bilo nobelovaca i ekonomista koji su postavljali pitanje da li Pareto optimal išta smisleno znači.
    Eto, to je moj komentar na najopćenitiji način, filozofski, rekli bi ovdašnji komentatori.

  4. a) Komentar je ok, nema prepirke, ali ne vidim kako je povezan sa Foxovim tekstom. On nije dovoljno informiran? Ali, nije pisao o tim temama koje ti spominješ. Nije spominjao Pareto princip. Njegova pritužba je da ekonomska znanost postaje sve manje razumljivija običnim laicima.
    b) Nije mi jasno koji je to problem sa Pareto principom da se razni komentatori love i “okomljavaju” na njega.

  5. Tocno, vezu izmedju Pareto optimal i general equilibrium model (o kojem Fox pise) trebalo bi pokazati ali ja sam pretpostavio da je nakako intuitivno jasna. Uostalom, general equilibrium, kao rezultat kompetitivnog trzista je Pareto optimal ( i obratno) pa sam ja to onda skratio. Eto, tako je povezan s Foxovim tekstom. A moja kritika tog teksta uhvatila se za sintagmu “is getting messier”, dakle ekonomika postaje sve mutnija, zbrkanija. A ja mislim da je tako ponajvise u u jednom laznom zrcalu – general equilibrium i da je to tako oduvijek bilo. Dakle, da se funkcioniranje trzista ne moze shvatiti polazeci od koncepta kompeticije koja zavrsava u general equilibrium, ni u parcijalnom ni u dinamickom ni … i da je ideji kompetitivnog trzista shvacenog kao general equilibrium (od nevidljive ruke nadalje, a i prije u srednjovjekovnim analizama) uvijek kao kontrapozicija stajalo nesto drugo sto Fox naziva zbrkom. Da stvar dakle nije od jucer i da su market failures pretpostavka trzista.

%d blogeri kao ovaj: