«   |   »

Važnost obrazovanja

autora/ice cronomy

Ne može se pretjerati važnost obrazovanja za oporavak i rast. Primjer Portugala, najsiromašnije zemlje zapadne europe, to dobro ilustrira. Samo 28% odraslih između 25-64 je završilo srednju školu. U Hrvatskoj je po popisu stanovništva 2001. taj broj bio 47%. Vidjeti ćemo koliko se poboljšalo stanje nakon ovogodišnjeg popisa.

Iako je Portugal u daleko većim dugovima, ispada da je hrvatski ekonomski scenario u posljednjih deset godina bio sličan portugalskom. Rast godinama ispod prosjeka Europe, stare (tradicionalne) industrije pod pritiskom konkurencija sa istoka nisu imale snage energično dinamizirati ekonomiju, a nove, tehnološki napredne industrije su zaobišle obije ekonomije. Nije problem samo u sporoj birokraciji, pravosuđu, nesređenim zemljišnim knjigama itd. (Veliki) Dio objašnjenja leži i u obrazovanju, i to ne samo visokom. Da bi diplomirali na sveučilištu prvo treba završiti srednju školu, gimnaziju (što je jednako četverogodišnjoj, višoj srednjoj školi).

Da bi otplatio dug Portugal (Hrvatska) mora ostvariti dugoročni rast. Bez toga ništa. Bez obrazovane radne snage, koja ne emigrira iz zemlje, nema snažnog, dinamičnog rasta. Prema radu Hanusheka i Woessmann, da je Portugal podigao status obrazovanja do razine uspješnih Finaca (zemlja koja postiže najbolje rezultate među OECD studentima) dugoročna stopa rasta bila bi 1.5% viša.

Više o Portugalu i problemima lošeg obrazovanja u članku iz WSJ.

Rad Hanushek-Woessmann – How Much Do Educational Outcomes  Matter in OECD Countries?


Posted on 23. travnja 2011 at 23:53 in Ekonomski Rast   |  RSS kanal

Oznake: ,

9 komentara to “Važnost obrazovanja”

    
  1. Simun
    27. travnja 2011 u 01:28

    Ne slažem se 🙂

    I u Hrvatskoj su se pojavili pozivi da se srednja škola učini obaveznom.

    Obavezno školovanje je nemoralno. To prvo. Ne samo da ne smijemo uvesti obavezne srednje škole, nego trebamo ukinuti obavezne osnovne škole.

    Drugo, forsirano školovanje ne može imati pozitivne gospodarske efekte. Ovdje se radi o korelacijsko-kauzacijskoj grešci. Kao, Finci su uspješni jer imaju najbolji obrazovni sustav. Zapravo, i gospodarski uspjeh i najbolji obrazovni sustav su rezultat dubljih faktora.

    Iluzorno je očekivati da bi čak i potpuna implementacija finskog školskog sustava kod nas (ili u Portugalu) dala nekakve spektakularne rezultate.

    Stvarno, zar su ljudi koji su otpali od srednje škole ljudi koji će, ako budu natjerani da ju završe (među ostalim i tako što će ih biti nemoguće izbaciti), upisati fakultet, završiti ga i raditi u nekoj hi-tech industriji? Ne bih rekao.

    Rješenje za Portugal (kao i za nas) nije uvođenje obavezne srednje škole, nego rezovi u potrošnji. Dugoročno ne možeš trošiti više nego proizvodiš i gotovo. Pokušaji da se visoka potrošnja zadrži tako što će država stvoriti ili potaknuti višu proizvodnju su osuđeni na propast.

  2. cronomy
    27. travnja 2011 u 02:27

    Dobra ironija. 🙂
    Može još? Da ima smisla, ta ideja bi bila vrlo moćna.

  3. Simun
    27. travnja 2011 u 14:02

    Nikakva ironija, ozbiljan sam potpuno.

  4. BD
    28. travnja 2011 u 14:43

    Prijeti nam novi odljev mozgova. Mladi i obrazovani trazit ce zaposlenje izvan Hrvatske a to ce dugorocno postati velik problem.

  5. cronomy
    29. travnja 2011 u 06:24

    Koje ćeš dublje faktore od obrazovanja za ekonomski uspjeh? Koji su? Obrazovanje je temelj čitavog istraživanja, inovacija i rasta.
    Prema ovakvom objašnjenju nije trebalo “forsirati” učenje čitanja, pisanja, matematike i ostalih temeljnih vještina, još tamo davno u 19 st. svugdje u Europi.

    U Portugalu je zapravo došlo do značajnog poboljšanja u rezultatima na testovima matematike, znanosti, jezika. Estonija je gotovo pa samo kopirala Finski model i polučila odlične rezultate. Ne radi se o nikakvoj korelacijsko-kauzacijskoj grešci.
    Obrazovanje je nužno i bez zamjene.
    I forsirano ima daleko više neto benefita nego troška, za društvo kao i za individu.
    Ne radi se o spektakularnim rezultatima. Benefiti dobrog obrazovanja se nadodaju tokom godina, dugoročno.
    Rezovi u potrošnji slabo potiču razvoj ako režu temelje rasta. Rezovi su vatrogasne mjere sada.
    Konsolidacija je racionalizacija javne potrošnje nije puko rezanje.
    Da bi se to razumijelo treba više …. obrazovanja.

    Odljev mozgova kao i u mnogim drugim zemljama ovog djela europe je realni problem.

  6. mystical
    08. svibnja 2011 u 17:39

    Pošto najviše poduzetnika dolazi iz srednje stručne spreme, možda bi trebali inzistirati na njoj 🙂

  7. Ena
    03. lipnja 2011 u 14:29

    Znanje je sve, ali ne samo školsko, treba učiti puno dalje i šire od toga. Za popravak financijske situacije u Hrvatskoj prvenstveno treba učiti financije.

  8. Agata
    08. lipnja 2011 u 10:38

    Svi znamo da školski programi su zaostali nekoliko desetljeća, a svijet se razvija nenormalno. Čak je i Bill Gates u govoru na Harvardu prijed 10 godina rekao da im to ništa neće pomoći ako dalje se ne priključe.

  9. Nedjeljni Komentar
    05. srpnja 2011 u 21:34

    @cronomy:
    > Obrazovanje je nužno i bez zamjene.
    > I forsirano ima daleko više neto benefita nego troška, za društvo kao i za individu.

    Ako je obrazovanje nužno (a u nas k tome još i u biti besplatno), zašto nemamo puno viši prosjek obrazovanja?

    Drugo, prije par mjeseci napisao sam članak u kojem citiram autora koji se slaže s prvim komentarom (http://nedjeljnikomentar.wordpress.com/2011/03/27/prosvjedi-u-londonu-i-zahtjevi-za-ravnopravnost/). Mislim da je to točno.

    Treće, čak i da ste u pravu, “forsirano” obrazovanje nije način zato što je nemoralno. Sloboda od prisile osnovna je sloboda čovjeka. A osim što je nemoralno prema žrtvi, nemoralno je i prema onima od čijeg novca se financira. Isto je i s drugim no-brainer stvarima koje se ljudima čine normalne – npr. forsirano cijepljenje protiv bolesti.

    Hajdemo razmisliti i o odljevu mozgova: da, on postoji i on je problem. Ali zašto? To su obrazovani ljudi – teoretski Vaša ideja o podizanju kvalitete obrazovanja se već ostvaruje jer očigledno stvaramo ljude koji su konkurentni na svjetskom tržištu rada (znanja, usluga). Ali ipak, oni odlaze van i ideja o rastu i napretku se ne ostvaruje! Uvijek se krivi nedostatak perspektive, a smatram da je to i najvjerojatniji razlog. Dakle treba popraviti sustav, a onda ili će se ljudi vraćati, ili ćemo lako uvesti pametne ljude iz susjedstva…

    Usput, valja pročitati nedavne članke u stranom tisku o “education bubble”….

    
%d blogeri kao ovaj: