“Nobel” i Nobel

autora/ice cronomy

grnobelNadam se da ste se otrijeznili od silnog slavlja nakon što je Al “Chicken Little na steroidima” Gore podjelio Nobelovu za mir sa IPCC. Još jednom je Nobelova za Mir otišla u “čudnovate” ruke. (Yasser Arafat?? Anyone??) Mnogi kao i ja se pitaju kakve veze FatBoy ima sa mirom ili na koji je to točno način pridonio, tj. borio se za svjetski mir? Njegova knjiga i dokumentarac su prazna priča, pune pogrešnih činjenica koje su svjesno iskrivljenje istine. U prilog tome ide i da je samo dan prije dodjele nagrade britanski sud presudio da je Oskarom nagrađen film pun netočnih činjenica i izjava o kojima se mora informirati učenike/ce. No ni to nije obeshrabrilo dodjelu nagrade Alu. Navodno je jedna od suparnica za ovogodišnju nagradu bila žena koja je tokom WW2 pomogla tisućama civila u bjegu od nacista. Dobro je da Nobelov komitet za mir ima prioritete na mjestu. Valjda ni budistički svećenici u Burmi nisu zaslužili Nobelovu za stavljanje svog života pred najveći rizik u borbi protiv diktatora. Dito za ono malo opozicije Mugabeu u Zimbabweu. Unatoč tom prestižu, ja još nisam uvjeren da će nebo pasti već da je jedna istina preuveličana i preoblikovana radi dramatičnog efekta (nije Oscar đaba) i osobne grandioznosti. (Ako niste znali, Al Gore je jedan od “kreatora” interneta.) No, još jedna Nobelova je na redu, šećer na kraju….

Da, znam da Alfred Nobel nije tražio kategoriju za ekonomiju u svojoj oporuci, već da je nagrada “u spomen Nobela” uvedena 1968 sa prvom nagradom ’69. No to ne mjenja činjenicu da se za ekonomiju dobiva ista medalja, isti novac, isti prestiž. Tko bi mogao dobiti u Ponedjeljak? Za razliku od literature i mira, ostale discipline su hardcore znanstvene i baziraju se značajnim otkrićima, dokazima i utjecaju. Za ekonomiju, kao društvenu znanost, uglavnom još i vrijedi pravilo da doprinos znanosti mora biti točan i istinit dugoročno, zato se i nagrade uglavnom daju za radove napisane desetke godina unazad. Neka promatranja su bila točna samo par godina, a onda pala u vodu i zaborav zauvijek. Za medicinu primjerice onaj tko pronađe lijek za AIDS može dobiti nagradu već za 2 godine recimo. U ekonomiji to ne ide tako brzo. Predvidjeti nobelovca iz ekonomije je teško i često su svi praviekonomisti sa doktoratima u krivu i zatečeni nagradom. Potom, ima toliko osoba za koje ekonomisti smatraju da su pridonjeli određenom polju na značajan način, da pogađanja mogu ići danima, dok u isto vrijeme ima mnogo onih koji smatraju da to baš i nije neki doprinos … još. Kako su subjektivne mjere nedovoljne, ekonomisti se služe objektivnim promatranjima: citati. Ne koliko su izjave citirane, već radovi. Koliko je koji ekonomist citiran kroz druge radove ili koliko su neki radovi određenog ekonomista citirani. U jednom starom rangu citata, iz 1990., prvih pet je danas Nobelovaca. Po najsvježem rangiranju, iz Rujna 2007., Robert J. Barro je prvi po citatima. Kad bi morao staviti svoj novac na nekoga stavio bi na njega, ali ne samo jer je prvi po citatima. Vjerojatno bi dobio nagradu za rad u području ekonomskog rasta i/ili makroekonomije. Barro će je ako ne sad, jednom drugom prilikom sigurno dobiti.

Gosp. Stiglitz se nalazi na 4. mjestu, ali on je već dobio Nobelovu. Ben Bernanke, sadašnji predsjednik FEDa i nasljednik Greenspana, je na 10. mjestu. Njegovi radovi i objašnjenja o Velikoj Depresiji su svjetska klasa. No, nigdje nisam čuo da se on spominje kao mogući dobitnik iako ne bi bilo iznenađujuće. Možda jer je glavni centralni bankar, a ne više akademik. Neki dan je Bernanke pohvalio John Taylor-a za svoj rad u monetarnoj politici i ideji da volatilnost u inflaciji i ekonomskoj aktivnosti može biti smanjena s vremenom. John Taylor je najpoznatiji po Taylor Rule, pravilo kako centralne banke trebaju određivati kamatnu stopu. Federal Reserve Bank of Dallas je održao čitavu konferenciju njemu u čast ovaj vikend, na kojoj je i Bernanke govorio. Možda to ukazuje da bi upravo Taylor mogao dobiti Nobela u Ponedjeljak.

Andrei Schleifer sa Harvarda je drugi u rangu, ali kako Greg Maknkiw (koji je 6.) kaže on će još morati ćekati, “tek je u 40ima.” Martin Feldstein i Eugen “Random Walk” Fama su daleko ispod na 62. i 65. mjestu. No, upravo su za Famu velika očekivanja da će dobiti ove godine jednostavno jer još uvijek nije a trebao bi. To bi bilo veliko pojačanje za terojiu da je kretanje cijena dionica nepredvidljivo, kreću se jednim random walk. Fama je to dokazao svojom disertacijom. Prošle godine, Tyler Cowen pisac MarginalRevolution bloga je predviđao Famu kao povjednika. Ove godine je isto tako, zajedno sa Kenneth French. (Za novopečene hrvate-dioničare obavezna knjiga za pročitati je A Random Walk Down Wall Street. Ne znam da li je prevedena na hrvatski.) Na 52. mjestu se nalazi Paul Romer, koji bi vjerojatno dobio nagradu za svoj rad na endogenoj tehnološkoj promjeni i teoriji rasta. Ako je ne dobije sada, sigurno hoće u budućnosti. Visoko stoji u popularnom klađenju na pobjednika. Treći je sa šansama 6/1, a i često je spominjan.

Jedan od mogućih dobitnika je Paul Krugman, mnogo poznatiji javnosti po Bush-bashing pisanju u NYT nego po radu u ekonomiji. (Njegov blog) No on bi vjerojatno dobio za rad u međunarodnoj ekonomiji. Njegova knjiga za međunarodnu ekonomiju se smatra najboljom na kako bi mi rekli diplomskom levelu.

Još jedan način za predviđanje pobjednika jest onaj Thomson Scientific po njihovo bazi podataka. Njihova predviđanja za ovu godinu sa Helpman i Grossman za međunardonu trgovinu i ekon. rast. Oni su prvo rangirani i u klađenju. Obojca imaju 5/1 šanse pobjediti. Francuz Jean Tirol je spomenut od nekih ekonomista blogera kao vrijedni dobitnik. Thompson predviđa da će pobjediti za njegov rad u industrijskoj organizaciji. Thomson je bio uspješan u predviđanju u prošlosti, no ne svaki put.

Primjetite da su gotovo svi Amerikanci, a nije isključeno da i neki drugi osvoje nagradu. Kad sam čuo da je nagrada za mir otišla onako populistički Goru, pomislio sam da bi možda moglo to zadesiti i ekonomiju. Tu je najveći favorit vjerojatno Jeffery Sachs sa svojim kvazi centralnim planiranjem i bacanjem novca kroz vanjsku pomoć kako bi riješio extremno siromaštvo u svijetu. Problem je da je sve to probano prije i naravno nije uspijelo, pa nema nikakvog razloga da sada uspije. Sachs je vrlo dobar ekonomist, no njegove ideje o riješenju siromaštva u svijetu su promašene i nedokazane. Upravo suprotno je dokazano pa Sachs ne bi trebao dobiti nagradu za izvrstan rad, dokaze ili dugoročnu istinu. Nigdje nisam čuo i mogućnost da on dobije, previše je imena ispred njega.

7 komentara to ““Nobel” i Nobel”

  1. Fino, ali ovo što si napisao su dva ili tri različita blog-članka. Zašto si to spojio u jedan?

  2. Ne razumijem, kako dva tri različita ?? Prokomentirao sam nobela za mir i sljedeći za ekonomiju.

  3. Leonid Hurwicz, Eric Maskin, and Roger Myerson 🙂

    via: http://www.marginalrevolution.com/

    Iznenađenje ?

  4. Čitam sam prije više godina da ekonomisti razmišljaju o marginalnim pojavama (autor je tvoj omiljeni bloger). E sad, kad govorimo o blogu onda nije toliko bitno koliko imaš posjeta nego koliko imaš ponovljenih posjeta. E sad, razmišljati na margini u smislu nekog bloga je naći načina kako uvjeriti one ljude koji, nakon prvog posjeta, imaju osjećaj “možda ću se na ovaj blog vratiti, a možda i neću” — da se vrate još jednom. Oni koji se s tobom slažu će se ionako vratiti, a antiglobalisti već misle da si reakcionarni kapitalist, ali pridobiti one koji su na rubu odluke…

    Posebno kad je sasvim očito da pišući imaš cilj — ekonomsko opismenjavanje. Pisati duge tekstove je često neizbježno, ali ako je to moguće izvesti (a bez prevelikih vremenskih troškova) trebalo bi pisati kraće. Jer, istraživanja pokazuju da to posjetitelji vole. Počinješ s AG-om govoriš o jegovom filmu, nastavljaš s time da Nobelova nagrada iz ekonomije ne postoji, zatim je tu temo o tome kako je teško pogoditi tko će biti sljedeći, duga digresija o vjerojatnosti dobitka nagrade i rejtinga, da bi završio s kritikom Sachsa i njegovog “centralnog planiranja”.

    Evo naslova 4 posta s kojima si mogao zabavljati ljude koji o ekonomiji ne znaju kao i ti:

    – Jedna je “Zaslužuje li Al Gore novelovu nagradu za mir” (1341 znak, skoro kartica teksta).
    – Druga je “Nobelova nagrada za ekonomiju” (točno kartica teksta)
    – Treća je “Tko bi mogao dobiti nobelovu nagradu za ekonomiju” (2600 znakova — kartica i pol teksta). Naravno, ovo sada više nema smisla (već jedno 5-6 sati).
    – I četvrta je “Može li Bono iz U2 i J. Sachs pomoći siromašnima u svijetu?”. (776 znakova — pola kartice teksta)

    Jesam li sad jasan? 😉

  5. I da, slažem se sa skoro svime što si napisao osim ovoga “Upravo suprotno je dokazano pa Sachs ne bi trebao dobiti nagradu za izvrstan rad”.

    Nije dokazano da ne bi trebao dobiti nagradu, niti je dokazano da je njegov pristup neispravan. To može napisati samo netko tko ne razumije pravi odnos između matematičkog modela ljudskog ponašanja i stvarnosti. A ja, ipak, ne vjerujem da ti to ne razumiješ — vjerujem da je to bio lapsus.

    Mislim da je trebalo pisati: “Postoje snažni teorijski argumenti, potvrđeni i statistikama, da Saschsov pristup ne djeluje”.

  6. Ok, ovdje ću odgovoriti na komentare a onda novi post o nobelovcima, uglavnom komentari drugih blogera, za zainteresirane. Tako da će biti na engleskom.

    @Zvone Koliko vidim i čitam ko sada, malo jest iznenađenje za nobela iz ekon., ali nipošto loše. Ovo na čemu oni rade je izrazito bitno, ali već izlazi “is stila” kako Cowen kaže. Pa su manje poznati ekonomisit u pitanju. Oni su zapravo razvili čitavu disciplinu, Dizajn mehanizama unutar kojeg se nađe tržište.

    @Puzz – Tvoja rečenica jest bolja, ali ja sam izabrao radikalniju izjavu za Sachsa. (Možda baš da netkog provociram) 🙂 Zapravo jest dokazano da vanjska pomoć ne djeluje i može biti štetna, ima dovoljno radova koji to pokazuju, tj. da je Sachsov pristup neispravan. Treba progledati kroz njih da li kontroliraju za dobru i lošu vanjsku pomoć. Ili, dokazano je kroz zadnjih 50 godina da Sachsov pristup neće postići mnogo, jer nije postigao kroz drugu polovicu 20. stoljeća. Možda sam trebao staviti navodnike na “izvrstan” pa bi izgledao više sarkastično. Pogledaj William Easterly i David Dollar, za koje ću pretpostaviti da su čuo. Cijela bit komentara jest da Sachs ne bi trebao dobiti nagradu na osnovi empirijskih dokaza ili utjecaja, za razliku od ovih drugih ekonomista pa čak i ovih koji su dobili.

  7. @Puzz opet – Ja sam samo prokomenitrao “nobela” za mir, pa onda krenu na ekonomiju. Cijeli post je o nobelovim nagradama. Nisam ni mislio pisati o miru ali kad je već Gore dobio htio sam prokomentirat. Ideja mi je bila pisati o ekonomiji uglavnom. Što da pišem o ekonomiji ako ne pišem tko bi mogao dobiti, ali onda moram objasniti zašto mislim da bi ti mogli dobiti i ukazati na te rangove i ostale linkove. Jest da se moglo razbiti na manje postove, ali nije bilo nužno. (Kad bi krenu o Bonu i Sachsu bilo bi više od 776 znakova, 😛 )
    Slažem se da je bolje pisati kraće tekstove. I zapravo to razmišljam raditi sve više (negdje nakon izbora će biti revamp bloga i više kraćih tekstova sa više linkova) Stavljao bi ja i videa više, primjerice intervju sa Trichetom danas. No koliko to ljudi u Hr zanima? Trebalo bi probati pa ćemo vidjeti.

    Ali treba imati više vremena i treba smanjiti na detaljima i objašnjenjima. Manje objašnjenja znači da pretpostavljam da oni koji čitaju znaju o čemu govorim, što nije uvijek slučaj na hrvatskoj blogerskoj sceni. Npr. ako pišem o “carry trade” sa francima moja pretpostavka jest da većina koja čita ne zna točno što je to, pa treba malo objasniti. Ako preskočim objašnjenje cijeli post će izgubiti značaj i interes nestaje. Slično sa ekonomista u vezi nobelove. Moraš malo više napisati jer u Hrvatskoj ljudi jedva da za Keynesa znaju. Drugačije je sa englskim blogerima, u bilo kojoj disciplini. Njih uglavnom prate ljudi iz te discipline, pa nije bitno objašnjavati detaljnije. Svi su čuli za gore spomenuta imena. U hrvatskoj to znanje nedostaje.

    Ekonomisit razmišljaju na margini u vezi makisimizacije stvari i određivanja cijene. No, što ja pokušavam maksimizirati ovdje? Da ću dobivati 10,000 ljudi na dan na blogu je iluzija. Da sam htio mnogo više ljudi počeo bi blog na nekom hrvatskom servisu, ne na wordpress. Ne dobivam novac od reklama na blogu. A ljudi koji vole čitati se vraćaju na blog i čitaju, iz mjeseca u mjesec je sve više posjetitelja. Ja sam pročitao da je bitno za blogera da razvije neko stalno paraćenje i to za sada ide sasvim ok. Antiglobalisti su dobrodošli komentirati, dapače. No, tvoji neće komentari neće bit ignorirani. 🙂

%d blogeri kao ovaj: