Krenuo sam pisati jučer pa mi nije išlo. Grešaka i naknadnog ispravljanja tokom tipkanja za neizdržati, kao da prsti nisu slušali glavu. Stoga, prenosim intervju sa Jurčićem iz Glasa Istre, objavljenog u subotu. Pretpostavljam da se van Istre, ljevičarsko glasilo Istre ne čita puno, pa stoga prenosim cijeli intervju ovdje, jedan od najdužih sa Jurčićem što sam vidio. Zanimljivim intervju, no ja se baš i ne slažem sa nekim odgovorima i izjavama (kao autohtoni Istrijana). Priče kako Istri ne treba povrat novca ili bilo koji drugi oblik povrata kao i o istarskoj solidarnosti si može, kao svaki drugi političar iz Zagreba, mački o rep okačit’. Istra nije razvijena jer je “bila” solidarna sa ostatkom Hrvatske ili obrnuto, već jer je gledala svoj vlastiti interest, morala je. Istra bi se sasvim solidno razvijala i kad se ostatak Hrvatske nebi, a pogotovo bez Zagrebovog petljanja koji je sputavao Istru. Dapače! Još nešto što si SDP ili HDZ može mački o rep okačit’. Hrvatska želi i treba Istru, ne obrnuto. To će Jurčić brzo shvatiti ako postane premjer, baš kao što je i Sanader ranije u svom mandatu.
“Službeni Zagreb” nikada nije pitao Istru, kao najbogatiju regiju oko doprinosa sredstava za ostalu Hrvatsku ili pokušao uspostaviti neki dogovor o financiranju/investiranju. Još kad bi i bilo za ostale Hrvatske regije, ne bi ni bio problem, jer bi se Istrijani asocirali sa ostalim regijama, ali sredstva su išla u Zagreb, pa u BiH, pa tko zna gdje. Vlada, bilo koje stranke, je uvijek osiguravala da se iz Istre, iz TDRa i ostalih uspiješnih poduzeća i turizma, porezni novac uglavnom slijeva u Zagrebački kofer, kako bi Zagreb centralno distribuirao u rupe bez dna, i.e. održavao svoju podjeli-pa-vladaj-politiku. (Značajno izražena u Istri, koju HDZ nikada nije moga značajno osvojiti, pa ju je pokušao okrnjiti.) To je pogotovo bio slučaj za vrijeme Tuđmana, koji je onda za uzvrat, jer ga u Istri nisu mogli vidjeti nacrtanog, podbadao i njekao sredstva što je više mogao jedinoj regiji koja je u početku ove države značajno punila njegov kofer. Sramotno je da Puli nije puno prije dozvoljeno osnivanje najobičnijeg Sveučilišta.
Jurčić tako naglašava da Istra sama ima dovoljno financijske i razvojne moći, a da joj je bitno da razvoj neće biti sputavan izvana (i.e. iz Zagreba). Dakako da je bitno, no svaki centralistički način upravljanja zemljom sputava razvoj svih regija, ne samo Istre, a priče o decentralizaciji bez ukidanja znatnog djela “općinica” kao posljedica politke podjeli-pa-vladaj su maglovite i nedorečene. Ovakva regionalna usitnjenost čini djelove županija i općine nesposobnim ekonomskim akterima i kao takvi ostati će relativno nerazvijeni. SDP potvrđuje to kao problem, ali isto tako obznanjuje da preustroj i ukidanje sitnih, financijski neodrživih općina se neće dogoditi, već da se ide na poticanje ka njihovom udruživanju u zajedničke projekte. Zašto? Pa zato jer tako EU to radi, ponajviše Francuska kako dr. Grčić to objašnjava, pa trebamo i mi. Izborna retorika po mom mišljenju. Dovoljno govori Jurčićeva konstatacija niže, da vlasništvo nad turističkim zemljištem, po njegovom mišljenju, ipak pripada državi, a ne lokalnoj samoupravi. Znači, na jednu ruku, priča se o decentralizaciji i razvoju regija, a na drugoj o zahvaćanju vrijednog turističkog zemljišta pod središnju vlast. Od takva dva poteza, koji ima značajniji efekt na potencijal razvoja regije? (retoričko pitanje) Da bi lokalne vlasti postale sposobni ekonomski akteri, treba ime više ekonomske slobode, po pitanju prihoda i upravljanja vlastitim zemljištem kako bi upravljala što kvalitetnije vlastitim razvojem. Takva regionalna politka definitivno ima pozitivan efekt na razvoj svih regija. Kao što vrijedi da Istrijani žele na svojem upravljati po svome, tako vrijedi i za ostale regije jer imaju isti interes.
Možda bi tako i uspijeli istrijanizirali Hrvatsku u ekonomskom smislu, umjesto što je žele istrijanizirati-kroz-Zagreb.
INTERVJU – Glas Istre
Subota, 27. listopada 2007.
Dr. LJUBO JURČIĆ, KANDIDAT SDP-a ZA PREDSJEDNIKA VLADE:
Uljanik treba preseliti iz centra Pule
Razgovarao Dubravko GRAKALIĆ
Surađivao Paulo GREGOROVIĆ
O tunelu kroz Učku nismo radili nikakve projekte i istraživanja. Hrvatska u ovom trenutku ne može počinjati gradnju velikih infrastrukturnih objekata za koje je potrebno dugo vremena da povrate uložena sredstva. Dopuštene investicije su samo one koje se mogu brzo vratiti. Tuneli kroz Učku i Biokovo, most na Pelješcu i slično imaju predugi rok povrata sredstava. To su predizborna obećanja! • Naš je pristup da u Istri treba stvoriti visokokvalitetni turizam. Zbog toga podržavamo projekt »Brijuni rivijera«
Premijerski kandidat SDP-a, dr. Ljubo Jurčić, jedan je od medijski najtraženijih političara u zemlji. Zahuktala predizborna kampanja, loše vijesti s gospodarske scene i njegova ponuda biračima iz Istre bile su teme razgovora koji smo vodili u prostorijama središnjice SDP-a na zagrebačkom Iblerovu trgu, gdje se već naveliko osjeća predizborna napetost.
– Zašto bi građani Istre, kao i cijele zemlje, podržali Vaš izbor za predsjednika Vlade?
– Zato što mi već dvije godine prezentiramo jasan koncept razvoja Hrvatske. Naši su ciljevi jasni i prezentirali smo kako želimo voditi zemlju, koja se, po našem mišljenju, ne kreće u dobrom smjeru. Hrvatska sve više troši, a sve manje proizvodi. Prijeti nam smanjenje standarda. Osnovni problem je što rast proizvodnje ne prati porast zaduživanja. Dug građana je u posljednju godinu dana porastao skoro 100 posto – s 54 milijarde na 105 milijardi kuna. Mi u SDP-u želimo promijeniti te ekonomske i društvene pokazatelje.
– Istra je najrazvijeniji dio Hrvatske. Neki političari kažu da Hrvatsku treba istrijanizirati, barem u gospodarskom smislu. Slažete li se?
– U jednom smislu Hrvatsku treba istrijanizirati, ali u drugome ne. Hrvatske regije su specifične i svaka ima svoje vrijednosti. Istra je specifično područje zato što je cijelo vrijeme živjela uz granicu s razvijenim Zapadom. Taj duh se preselio preko granice u ekonomskom i kulturološkom smislu. Istra je bila najotvoreniji dio Hrvatske i bivše Jugoslavije. Ona je bila europeizirana još prije dvadesetak godina. U tom smislu, Hrvatsku svakako treba istrijanizirati. Ali, nju se ne može istrijanizirati u gospodarskom smislu jer svaki dio zemlje ima svoje resurse i posebnosti. Industrije koje postoje u Istri, zbog prirodnih uvjeta i položaja, ne mogu postojati u drugim dijelovima zemlje. Svaki dio Hrvatske mora se pozabaviti vlastitim potencijalima.
Hrvatska je premala zemlja za prljavu industriju
– Na istarskoj javnoj sceni imamo raspravu o tome treba li regiji industrija ili su za održivi razvoj dovoljni turizam i poljoprivreda.
– Gledajući na duže staze, turizam i poljoprivreda trebali bi biti dovoljni. Ali, gledajuću kratkoročnije, ne, što sve ovisi o resursima. Danas u Istri imamo jaku brodogradnju, najuspješniju u Hrvatskoj, koja zapošljava velik broj radnika. Zašto bi se odrekli tog bogatstva i što bi ti ljudi radili? Da ima potrebe da rade u turizmu, već bi otišli. Isto mogu reći i za duhansku industriju. Ona proizvodi najveću dodanu vrijednosti u cijeloj Hrvatskoj, zašto bi se toga odrekli?
– Dijelu javnosti smetaju ekološki upitne nove tvornice poput Rockwoola u Pićnu.
– Nisam upoznat s konkretnim slučajem za koji me pitate, ali svaka investicija u proizvodnju u Hrvatskoj mora poštovati ekološke standarde. Osim toga, želimo industrijske pogone koji će proizvoditi veliku dodanu vrijednost uz nulti stupanj zagađenja okoliša. Nama nisu potrebni zagađivači, koji dolaze zbog našeg pasivnog pristupa stranim ulaganjima. Hrvatska je premala zemlja za prljave industrije i možemo naći dovoljnu količinu čistih industrija. Sada ima stranih tvrtki koje su u potrazi za jeftinim zemljištem, jeftinom radnom snagom i niskim standardima zaštite okoliša. Takva ulaganja nisu nam potrebna.
– Hoće li Vlada SDP-a, pobijedite li na ovim izborima, podržavati projekt »Brijuni rivijera«?
– Naš je pristup da u Istri treba stvoriti visokokvalitetni turizam. Zbog toga podržavamo projekt »Brijuni rivijera«. Cilj je stvaranje visokog turizma, koji će imati veliku dodanu vrijednost. Taj projekt počela je bivša koalicijska Vlada, ali tada je još to bila samo koncepcija. Sada, kada se vratimo na vlast, dovršit ćemo »Brijuni rivijeru« u suradnji sa županijskim i lokalnim vlastima.
Do 2012. moramo imati jasnu sliku o brodogradnji
– Kako vidite budućnost Uljanika? Treba li, kako je planirala Sanaderova Vlada, privatizirati 25 posto tog brodogradilišta?
– U sljedećem mandatu nemamo namjeru privatizirati veliku brodogradnju. Što se tiče Uljanika, to ni neće biti potrebno. U privatizaciju se ide da bi se poboljšali rezultati poslovanja. Uljanik posluje pozitivno i ne vidim zašto sada unositi nemir u organizaciju poslovanja. Hrvatska Vlada imat će dosta posla i s preostala četiri brodogradilišta. Osim toga, uskoro će doći u pitanje položaj Uljanika, koji je sada u centru Pule. Po mom mišljenju, Uljanik bi trebao do 2015. godine pronaći svoje novo mjesto, što treba predvidjeti u regionalnom planu razvoja Istre.
– Smatrate da Uljanik treba preseliti iz središta grada?
– Da, treba ga preseliti. Plan treba napraviti do 2010. te onda vidjeti, u okviru drugih djelatnosti, je li postojeća lokacija preskupa za Uljanik i može li se ona bolje koristiti u neke druge svrhe.
– Treba li, općenito, subvencionirati brodogradnju?
– Brodogradnja će biti subvencionirana u skladu s europskim propisima. Najprije je treba sanirati i restrukturirati te vidjeti koja će brodogradilišta opstati. Do 2012. moramo imati jasnu sliku kamo ide brodogradnja. Tada ćemo već biti u EU-u i u skladu s tim ćemo donositi odluke o subvencioniranju brodogradnje. Ali, do 2010. brodogradilišta trebamo dovesti na nulu.
– Kako mislite riješiti problem vlasništva nad turističkim zemljištem?
– Glavni problem je komu to zemljište pripada, lokalnoj samoupravi ili državi. Treba postići dogovor o vlasništvu između središnje vlasti i lokalne samouprave. Stajališta sam da je to ipak državno zemljište. Što se tiče zemljišta na kojem su turistička naselja, gdje su hoteli i slično, imamo slučajeve gdje je ono kupljeno, a nije uknjiženo. U drugim slučajevima, zemljište je tehnološki dio nekog hotela i tada bi mu trebalo pripasti. Ukoliko zemljište nije plaćeno, treba ga platiti. Tamo gdje nije tehnološki dio hotelskog kompleksa, trebalo bi ovisno o međusobnom dogovoru pripasti lokalnoj samoupravi ili državi. To ne može biti jedinstveno pravilo, nego u skladu sa strategijom regionalnog razvitka može se dogovoriti da u pojedinim slučajevima pripadne lokalnoj samoupravi, a u pojedinim državi.
– Što je sa zemljištima na kojima su kampovi?
– Ona bi trebala pripadati lokalnoj samoupravi ili državi, a za njihovo korištenje davala bi se koncesija. Prema izgrađenim objektima uz kamp procijeni se kroz koliko se vremena mogu vratiti uložena sredstva te se daje još jedno tolerantno razdoblje za trajanje koncesije. Naše je stajalište da se zemlja ne bi trebala prodavati.
– Može li vaša Vlada riješiti problem na način koji ste opisali?
– Da, mi to moramo riješiti.
TE Plomin 3 treba biti na ugljen
– Gdje treba biti LNG terminal – u Omišlju ili Plominu?
– Treba najprije napraviti konkretnu analizu gdje će biti najmanja društvena šteta. Mi smo za LNG terminal jer on određuje položaj Hrvatske, bez obzira je li investitor državni ili privatni. Ali, njegov korisnik treba platiti položajnu rentu jer će LNG terminal i cjevovodi nekome donijeti korist, dok će nekome smetati za dalji i drukčiji razvoj. Stoga treba platiti naknadu.
– Treba li, po Vašem mišljenju, TE Plomin 3 biti na ugljen ili na plin?
– Na ugljen. Što se tiče današnjih ekoloških standarda, ako se pokaže da je korištenje ugljena prihvatljivo, onda sam svakako za to da TE Plomin 3 bude na ugljen. Naime, smatramo da nije dobro osloniti se samo na jedan izvor energije. Trebamo ih imati više – i plin, i ugljen, i vodu. Princip energetike je da izvori energije trebaju biti raznovrsni.
– Hoće li Vlada SDP-a, kojoj biste bili predsjednik, izgraditi dugo čekani željeznički tunel kroz Učku?
– Država želi sudjelovati u razvijanju željezničkog transporta. To je dio naše transportne strategije. O tunelu kroz Učku nismo radili nikakve projekte i istraživanja. Želio bih naglasiti da Hrvatska u ovom trenutku ne može počinjati gradnju velikih infrastrukturnih objekata za koje je potrebno dugo vremena da povrate uložena sredstva. Takav tunel imao bi jako dug rok za povrat ulaganja, a mi smo već prezadužena zemlja, u kojoj je vanjski dug 85 posto BDP-a. Dopuštene investicije su samo one koje se mogu brzo vratiti.
– Premijer Sanader zajamčio je Istranima tunel kroz Učku i proširenje Istarskog ipsilona u autocestu.
– Tuneli kroz Učku i Biokovo, most na Pelješcu i slično imaju predugi rok povrata sredstava. To su predizborna obećanja!
Istra već ima sve važne industrijske grane
– Što je s istarskim cestama?
– Istarske ceste treba podići na razinu koja zadovoljava razvojne ciljeve istarskog turizma.
– Čelnici IDS-a odmah će Vas podsjetiti da je Istra uplatila deset milijardi kuna poreza te malo od toga dobila natrag.
– Da, zato što postoji društvena solidarnost. Čitava Europa i svijet zasnivaju se na gospodarskoj solidarnosti. Istra se ne može razvijati ako se ne razvija čitava Hrvatska. Razgovarao sam o tome s vodećim istarskim političarima. Istra ima ekonomsku i financijsku moć i ne treba joj povrat novca. Sama ga ima dovoljno, ali joj trebaju jamstva da neće biti sputavana. Njoj pomažu odluke Vlade o fiskalnoj decentralizaciji. Recimo, kad riješimo problem turističkog zemljišta, to će mnogo značiti Istri, ali malo ili ništa drugim dijelovima zemlje. Istri i Zagrebu odgovarat će da se razviju svi dijelovi zemlje jer će to i njima biti od koristi.
– Gdje je Istra u Vašem planu »4×4«?
– Istra je prirodno zaokružena regija sa svojim posebnostima. Što se tiče »4×4« strategije, u Istri već imate turizam, čiji je master plan prepoznat u svijetu. Zatim, tu je metalna industrija, odnosno brodogradnja, te prehrambena i duhanska industrija, iza čega dolaze trgovina i građevina. Istra već ima sve važne industrijske grane.
– Hoćete li, kao premijer, primjenjivati ZERP od 1. siječnja?
– Da, to je odluka Hrvatskog sabora. Nema više prostora za korak nazad.
– Hoće li hrvatski ribari od toga imati stvarne koristi?
– Pitanje je koliko će imati od toga koristi ribarska flota te kako će funkcionirati Obalna straža. Ne znamo je li Vlada stvorila adekvatnu Obalnu stražu.
– Kako gledate na prijedlog dr. Tončija Tadića o stvaranju dobrovoljne obalne straže?
– Država treba funkcionirati kao sustav i organizacija. Odluke se moraju donositi i provoditi.
Umjesto Pelješkog mosta, tri non-stop trajekta
– Mediji su puni crnih prognoza MMF-a. Hrvatskoj, kažu, prijeti slom nalik na one u Argentini i Libanonu. Jesu li vijesti doista tako loše?
– Nisu toliko loše, ali se krećemo u tom smjeru. Po financijskim pokazateljima, postoje sličnosti s argentinskim modelom, ali imamo jednu olakšavajuću okolnost koju možemo koristiti još kratko vrijeme. Mi imamo imovinu čija je vrijednost posljednjih godina rasla brže nego dugovanja. Investitori ipak gledaju odnos imovine i zaduženosti, a vrijednost hrvatskog nacionalnog kapitala je porasla. Stoga se mi, po kriteriju porasta vanjskog duga, približavamo crvenom svjetlu, ali investitori gledaju čime bismo mi pokrili taj dug. Nakon izbora povećat ćemo efikasnost investicija koja je sada među najnižima, ako ne i najniža u Europi.
– Znači, dok imamo još malo obiteljskog srebra u ormaru, nema problema?
– Tako će biti još vrlo kratko vrijeme.
– Hoće li buduća Vlada moći trošiti onoliko koliko troši ova?
– Neće. Mi smo to definirali i mogu reći da mi previše investiramo u neproizvodnu imovinu. Hrvatska ima najmanju efikasnost investicija u regiji. Ulažemo u »spomenike«, u objekte s dugim rokom povrata. U industriju se ulaže 15 posto investicija, dok Slovenija, koja je najnaprednija tranzicijska zemlja, ulaže 55 posto.
– Dakle, definitivno ništa od Pelješkog mosta?
– Mnogo je drugih mostića koje treba izgraditi. Tamo bi jeftinije i bolje bilo staviti tri trajekta da non-stop voze.
– A proširenje tunela Sveti Rok?
– Premda je on na granici rentabilnosti i svečani početak radova na drugoj cijevi je dio predizbornog folklora, treba dovršiti započeto.
– Hoće li Vaša Vlada, uspijete li je formirati, podržavati izgradnju novih rukometnih dvorana, nogometnih stadiona i sličnih objekata masovne zabave?
– To nije naša politika. Više nas zanima pet tvornica koje će napraviti ovo ostalo. Što se tiče javnih usluga, mi želimo da u svim dijelovima Hrvatske zdravstvo, obrazovanje i sport budu na jednakim standardima i da ih svi mogu koristiti. Izgrađivati preskupe sportske dvorane, koje su prekvalitetne za amaterski sport, nešto je što si u ovom trenutku ne možemo dopustiti. Ali, sportski objekti lijepo izgledaju i pokazuju kako, doduše, nema kruha, ali ima igara.
Cronomy.org 