Nafta je napokon, uz dosta špekulacijskog i egoističnog naboja, probila stotku. Iako se tako neće zadržati dugo bez novih špekulacija (već danas je na $95 i ostati će niže), psihološki ima utjecaja, a i visoke $90 imaju realnog utjecaja na svjetske ekonomije. Što to znaći za Hrvatsku ekonomiju večeras će se raspravljati u Otvorenom. Evo par konkretnijih podataka iz prijašnjih analiza.
U svibnju 2006. Ministarstvo Gospodarstva i Ekonomski Fax u Zagrebu su objavili rezultate projekta Utjecaj Cijena Energenata na Opći Razvoj RH, a u Prosincu iste godine u Zborniku Ekonomskog Faxa u Zagrebu objavljen je rad istog imena sa detaljnijim podacima. (Zbog nekog razloga taj PDF ima pomješane stranice, pa ako otvarate rad pazite da je stranica 61 oko stranice 52) Od 1994. do 2004. količina mineralnih goriva uvezenih u Hrvatsku je bila približno ista, no više cijene povećale su vrijednost tog uvoza. U tom razdoblju plaćeno 40.7 milijardi kuna više za uvoz goriva. S obzirom na to, pogoršan je vanjskotrgovinski deficit za 16.3% u tom desetogodišnjem razdoblju. Autori rada procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo gubilo godišnje oko 2.5% na račun viši cijena uvoznih energenata.
Cijene energenata, pogotovo nafte kao tekućeg gorivu koje čine 50% potrošnje energije, su danas više od razine 2004. godine kada je nafta bila u rasponu od $40 do $65, tako da možemo očekivati snažni pritisak na povećanje deficita vanjskotrgovinske razmjene kao i šišanje stope rasta BDPa. Udio uvoza u BDPu Hrvatske se povećao sa 35% 1994. godine na 50% 2004. godine. Iako, u 3. kvartalu ove godine, kad su cijene nafte bile veće od onih 2004., stopa rasta izvoza je bila veća od stope rasta uvoza. Vidjeti ćemo podatke za zadnji kvatral ove godine i potom za cijeli 2007. Sjetite se da je nafta bila nadomak $100 u Studenom i od onda je na razini od $90. Cijena nafte je glavni problem.
To je zato jer, kako autori procjenjuju, za stvaranje $1000 BDPa 2004. (stalne cijene 2000.) u Hrvatskoj je bilo potrebno utrošiti 204 kg ekvivalentne nafte ukupne energije, tj. 352 kWh električne energije. Takva energetska intenzivnost Hrvatske je veća 24% u odnosu na EU. Ja sam već jedno pisao o energetskoj intenzivnosti ekonomije pa da se ne ponavljam na dugo – ekonomsko mjerilo koliko energije je potrebno za proizvesti $1 BDPa ili koliko tona ekvivalentne nafte je potrebno za proizvesti 1 milijun eura BDP. Veća energetska intenzivnost znaći i veći trošak pretvaranja energije u BDP i čini ekonomiju osjetljivijom na moguće energetske šokove. Veća osjetljivost na šok je funkcija i ovisnosti o uvozu nafte. (U tom postu možete pronaći i grafove usporedbe energ. intenzivnosti Hrvatske sa drugim zemljama)
Energetski šok bi usljedio usred naglog povećanja cijene nafte primjerice zbog šoka ponude poput onog 1973-1976 zbog OPECovog embarga za Zapad i onog 1980. kad je Iraq napao Iran. Nafta je tada dosegla rekordnih $102.81 u Travnju 1980. Kad bi došlo do takvog energetskog šoka (a povećanje cijene nafte u zadnjih part godina nije šok već plod značajnog povećanja svijetske potražnje kao i pad vrijednosti dolara) i cijena nafte naglo skoći, negativni efekt na rast BDPa bi bio puno veći jer “rast cijena više usporava privredu nego što pad cijena ubrzava“, kao što kaže Boris Cota u svom djelu izlaganja dotične prezentacije.
I bez naglih skokova cijene, visoka cijena nafte ima značajne negativne efekte na ukupan BDP za Republiku Hrvatsku i zemlje sa sličnom strukturom ekonomije. Za porast cijene nafte za $10 po barelu pad BDP iznosi -1.06%, a za porast cijene nafte za $30 po barelu pad BDPa iznosi -2.91% za RH i slične zemlje. Za rast cijena svih oblika energije od 10% Hrvatski BDP će pasti za -1.5% do -2.5%. Za 2004. na godišnjoj razini taj pad je iznosio oko 0.5 do 0.9 millijardi dolara, dok je dana vjerojatno na razini $1 milijarde. Kako stojim u usporedbi sa drugim zemljama te zaključke utjecaja cijene nafte na hrvatsku ekonomiju vidite iz 2 slidea iz prezentacije. Otvoreno će početi uskoro.
Cronomy.org 