Dobit Poduzeća i Zaposlenost (šporki, ali ne iznenađujući rezultati)

autora/ice cronomy

Ne treba nam dubinska analiza da bi saznali kako su zaposlenost i nova radna mjesta najveći problemi u Hrvatskoj. Jedan način razmišljanja o pitanju od kud dolaze nova radna mjesta, tko stvara nove poslove, je promatrajući poslovanje privatnih poduzeća i njihove bilance.

Privatnih poduzeća, jer državna u Hrvatskoj ne posluju po poduzetničkoj logici i tržišnim principima. Zašto i bi kad uvijek imaju porezne obveznike na koje se mogu osloniti za vječite subvencije, sanacije i rekonstruiranja. Firme poput HŽa, brodogradilišta, INA, HEP, Šume i sličnih ne mogu biti izvor rasta novih radnih mjesta i zaposlenosti. Dakle, ostaje uzdati se na privatna poduzeća.

Uostalom, razna istraživanja pokazuju da su upravo mala privatna poduzeća ona koja stvaraju nova radna mjesta brže i relativno više od velikih, pogotovo tokom perioda visoke nezaposlenosti. Ideja da su mali motor rasta i zapošljavanja su odavno prisutne kao teme istraživanja. Po podacima FINE, mala privatna poduzeća čine većinu privatnih, od osnivanja, poduzeća. 2012. bilo je nekih 98,000 malih poduzetnika, srednje veličine 847, a velikih ‘svega’ 161. Važnost malih poduzeća za stvaranje novih radnih  mjesta je stoga velika.

Logično je da zarada poduzeća ima veze sa zaposlenošću. Kada su poduzeća u dobroj financijskoj poziciji i očekuju da ostanu u dobroj poziciji dogodine, zapošljavaju, investiraju i šire poslovanje. Dodaju radnike umjesto da ih otpuštaju. Stoga je za očekivati da kad je dobit poduzeća snažna, snažan rast zaposlenosti i novih radnih mjesta sljedi.

  • Prvi graf prikazuje kretanje dobiti i gubitaka (nakon oporezivanja) privatnih malih i srednjih poduzeća. Podaci FINE. U predrecesijskoj 2007. dobit malih i srednjih poduzeća je bila još prilično viša od onih u gubitku. No recesija koja je počela sredinom 2008. i traje do danas istopila je dobit i poduzetnici još vuku više gubitke. Zanimljivo je da se dobit (blago) oporavil od 2011, ali izgleda da su još uvijek gubici veći.

g1

Da je ‘dovoljno’ otpuštanja uspjelo zaustaviti pad dobiti? Možda, ali gubici su još uvijek veći i dok se oboje ne izvrnu kao 2007. neće doći do snažnog zapošljavanja.

  • Donji graf prikazuje razliku između dobiti i gubitaka (nakon oporezivanja) malih i srednjih privatnih poduzeća (od osnivanja firme), te broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima za razdoblje 2007-2012. Gubitak je naravno negativan broj. Skladno sa gornjim grafom, uočljiv je snažan rast gubitaka pa je razlika potonula u negativan teritorij.g2
  • Isti graf, samo sa podacima DZSa o broju zaposlenih, da ne bi ispalo kako je ukupna zaposlenost rasla dok su mali i srednji poduzetnici otpuštali i nisu zapošljavali. Ukupna zaposlenosti pada već godinama. Doduše ukupni broj zaposlenih sadrži i zaposlene u državi, pa bi morao biti umanjen za broj zapslenih u javnom sektoru (lokanoj i državnoj upravi) jer nas zanima zaposlenost  samo u privatnom sektoru.g3

Da li podataka (nekakva vemenska serija) o zaposlenima u javnom sektoru ima, da li država to uopće zna, možda netko drugi može odgovoriti.

Standardna priča ala ministar Linić je da dobit poduzeća raste i da su je povećali otpuštanjem. Država im ide “svime” na ruku, a poduzetnici nikako da počnu investirati i zapošljavati. Kao.

Realnost izgleda malo drugačija. Kad pada dobit, pada i zaposlenost. Priča da su ‘poduzetnicima rasli profiti jer su otpuštali radnike’ ne drži vodu. Za očekivati je upravo suprotno, kad počnu rasti profiti i očekivanja veće zarade u budućnosti, početi će zapošljavati radnike.

  • Posljednji graf prikazuje kretanje Dobiti malih i srednjih privatnih poduzeća, od osnivanja, kao postotak BDPa i promjena zaposlenosti u istim malim i srednjim poduzećima. Unatoč vrlo malom broju godina očito je da se kreću zajedno. Veća Dobit nije loša stvar za zaposlenost. Tko bi reko.

g4

Hvala Nenadu Bakiću na podacima.

[*** Mali disclaimer: Koliko kvalitetno možemo napraviti ovakvu analizu Hrvatskih poduzeća i njihovih bilanci je upitno. Podataka o dobit je u biti malo, nisu javni, vremenske serije su kratke, samo po godišnjim intervalima. Profiti bi trebali biti iskazani i u nacionalnim računima, no ja ih preko DZSa nisam našao. Ovo je uistinu prljav prikaz i analiza. Mali broj obzervacija i godišnja razina nisu najbolji za dobiti uvid o vezi promjene zaposlenosti i privatne dobiti (gubitaka). Ono što nas zanima je podatak o dobiti (gubitku) na mjesečnoj ili tromjesečnoj bazi da možemo izračunati rast (pad) dobiti i zaposlenih od mjeseca do mjeseca i korelaciju tih dviju varijabli promjene. No imamo podatke koje imamo.]

Oglasi

2 komentara to “Dobit Poduzeća i Zaposlenost (šporki, ali ne iznenađujući rezultati)”

  1. >>Da li podataka (nekakva vemenska serija) o zaposlenima u javnom sektoru ima, da li država to uopće zna, možda netko drugi može odgovoriti.<<

    Navodno imaju gotov Registar zaposlenih u Ministarstvu uprave, ali ti podaci nisu dostupni javnosti.
    Na ovaj moj članak http://monopolizam.wordpress.com/2013/09/30/na-putu-prema-gore/ oglasili su prvo pozivom odakle mi podaci (DZS), zatim demantom:
    Podatak o povećanom zapošljavanju javnih službenika u mandatu ove Vlade a glasi cit: “… Otkako je Milanovićeva Vlada preuzela vlast krajem 2011., broj zaposlenih u administraciji povećao se za 5061 osobu, u javnoj upravi za 66 osoba, u obrazovanju 612, u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi za 3087. Itd.” je netočan.
    Broj zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama čiji se dohodak isplaćuje na teret državnog proračuna, u odnosu na dan 31. prosinca 2011. godine, prema podacima iz Registra zaposlenih u javnom sektoru, smanjio se za 3005 zaposlenika. Naime, 31. prosinca 2011., prema podacima iz Registra zaposlenih u javnom sektoru, ukupno je bilo zaposleno 227.887, a na današnji dan zaposleno je njih 224.882.

    No ako ih nazoveš i zatražiš te podatke, dobiješ odogovr da su podaci iz Registra interni.

Trackbacks

%d bloggers like this: