HNB Policija

autora/ice cronomy

“Obrušavanje” na HNB postaje nekakv nacionalni sport. Maruška Vizek sa EIZG posljednja u nizu raznih napada na HNB traži krivca za ‘švicarca’ i valutnu klauzulu na krivom mjestu.

Dodaje kako bi HNB trebao biti glavni zagovornik obuzdavanja eurizacije te da je stoga valutna klauzula itekako odgovornost središnje banke.

Prvo, ako je valutna klauzula kredita odgovornost HNBa, onda je valjda HNB odgovoran (kriv?) i za deviznu štednju, zar ne?  Kreditna eurizacija sljedi eurizaciju depozita. I što je HNB trebao napraviti? Spriječiti građane da štede u markama, lirama, pa potom eurima tako da pošalje “policajca” u svaku podružnicu svake banke i spriječi deviznu štednju? Boriš Vujčić, zamjenik Rohatinskog i njegov vjerojatni nasljednik, kaže na jučerašnjoj tradicionalnoj  HNBovoj konferenciji u Dubrovniku:

Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujičić kazao je kako devizne klauzule postoje upravo zato što je vrlo visok stupanj eurizacije depozita u bankama.

Drugo, istina je drugačija. HNB je bio zagovornik obuzdavanja eurizacije i nešto radio u vezi toga duže vrijeme. Na istoj konferenciji, rad o monetarnim i financijskim politikama za de-eurizaciju predstavili su ekonomisti HNBa Tomislav Galac i Evan Kraft. Rad (na engleskom) iako još u radnom obliku opširno raspravlja i predstavlja proces (de)eurizacije u Hrvatskoj, a ovo je suština.

Our analysis indicates that the monetary and financial policies implemented by the central bank in 2004-2010 likely have had a profound and expected impact on the evolution of both deposit and credit euroization in Croatia. In particular, these measures could probably be credited with partial de-euroization in 2004-2007, but may have also contributed to re-euroization later in the crisis period, 2008-2010. However, due to a large number of intertwined central bank
measures, it is difficult to allocate this general effect to particular measures. The question of feedback between the deposit and credit euroization also appears to have a model-specific answer. Nevertheless, statistical evidence appears strong that the central bank measures to curb foreign borrowing and domestic credit growth by domestic banks have contributed, if not outright caused, partial financial de-euroization in 2004-2007, while crisis fighting central bank measures in 2008-2009 might have contributed to partial re-euroization during that period.

Oglasi
Oznake:

3 komentara to “HNB Policija”

  1. Hmmm… čini mi se da se HNB pravi pasivan iako je zapravo vrlo aktivan. Npr izmjene zakona o kreditnim institucijama je, ako se ne varam, većim dijelom ili u potpunosti napisao HNB.

    Izmjena zakona im dakle nije nepoznanica. Je li stvarno veliki korak između jednog i drugog zakona? Mislim da je HNB, da je htio, mogao inicirati i izmjenu zakona o obveznim odnosima tako da se zabrane krediti s valutnom klauzulom.

    Da se razumijemo, ja sam apsolutno protiv zabrane valutne klauzule. Ono što želim reći je da mi nije uvjerljivo kad HNB kaže “nismo mogli” i da mi je vjerojatnije “nismo htjeli”.

  2. Obrušavanje na HNB nacionalni sport?
    Meni se čini da se HNB obruši s bijesom na svakog tko uopće upotrijebi to ime.
    Nastranu prijedlozi o zabrani valutne klauzule, što uostalom pripada u slobodu ugovaranja, ali bilo je prijedloga i o promjeni pristupa financijskom tržištu i likvidnosti koje HNB već desetljećima kontrolira administrativno iako je bilo obećanja o prijelazu na tržišno upravljanje likvidnošću.
    HNB je i takve prijedloge ili ignorirao ili prezirao, ili – to je posljednja inačica – tvrdio (Rohatinski) da ga je u promjeni spriječila politika Ministarstva financija,
    Iako je prije Rohatinski sam izjavljivao da je Hrvatska izbjegla krizu a on dobio nagradu za guvernera godine zato što nije robovao tržišnim rješenjima. Sad su drukčiji prijedlozi došli i od MMF-a, a Hrvatska nije izbjegla krizu,
    Neću reći da je tome uzrok HNB, jer se to nikad ne može reći, ali da je HNB krut i osoran, dakle nekooperativan i nesklon evoluciji, to je više nego vidljivo.
    Naravno, Vizekicine analize posljedica su njezine osobne frustracije što nije najslavnija i najcitiranija i najpoznatija kad već o svemu sve najviše zna. Tržište nekretnina analizirala je potpuno paušalno i optužila HNB da sprečava da se ostvare njezine prognoze.

  3. I sam sam o napadima na HNB na svom blogu pisao više puta.
    Ne smatram da znam dovoljno da bih s sigurnošću mogao tvrditi što su radili i htjeli postići, no navedeni rad sam čitao prije pisanja jednog od članaka i sjećam se da sam tada imao osjećaj da su možda zbog nesigurnosti točnog vremena pridruživanja prije bili protiv, a kasnije (možda kad su izgubili bitku protiv euroizacije, ili kad su drukčije procijenili timing pridruživanja) za euro-izaciju. Isto tako valja gledati kako se država zaduživala – ne znam što je ovdje kokoš a što jaje, no čini se da je HNB u nedavnim godinama pokušavao balansirati rizike ovisno o valuti u kojoj smo se zaduživali (i o tome sam govorio u jednom od članaka o dugu).
    Kao i Šimun, i ja se protivim intervencijama, ali g. Rohatinski radi što može. Zakone bi trebalo mijenjati, ali u međuvremenu vjerujem da nam je bolje ako u HNB-u radi sadašnji guverner.

%d bloggers like this: